Sabor za koji dan završava redovno jesensko zasjedanje, hoće li već u siječnju biti raspušten?

Hrvatskom saboru, koji u petak, 15. prosinca završava redovno jesenko zasjedanje, nadolazeći će tjedan biti vrlo dinamičan, raspravit će čak 17 točaka, a redovnu sezonu zaključit će glasovanjem.

Hoće li se zastupnici prije jednomjesečne stanke okupiti i na izvanrednom zasjedanju i koliko bi ono moglo potrajati, za sada, nema službene informacije. Nedavno se špekuliralo i da bi se brzo nakon povratka zastupnika na redovito zasjedanje 15. siječnja parlament mogao raspustiti uoči izbora, ali zasad nema potvrde tog scenarija.

Na brojnost zakona koji čekaju da Sabor o njima u nadolazećem tjednu kaže svoje mišljenje, prije svega utječe to što na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine.

Dodatci za pet kategorija

Među takvima je prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, a objedinit će četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene.

Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretat će se mjesečno od 720 eura za prvu, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu. U proračunu za 2024. za tu je namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.

O tom prijedlogu, Sabor će raspravljati u utorak, istog dana raspravit će i izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima se osnažuje potpora obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece, a dohodovni cenzus povećava sa 70 na 140 posto proračunske osnovice.

Zakon o mirovinskom stupu

Radi pravednije raspodjela doplatka, broj cenzusnih grupa povećava se sa sadašnjih tri na pet, te povećava iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.

Broj korisnika bi se udvostručio, sa 126 tisuća, koliko ih je prosječno bilo lani na 271 tisuću, a umjesto 247 tisuća djece, u idućoj godini doplatkom bi ih bilo obuhvaćeno 511 tisuća.

Prvog radnog dana, Sabor će raspraviti prijedloge izmjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu, kojima se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.

Alternativni mirovinski fond

Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Na prvom čitanju tih zakona, oporba je poručila da nije zadovoljna Vladinim namjerom uvođenja takozvanog alternativnog mirovinskog fonda, obaveznog fonda kojim bi upravljala država i u kojem bi trebao završiti svaki dvadeseti euro mirovinske štednje radnika.

Smatra da se radi o fondu riskantnog kapitala koji bi ulagao u obveznice koje nisu sigurne i da nema nikakve potrebe da riskantni fondovi s državnim jamstvom budu dio mirovinske reforme.

Rasprava o državnoj imovini

Sabor će ovaj tjedan u drugom čitanju raspraviti zakonski prijedlog o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, a po hitnom postupku o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Raspravit će i jedan oporbeni prijedlog, onaj Katarine Peović (RF) o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine.