Rusiju razbjesnilo stopiranje Sjevernog toka 2: 'Europljani, spremite se plaćati 2000 eura za 1000 kubika plina'

Njemački kancelar odlučio je stopirati Sjeverni tok 2 zbog ruskog priznavanja nezavisnosti separatističkih pokrajina

Deputy chairman of the Russian Security Council Dmitry Medvedev speaks during a meeting with members of the Security Council in Moscow on February 21, 2022. - Russian President Vladimir Putin said on February 21, 2022, he would make a decision "today" on recognising the independence of east Ukraine's rebel republics, after Russia's top officials made impassioned speeches in favour of the move. (Photo by Alexey NIKOLSKY / Sputnik / AFP)
FOTO: AFP

Zapad je posegnuo za sankcijama kao odgovor na potez ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna suverenost dviju ukrajinskih pokrajina – Donjecka i Luganska, koje su separatisti 2014. prozvali nezavisnim republikama. Moskvi je možda najjači udar zadao Berlin – njemački kancelar Olaf Scholz stopirao je Sjeverni tok 2 – veliki plinovod koji je trebao povezati Njemačku i Rusiju, a koji je samo čekao na odobrenje njemačkog regulatora prije početka rada.

Na Scholzovu odluku reagirao je bivši ruski premijer Dimitrij Medvedev. “Ok. Dobrodošli u novi hrabri svijet u kojem će Europljani uskoro plaćati 2000 eura za 1000 kubika prirodnog plina”, napisao je Medvedev na Twitteru, a kako bi bio siguran da njegova poruka dospije do Europe uputio ju je na engleskom, njemačkom i ruskom.

 

“Situacija se suštinski promijenila”, ustvrdio je Scholz najavljujući stopiranje Sjevernog toga 2, koji bi trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku. Poručio je kako Njemačka mora naći druga rješenja za svoje energetske potrebe.

‘Cijene plina mogle bi rasti’

Scholzov ministar gospodarstva Robert Habeck danas je poručio kako je Njemačka osigurala dovoljno plina, ali je upozorio da bi njegove cijene mogle porasti zbog eskalacije sukoba u Ukrajini. “Rat diže cijene”, rekao je Habeck, koji se zalaže se za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Cijene plina snažno rastu u Europi još od prošle godine, potaknute potražnjom gospodarstva koje se oporavlja od koronakrize i geopolitičkim napetostima u Ukrajini.

Habeck je upozorio da Njemačka mora prestati koristiti fosilna goriva što je prije moguće i intenzivirati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Istaknuo je i da Njemačka mora kompanijama propisati punjenje skladišta plina prije zime kako bi se izbjegle krize slične sadašnjoj. “Skladišta bi trebala biti puna i moramo imati mogućnost kontrole punjenja zaliha”, rekao je Habeck. Početkom veljače razina plina u skladištima bila je nešto manja od 35 posto, što je najniže u ovom dijelu godine otkada se prate podaci.

Skladištenje zaliha povjereno je kompanijama, ali država regulira naknade za upravljanje zalihama. Habeck smatra da je regulativa koja zahtijeva od privatnog sektora da osigura puna skladišta puno bolja opcija od državne kupnje plina kako bi se osigurala opskrba. Njemački kapaciteti za skladištenje plina iznose 24 milijarde kubičnih metara, što odgovara otprilike četvrtini godišnje potrošnje.

Njemačku kritizirali zbog plinovoda

Tijekom eskalacije napetosti između Moskve i Kijeva proteklih tjedana, Scholz i njegova vlada često su se našli na udaru kritika zbog blažeg nastupa prema Rusiji i mnogi su vidjeli upravo Sjeverni tok 2 kao razlog za taj umjereniji pristup.

Plinovod Sjeverni tok 2, koji je u vlasništvu ruske energetske kompanije Gazprom, ide iz zapadne Siberije u Njemačku preko Baltičkog mora, a vrijedan je 11 milijardi dolara. Njemačka je dugo govorila da se radi isključivo o komercijalnom projektu, a isto je poručio i Putin nakon nedavnog sastanka sa Scholzom. Međutim, SAD i drugi zapadni saveznici Berlina isticali su da taj cjevovod ima geopolitičku važnost, jer omogućuje Rusiji da vrši pritisak na Europu pogotovo usred trenutne energetske krize.

Sjevernim tokom 2 Rusija bi zaobišla Ukrajinu, preko koje trenutno dostavlja plin, i tako više ne bi morala Kijevu plaćati za pravo prevoženja plina preko ukrajinskog teritorija.