Rusija će sljedeće godine Srbiji isporučiti vrlo napredan proturaketni sustav, javljaju tamošnji mediji
Proturaketni sustav Pancir S1 Srbija bi trebala dobiti sljedeće godine
Ruska informativna agencija Sputnik sa sjedištem u Moskvi, koja objavljuje vijesti na više od tridesetak jezika, preko svog predstavništva u Beogradu objavila je da će u drugoj polovici sljedeće godine Rusija isporučiti Srbiji proturaketni sustav Pancir S1. Riječ je o hibridnom protuzračnom sustavu koji raspolaže protuzračnim raketama te protuavionskim topovima kraćeg i srednjeg dometa. Ruski vojni stručnjaci tvrde da je Pancir S1 modernija i ubojitija verzija sustava S-300 i S-400 koji imaju domet oko 400 kilometara, lete na maksimalnoj visini od oko 30 kilometra te brzinom od 4,8 kilometara u sekundi.
Pancir S1 nosi rakete zemlja-zrak, ima dva topa kalibra 30 mm, radar te elektrooptički blok za nadzor i upravljanje paljbom. Sustav je montiran na kamionu tipa URAL 5223.4 kategorije 10 tona, a može se postaviti i na oklopne transportere ili na manje brodove.
Ruski vojni eksperti napominju da se koristi u zaštiti od zrakoplova, helikoptera, krstarećih raketa, bespilotnih letjelica i navođenih bombi, a da može djelovati i protiv površinskih ciljeva te tenkova, oklopnih transportera i borbenih vozila. Pancir S1 raspolaže također višespektralnim radarskim i optičkim sistemom koji radi na decimetarskom, centimetarskom, milimetarskom i infracrvenom, toplinskom valnom području, pa je otporan na elektronsko ometanje.
Jedina zemlja u ovom dijelu s tim sustavom
Inače, sustav Pancir S1 trenutno je u operativnoj funkciji u ratnim operacijama u Siriji, a agencija Sputnik ističe kako je uspio “odbiti nekoliko masovnih napada bespilotnih letjelica na rusku bazu Hmejmim”. Beogradski vojni izvori uvjeravaju da će Srbija, kad Rusi isporuče taj sustav, “biti jedina zemlja u ovom djelu Europe koja će raspolagati tako ubojitim oružjem”. Srbija u svom naoružanju već ima stare ruske samohodne baterije Kub-M koji su namijenjene otkrivanju i uništavanju ciljeva u zračnom prostoru te sustav Neva za borbu protiv letjelica na niskim visinama.
Beogradski mediji već su ranije pisali da je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom vojne parade na Crvenom trgu osobno preporučio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću sustav Pancir S1 te mu je tom prilikom obećao da će Srbija dobiti višekratno nižu cijenu od tržišne. U to vrijeme malo je tko vjerovao da bi Moskva odobrila prodaju tog sustava Beogradu bojeći se reakcije NATO-a i EU. No, očito su Rusi procijenili da su se političke okolnosti bitno promijenile te da Moskva mora energičnije zaštiti svoje interese u jugoistočnoj Europi. Beogradske dnevne novine Informer u to su doba pisale kako bi Srbija, ako bi joj Rusi zaista isporučili Pancir S1 “postala najmoćnija sila na Balkanu”.
Najavljeni su i modernizirani tenkovi
Više nema nikakve sumnje da se Srbija nastavlja ubrzano naoružavati i modernizirati te da je nametnula opasnu utrku u naoružavanju. Već je ranije najavljeno da će u Srbiju uskoro stići ruski helikopteri najnovije generacije Mi-17 i Mi-35 s punim naoružanjem i najsuvremenijom elektronskom opremom i softverima. Riječ je o helikopterima koji se također nalaze u operativnoj uporabi u Siriji pa će to biti, po ocjenama Beograda, novi “veliki tehnički skok borbene gotovosti srpskog zrakoplovstva”. Predviđeno je također da do kraja 2019. Rusija isporuči Srbiji modernizirane tenkove T-72 te modernizirana oklopna vozila BRDM-2. Taj dio vojne opreme, tvrde izvori u Moskvi, Rusija je poklonila Srbiji.
Odluka Moskve o isporuci najmodernijeg proturaketnog sustava Beogradu ima za cilj politički i vojno što više vezati Srbiju uz sebe, a istodobno ju, što je više moguće, udaljiti od EU i NATO pakta. Nakon što je makedonsko Sobranje prihvatili promjenu imena te države u Sjeverna republika Makedonija, što će Skoplju omogućiti početak pristupnih pregovora o ulasku u NATO i EU, Srbija je ostala praktički jedini preostali saveznik Rusije u jugoistočnoj Europi. Zbog toga će Moskva učiniti sve kako bi zadržala Beograd u svojoj sferi političkog i vojnog utjecaja.
Beograd se ne odriče sna o Velikoj Srbiji?
Srbija nabavkom novog oružja šalje više nego jasno upozorenje svim susjednim državama kako su njene ambicije puno veće od sadašnje pozicije koja joj je nametnuta nakon poraza agresije na Hrvatsku te debakla na Kosovu i BiH. Posebice je to važno u kontekstu onoga što se zbiva na Kosovu te odluke kosovskog parlamenta da osnuje vlastitu vojsku.
Također, i zbog najava Milorada Dodika da će Republika Srpska sve više jačati svoj identitet te nastaviti put k nezavisnosti i odcjepljenju od BiH. S obzirom na nikad neprežaljenu i neumrlu ideju o svim Srbima u jednoj državi te Velikoj Srbiji, Beograd nabavkom novog oružja demonstrira namjeru da ponovno igra odlučujuću ulogu u raspletu kriza na Kosovu i BiH. Što, dakako, nije samo prijetnja tim državama, već ponajprije vrlo izravna poruka Hrvatskoj.
Takvo ponašanje Beograda, Zagreb, kao i EU i NATO, ne samo da ne mogu zanemariti, već moraju imati pripremljene jasne, odlučne i vrlo precizne odgovore. Istodobno Srbija želi pokazati EU i NATO paktu da može i bez njih, a da se eventualni pregovori ne mogu odvijati na način kako će to određivati te dvije najveće međunarodne političke, ekonomske i vojne organizacije, već onako kako odgovara Beogradu.