Rusija je, dakle, počela s obustavom plina; krenule prijetnje, ucjene i panika. Što sad?

Ovo je prvi put da je Rusija prekinula opskrbu plinom od Putinove naredbe, a Moskva nije rekla zašto su odabrali Bugarsku i Poljsku, no te dvije zemlje su pogotovo ovisne o ruskom plinu – Bugarska uvozi oko 70 posto svog plina iz Rusije, a Poljska oko 45 posto. Sve zemlje EU-a, osim Mađarske, su odbile plaćati u ruskoj valuti, pa se i druge članice pripremaju da im ruske tvrtke prekinu opskrbu.

Poljska i Bugarska uvjeravaju da imaju zaliha

Gazprom je u utorak obavijestio Poljsku i Bugarsku da će im od jučer ujutro prekinuti opskrbu plinom, jer nisu platile u rubljima, a naftne kompanije tih država su potvrdile prekid. Ruska tvrtka je upozorila i treće zemlje da će im smanjiti isporuku plina, koji prolazi kroz Bugarsku i Poljsku, ako te zemlje preusmjere Gazpromov plin namijenjen drugima za svoje potrebe. I poljska i bugarska tvrtka uvjeravaju potrošače da za sada neće osjetiti posljedice tog poteza, koji, tvrde kompanije i europski čelnici, krši postojeće ugovore o nabavi plina, a najavljuju i tužbe.

Varšava je kazala kako su im zalihe 80 posto pune te da mogu kupovati dodatni plin od EU-a, a Bugarska je kazala da neće ograničavati potrošnju jer su osigurali alternativne izvore. Druge zemlje EU-a za sada nisu primijetile prekid opskrbe plinom. Češka se priprema za svaki mogući scenarij iako trenutno nema naznaka da su oni sljedeći kojima će Gazprom zaustaviti dostavu, kazao je premijer Petr Fiala, čija zemlja gotovo u potpunosti ovisi o Rusiji za svoje energetske potrebe.

Mađarska, koja jedina nije odbila Putinov zahtjev da plaćaju ruskom valutom, i kojoj plin dolazi preko Bugarske, uvjeravala je građane da prekid dostave Bugarskoj neće imati utjecaja na dotok plina u Mađarsku. Austrija je također izvijestila kako se opskrba plinom za sad nastavlja normalno, ali je kancelar Karl Nehammer javno demantirao vijest da je njegova vlada pristala plaćati za ruske energente u rubljima ocijenivši to “ruskom propagandom”.

What EU countries are most reliant on Russian natural gas?#AFPgraphics @AFP pic.twitter.com/6CBeVkY7ee

— AFP News Agency (@AFP) April 27, 2022

Reakcije iz EU-a: ‘Ucjena’ i ‘direktni napad’

Reakcije na odluku ruske tvrtke bile su žestoke. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je to “neopravdanim i neprihvatljivim” i “ucjenom”. Naglasila je kako EU u potpunosti podržava Poljsku i Bugarsku, da postoje pričuvni planovi za ovakve situacije te da će “koordinirano odgovoriti”. Najavila je kako će i Poljska i Bugarska dobivati plin od svojih susjeda. “Najnoviji agresivni potez Rusije oštar je podsjetnik kako moramo raditi s pouzdanim partnerima i osigurati našu energetsku neovisnost”, kazala je.

“Kremlj još jednom nije uspio stvoriti podjele među državama članicama. Era ruskih fosilnih goriva u Europi završava”, poručila je. Naglasila je kako je “plaćanje ruskog plina u rubljima kršenje europskih sankcija” i poručila da ni jedna kompanija ne smije popustiti i uslišiti ruski zahtjev. I bugarski premijer Kiril Petkov ruski potez je nazvao “ucjenom” ustvrdivši kako Bugarska “neće pokleknuti”.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki bio je i oštriji nazvavši prekid opskrbe plinom “direktnim napadom” na njegovu zemlju. Optužio je Rusiju da je “prešla granice plinskog imperijalizma” i za napad na europsko gospodarstvo inflacijskim mjerama. “Rusija nije samo izvela brutalni, ubilački napad na Ukrajinu, nego je Rusija napala i energetsku sigurnost te sigurnost opskrbe hranom cijele Europe… Naći ćemo način da se nosimo s ovom ucjenom, s ovim pištoljem koji nam je uperen u glavu na način da neće utjecati na Poljake. Poljskoj neće trebati ruski plin”, poručio je.

Kremlj zaprijetio prekidom dostave i drugima

Ukrajina je brzo reagirala na odluku Gazproma ustvrdivši kako je to odmazda Europskoj uniji za čvrstu podršku Kijevu. Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, također u svemu vidi pokušaj “razbijanja jedinstva naših saveznika”, a složio se i s europskim dužnosnicima da se radi o pokušaju ucjene. Isto je poručio i Zelenski ustvrdivši da “Rusija svaku trgovinu koristi kao oružje”. Iz Moskve pak odbacuju takve navode. “Ovo nije ucjena”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dok njegov šef Putin prijeti zemljama koje se “upleću u Ukrajinu” i to “munjevitim odgovorom”.

Peskov tvrdi da je Rusija “pouzdan opskrbljivač energije” i da je predana “ugovornim obvezama”. Međutim, poručio je kako bi i druge članice Europske unije mogle ostati bez plina ne plate li u rubljima. “Kada dođe do roka za uplatu, ako neki potrošači odbiju platiti po novom sustavu plaćanja naravno da će onda predsjednikova uredba biti primijenjena”, rekao je. Na pitanje je li Rusija spremna na pad profita ako zemlje EU-a odbiju platiti u rubljima, Peskov je odgovorio: “Sve smo izračunali, predvidjeli sve rizike i poduzeli potrebne mjere.” Odbio je reći koliko je zemalja pristalo plaćati plin u ruskoj valuti.

Konstatirao je kako traže da im se plaća u rubljima jer su ih na to prisilile zapadne sankcije, ili kako je rekao “potezi bez presedana koje su neprijateljske zemlje poduzele u gospodarskom i financijskom sektoru”. “Značajna količina naših rezervi je blokirana ili ukradena, da kažem jednostavno. Sve je to zahtijevalo da pređemo na novi sustav plaćanja”, poručio je Putinov glasnogovornik ustvrdivši kako su o tome “obavijestili potrošače unaprijed”. No, iz EU-a su više puta rekli da je zahtjev za plaćanje u rubljima jednostrano mijenjanje ugovora o nabavi.

Gotovo polovica plina u EU-u dolazi iz Rusije

Ruski plin trenutno predstavlja oko 48 posto ukupnog uvoza prirodnog plina EU-a. Nakon poteza ruske kompanije veleprodajna cijena plina narasla je za 20 posto, što je gotovo sedam puta više nego prije godinu dana. Analitičari smatraju da prekid dostave vjerojatno neće imati prevelikog utjecaja na cjelokupno europsko tržište plina, ali da je to upozorenje da bi moglo doći do daljnjih i ozbiljnijih prekida isporuke goriva iz Rusije dok traje rat u Ukrajini, piše New York Times. Navode da je do prekida došlo u “dobro vrijeme”, jer dolaze topliji mjeseci kada je potrošnja plina manja.

Chart showing EU gas imports by country of origin #AFPgraphics @AFP pic.twitter.com/Ryiq9gcZuY

— AFP News Agency (@AFP) April 27, 2022

Ukrajina od početka rata traži od europskih saveznika da prestanu kupovati ruske energente tvrdeći da se radi o “krvavom novcu”. SAD je uveo potpuni embargo na ruska fosilna goriva, ali EU je oklijevao oko toga, no s nastavkom rata sve su teže mogli pravdati kupnju energenata od Rusije. Ranije ovog mjeseca, nakon što je uveden embargo na ruski ugljen, šef europske diplomacije Josep Borrell je obznanio da su od početka invazije Moskvi za energente platili 35 milijardi eura, dok su Kijevu dali milijardu eura pomoći.

Upravo su zbog tih velikih iznosa države članice EU-a su od početka ruske invazije na Ukrajinu pod sve većim pritiskom da uvedu energetski embargo i neke od njih su najavile da će postati neovisne o Rusiji. EU je uveo embargo na ugljen, sve se glasnije govori i o zabrani uvoza nafte, no za sada nije bilo spomena o embargu na plin i pitanje je hoće li ovaj potez Gazproma promijeniti stavove. Ursula von der Leyen još je ranije ustvrdila kako Europa “ne može ovisiti o opskrbljivaču koji nam prijeti”, a te prijetnje su sada postale stvarnost.