S novim mjerama, antikorona prosvjedi opet su se zarolali po Europi; hoće li eskalirati u masovnu pobunu?

Stari i novi neprijatelji

Ljudi su već platili “visoku cijenu, socijalno i ekonomski”, kazala je krajem listopada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ustvrdivši da je Europa sada suočena s dva neprijatelja: virusom, ali i zamorom od virusa.

U trenutku kada je kontinent postao globalno žarište, s brzo rastućim brojevima novih slučajeva, prenapregnutim zdravstvenim sustavima i neizvjesnim ekonomskim posljedicama, može li taj zamor ozbiljno potkopati nastojanja europskih vlada da suzbiju drugi, jesenski val epidemije? Može li, na primjer, pokrenuti tsunami antikorona prosvjeda?

Problemi desnih opcija

Prosvjedi protiv korona-mjera održavaju se sporadično već mjesecima; demonstriralo se od Španjolske do Njemačke, pa i u Hrvatskoj, ali ta okupljanja prosvjednika, vrlo šarolikih motivacija i svjetonazora, dosad uglavnom nisu bila masovna. Kako su se restrikcije s jeseni opet pooštravale, tako je, očekivano, počelo rasti i nezadovoljstvo – ljudi su, da citiramo opet gospođu von der Leyen, “umorni od ovog virusa”.

Taj umor pojedine desne političke opcije sada pokušavaju kapitalizirati. Desne i krajnje desne političke stranke u Europi, čija je popularnost zadnjih godina bila u porastu, nisu se uspjele nametnuti u jeku epidemije. Dok su rejtinzi europskih mainstream vladajućih stranaka i njihovih lidera uglavnom rasli – jer je to uobičajen trend u krizama – desne oporbene opcije su, u najmanju ruku, stagnirale.

Pravno osporavanje mjera

S novim valom pandemije i restrikcija, koje sa sobom nose još dublju ekonomsku neizvjesnost za mnoge Europljane, populisti s desna očito traže svoju šansu. Matteo Salvini, čelnik desne talijanske Lige, glasni je protivnik novog pooštravanja mjera. Neki dan je, javljaju mediji, zaprijetio da će pravnim putem osporiti vladine odluke.

Salvini se nastoji prikazati kao zaštitnik malih poduzetnika, ugostitelja, vlasnika restorana kojima je, kao i drugdje u Europi, epidemija koronavirusa ugrozila egzistenciju i već se mjesecima pokušavaju izvući iz nevolje. Zbog jesenskog vala epidemije i u Italiji su ponovno na snazi stroge restrikcije.

Kontra karantene

Totalni lockdown, zasad, nije opcija – a kada su Salvinija nedavno pitali o tome, najprije je o tome zborio u umjerenom tonu, da bi nekoliko sati kasnije glasno kritizirao. Ujutro je na radiju ustvrdio da bi lockdown, ako je nužan i nema druge, mogao biti opravdan, a kasnije se na Twitteru ispravio – poručivši da bi to bila katastrofa, izvijestila je talijanska La Repubblica.

U Njemačkoj, koja je u light verziji lockdowna, vladinim novim mjerama glasno se i žestoko protivi Alternativa za Njemačku (AfD), čiji su zastupnici nedavno, kad je kancelarka Angela Merkel u Bundestagu predstavljala nove mjere, povicima prekidali njezino izlaganje, izražavajući nezadovoljstvo.

Anti-lockdown stranka

Vrlo specifičan politički cilj, pak, ima Nigel Farage, poznati britanski euroskeptik, koji je karijeru gradio u Europskom parlamentu, s ciljem da Ujedinjeno Kraljevstvo izvede iz Europske unije. Lani je, kad još nije bilo sigurno što će biti s Brexitom, osnovao stranku Brexit – naziv joj je ujedno bio i program. Sada će je, najavljeno je, preimenovati u Reform UK.

Naziv ovoga puta ne sugerira što je program, ali ugledni europski mediji iščitavaju da je ključna ideja suprotstaviti se restriktivnim mjerama kakve uvodi i britanska vlada – prošlog je vikenda premijer Boris Johnson najavio lockdown u trajanju od mjesec dana za Englesku. Farage smatra, piše Reuters, da bi trebalo štititi samo najranijivije skupine, a ostali bi trebali nastaviti s uobičajenim životom i tako izgraditi kolektivni imunitet.

Politički bitku za izlazak Britanije iz EU-a Farage je uspješno priveo kraju – koliko će biti uspješan u borbi protiv lockdowna, tek treba vidjeti (upitna je, dakako, i trajnost tog političkog cilja, ako je vezan uz akutnu pandemiju). No, nije isključeno da bi i ovakav manevar kod dijela “socijalno i ekonomski” iscrpljene publike mogao pasti na plodno tlo.

Novi povremeni prosvjedi

Paralelno s ovakvim i sličnim pokušajima različitih političkih aktera da kapitaliziraju zamor od epidemije i protuepidemijskih mjera, u Europi se i dalje prosvjeduje. U Italiji su demonstracije nedavno eskalirale, prosvjednici su razbijali izloge i bacali dimne bombe, izbili su sukobi i s policijom. Prošlog je vikenda slično bilo u više gradova u Španjolskoj.

U njemačkom gradu Leipzigu ovu je subotu organiziran veliki prosvjed na kojem se okupilo najmanje 20 tisuća ljudi iz svih dijelova te zemlje. Gradske vlasti su raspustile prosvjed kada je postalo jasno da gotovo nitko ne poštuje protuepidemijske mjera čije je pridržavanje bilo uvjet uz koji je izdana dozvola za održavanje skupa. Kada se okupljeni nisu željeli mirno razići, policija je bila prisiljena rastjerati ih, pri čemu je došlo do sukoba u kojem su policajci napadnuti petardama i kamenjem.

U Zagrebu je bilo mirno

Znatno mirniji i manje posjećen prosvjed danas se održao i u Zagrebu, gdje se oko tisuću ljudi okupilo na Trgu bana Jelačića kako bi zatražili raspuštanje Stožer civilne zaštite. Prosvjednici su skandirali i pjevali, a nekoliko govornika zatražilo je ukidanje obaveznog nošenja maski i drugih mjera.

Unatoč novim mjerama, u četvrtak su se prosvjednici okupili i u Londonu, a policija je, prema medijskim izvješćima, zbog kršenja mjera uhitila više od sto ljudi. Manji broj prosvjednika okupio se i u središtu Ljubljane, a došlo je i do sukoba s policijom. Mogu li se, međutim, povremene demonstracije s relativno malim brojem sudionika ove neizvjesne jeseni pretvoriti u masovni pokret protiv korona-mjera?

Milijardama protiv ulice

Europske vlade ne čekaju prekriženih ruku da na to pitanje odgovori ulica. Njemačka, Francuska, Italija, Austrija najavljuju upumpavanje novih milijardi eura u svoja gospodarstva, prije svega u spašavanje tvrtki čije je poslovanje posrnulo zbog korona-krize.

Taj bi novac trebao spriječiti masovno propadanje biznisa i, posljedično, dugačke redove nezaposlenih pred europskim burzama rada. No, milijardama unatoč, zimski mjeseci bit će, sasvim sigurno, za Europu težak test.