Vidović Krišto se na aktualnom satu posvađala s premijerom: 'Arogancija je odraz karakterne nestabilnosti'

Hrvatski sabor danas je, nakon jednomjesečne stanke, aktualnim prijepodnevnom počeo redovno proljetno zasjedanje. Na samom početku održana je minuta šutnje za stradale u potresu, a u zgradu je stigao i premijer Andrej Plenković koji će danas odgovarati na pitanja zastupnika.

Među prvima su se na sjednici za riječ javili Nikola Grmoja iz Mosta i nezavisni Bojan Glavašević koji su upozorili da mjesecima nisu dobili odgovore na tražena pitanja. Potom je Gordan Jandroković pozvao Vladu da odgovori na neodgovorena zastupnička pitanja i to njih 59.

Horvat o stanju na Banovini

Vladimir Bilek je, pak, postavio pitanje kako će teći obnova u Petrinji na što je ministar Darko Horvat iznio posljednje, jučerašnje, podatke vezane uz obnovu. Kazao je da je šteta od potresa prijavljena na 42.307 objekata.

“Otprilike polovica ih je pregledana. Naljepnice su preliminarni indikator o tome u kojem je stanju objekt. Zelene markice znače da se objekt može brzo osposobiti, žute da trebaju neke zahvate, a crvene da je ondje neka prijetnja zbog koje se u kući ne može boraviti ili je za rušenje. Neke će se ‘crvene zgrade’ moći osposobiti do žute naljepnice”, kazao je Horvat.

Krišto se porječkala s Plenkovićem

U jednom trenutku, pitanje je premijeru postavila Karolina Vidović Krišto koja je nedavno izašla iz Domovinskog pokreta. Kazala je da mu je 4. rujna postavila pitanje o mogućoj poreznoj utaji Emila Tedeschija. “Niste mi odgovorili. Izabrali ste Ivana Turudića za predsjednika suda. Kako će izgledati suđenje Draganu Kovačeviću kad se zna da je Turudićeva sestra radila za Janaf? Nitko ne želi u državi u kojoj izvršna vlast. Jeste li svjesni da su utjecaj na pravosuđe i sprečavanje rada pravosuđa kaznena djela?”, rekla je Vidović Krišto.

Plenković joj je poručio da malo bolje pogleda odgovore koji su joj upućeni s Vlade i da politika ne odlučuje tko bira suce. “Ako vam je to promaklo, a vjerojatno vam je, dobro je da se informirate o tome. Što se tiče reforme pravosuđa, to je naš temeljni cilj te ćemo na tome raditi kao i na borbi protiv korupcije”, odgovorio joj je Plenković. Dodao je i kako njena pitanja podsjećaju na retoričke eskapade i da je pitanje zaslužuju li odgovor. “Vaše pozivanje na narod i na elite je toliko pase i neinventivno, pa se čudim tko bi mogao povjerovati u vaše teze. Nisu dojmljive niti korisne”, rekao joj je. Vidović Krišto na to je Plenkoviću rekla da je “arogancija odraz karakterne nestabilnosti”.

Po kojim kriterijima su se cijepili zastupnici?

Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić pitala je premijera po kojim kriterijima su se protiv Covida-19 već cijepili i saborski zastupnici. “Prvo zastupnici, sad županijski vijećnici? Hoće li se ta akcija nastaviti na članovima mjesnih odbora?”, pitala je mostovka. Plenković joj je odgovorio da su prioriteti jasno postavljeni, ali da je činjenica i da postoji Hrvatski sabor.

“I ja smatram da je sabor vrijedan ako ne i vrjedniji od vlade ili predsjednika i da zastupnici trebaju dobiti priliku da se cijepe. Što se tiče ostalih, to nema veze s nama, Lokalni političari nemaju veze s nama. Ako cjepiva bude previše donirat ćemo ga zemljama kojima će faliti”, kazao je premijer. Selak Raspudić mu je na to rekla da donirati može nešto svoje, a ne nešto što je od hrvatskih građana te da bi mu bilo bolje da napravi plan nego da već sada govori o donacijama.

U srijedu o Zakonu o obnovi

Inače, proljetna sjednica trajat će sedam tjedana, a po potrebi i dulje. Već sada na raspravu čeka 108 točaka, a sasvim je izvjesno da će ih uskoro, što iz Vlade, što od zastupnika, stići još. Nakon aktualnog sata, zastupnici će danas poslušati premijerovo izvješće o sastancima Europskog vijeća održanim u prošloj godini, te će raspravljati o njemu.

Srijeda je rezervirana za raspravu o Vladinu prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.

Po predloženom modelu, sve županije će u svojim proračunima trebati osigurati po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine. Za potpomognuta područja, poput Petrinje i Gline, država će u potpunosti osigurati sredstva.

Žestoke kritike na Zakon

I prije nego je Vladin prijedlog stigao do Sabora izazvao je žestoke kritike sisačke gradonačelnice, SDP-ove Kristine Ikić Baniček koja je ogorčena mogućnošću da Sisak neće imati pravo na stopostotno sudjelovanje države u obnovi, odnosno a će se obnavljati „po istom modelu kao i bogatiji Zagreb”.

Resorni ministar graditeljstva Darko Horvat uzvraća joj kako će država, ne bude li Sisačko-moslavačka županija to mogla, pokriti 20 posto njene obveze. Naglasio je i kako je u zakon ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus, slijedom kojih su sudjelovanja od 20 posto oslobođene određene skupine stanovništva, konkretno one bez značajnije imovine, socijalno ugroženi itd.

U zakonu sve jasno piše, pa se stoga umirovljenici i oni koji su u ovom trenutku nezaposleni ne trebaju bojati, rekao je Horvat, naglašavajući da na potpomognutim područjima koja su stradala u razornom potresu neće biti potreban ni imovinski ni socijalni kriterij, jer će država u potpunosti financirati izgradnju zamjenskih stanova ili kuća.

O proglašenju gospodarskog pojasa

Sabor će u četvrtak raspravljati o prijedlogu da se formalizira njegova odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu koju je donio 18. prosinca uz veliku podršku zastupnika. Dan kasnije, šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su u Trstu, na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.

“Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja”, navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, talijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara sa sastanka u Trstu.

Rasprava o radu DORH-a

“Naš IGP protezat će se u području u kojem se sada proteže naš zaštićeni ekološki ribolovni pojas i imat će one vanjske privremene granice razgraničenja dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa”, naglasila je državna tajnica MVEP-a Andreja Metelko Zgombić.

Po njezinim riječima, ono što je bitno znati je to da kroz gospodarske pojaseve postoji sloboda plovidbe, tako da će prava trećih država i dalje biti zaštićena.

Sabor će u četvrtak raspraviti i Izvješće o radu DORH-a u 2019. godini koje je planirao raspraviti koncem prošle, no plan je morao promijeniti nakon što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek završila u izolaciji zbog covid-19.