O višestruko i ozbiljno spornoj dodjeli koncesije na kojoj je godinama emitirao Radio 101 – a koju je Vijeće za elektroničke medije na prvom, pa onda i na ponovljenom glasanju, dodijelio na 15 godina Ivanu Juriću-Kaćuniću, medijskom mešetaru povezanom s Miroslavom Kutlom i njegovoj tvrtki TOP RADIO – danas će raspravljati saborski Odbor za informiranje.
Na natječaj za koncesiju Stojedinice stiglo je Vijeću osam ponuda, no oni su najkvalitetnijim proglasili program Jurića-Kaćunića. Na takvu odluku nekoliko je sudionika natječaja podnijelo Upravnom sudu tužbe u kojima novog vlasnika koncesije optužuju da je Vijeću dostavio niz lažnih podataka, a Vijeće za neshvatljivo pogodovanje osobi o kojoj je u medijima objavljena gomila potpuno potkrijepljenih kompromitantnih činjenica.
Telegram je zato zatražio od tvrtke Zwei 01 njihovu tužbu, a oni su nam je danas i poslali pa ćemo je ovdje ukratko predstaviti, jer ona zorno pokazuje u kakvom je nevjerojatnom sljepilu odlučivalo Vijeće za elektroničke medije. Iza Zwei 01 stoji ekipa s radija Yammat, Emil Tedeschi, Siniša Švec i Čedo Prodanović.
Iz tužbe pršte činjenice potkrijepljene dokazima
Prije nego uđemo u sadržaj tužbe, podsjetimo da je na prvom glasanju krajem srpnja šestero od sedam članova Vijeća glasalo za TOP RADIO, a na drugome, prije desetak dana, petero. Pri svom prijašnjem stavu koji favorizira Jurića-Kaćunića ostali su Katja Kušec, Anita Malenica, Davor Marić, Vanja Gavran i Damir Bučević, a negativna mišljenja sada su potpisali predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac i njegov zamjenik Robert Tomljenović. Popovac je tražio da se već dodijeljena koncesija oduzme objašnjavajući da je prvi put i on svoj glas dao Juriću Kaćuniću jer je bio zavaran nevjerodostojnom dokumentacijom. No on i Tomljenović ostali su u manjini.
Današnja sjednica saborskog Odbora za informiranje podiže na razinu nacionalnog medijskog skandala pitanje dodjele frekvencije Juriću-Kaćuniću, dugogodišnjem agentu Kutline radijske mreže, koji je gazdu, čini se, u hodu izdao. Ali što će iz tog zasjedanja proizaći, znat ćemo možda već danas.
Svakako, iz tužbi ponuditelja Zwei 01, koja nam je dana na uvid, upravo pršte činjenice koje su mogle i morale biti poznate Vijeću za elektroničke medije, a sve su potkrijepljene službenim dokazima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije se vodilo računa o pravilima
Oni odluku osporavaju u cijelosti tvrdeći da je Vijeće ”nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, pogrešno primijenilo relevantne materijalno-pravne propise, da nije vodilo računa o pravilima postupka za dodjelu koncesije, te da se svoju odluku, čak nije potrudilo ni valjano obrazložiti na propisani način. Da je, dapače, TOP RADIO morao biti isključen iz postupka nadmetanja za koncesiju dokazuju nizom opširno obrazloženih nepravilnosti među kojima je najteža nedopuštena koncentracija u području medija.
Prvo tvrde da je Jurić-Kaćunić morao biti eliminiran iz konkurencije već zbog toga što se tvrtka DŽUNGLA, čiji je on jedini vlasnik i direktor, bavi reklamama i oglasima, a Zakon o elektroničkim medijima takvima zabranjuje nakladništvo u sektoru radija i televizije.
Osporavaju mu pravo na koncesiju i zbog toga što je lažno prikazao da ima propisane prostorne uvjete za obavljanje radijske djelatnosti prilažući Vijeću adresu državnog prostora koji je dat u zakonom nedopušteni podzakup društvu tvrtki Enter IQ, a koji je u međuvremenu i raskinut.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nositelj žiga – osoba sa značajnom ulogom u poslovanju
Nadalje navode da je Jurić-Kaćunić član društva ‘Appinventiv’, koje je nakladnik satelitske radio postaje ‘mojRADIO’, te uz to i nositelj preko dvadeset prava na žigove radio postaja s koncesijama na lokalnim, regionalnim, kao i nacionalnoj razini. To su Antena Caffe, Antena FM Zadar, Antena Zadar, Antena Osijek, Antena Rijeka, Antena Split, Antena Zagreb, Enter radio, Kiss FM, Laganini FM, Narodni radio, Rock ‘n’ radio, Rock radio, Ultra FM , Zagreb FM, Zana FM i Zana radio.
Kako je jasno da nositelj žiga može biti samo osoba koja ima značajnu ulogu u poslovanju bilo kojeg društva, koje taj žig koristi, evidentno je, zaključuje se u tužbi, da Jurić-Kaćunić nesporno sudjeluje u donošenju odluka u navedenim radijskim subjektima i oblikovanju poslovne politike, te da ti subjekti posluju usklađeno i imaju zajedničke ciljeve.
Dokaze za nedopuštenu koncentraciju i povezanost spomenutih nakladnika nalaze i u okolnosti da društvo, 4MEDIAGLOBAL – čiji je jedini član Ivan Jurić-Kaćunić – pruža računovodstvene usluge za više nakladnika radija čije žigove drži u sefu opet Jurić-Kaćunić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Velik broj društva na istoj adresi
Ekspliciraju također da je Jurić-Kaćunić više godina bio član društva, direktor, član nadzornih odbora i prokurist u nizu radijskih tvrtki među kojima su radio Enter Zagreb, Extra FM-u Zagreb, Antena Zagreb itd., te da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja više puta utvrdila da je kršio odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja i bio kažnjavan zbog sume udjela u radijskim tvrtkama.
Pobrajajući dokaze o evidentnoj umreženosti svih navedenih nakladnika radija u kojima je značajnu ulogu igrao Jurić-Kaćunić, u tužbi se ističe i to da velik broj tih društava ima sjedište na istoj adresi, upravo u prostorima koji su u vlasništvu društva čiji je jedini član Ivan Jurić-Kaćunić.
Na slabo prikrivenu nedopuštenu koncentraciju ukazuje i činjenica da je Jurić-Kaćunić za bankovni kredit od 6,5 milijuna eura za potrebe jedne svoje tvrtke založio žigove Narodnog radija i Antene Zagreb. A pritom su mu jamstva za taj kredit dala dvojica navodnih konkurenata u biznisu – suvlasnik Narodnog radija Katjan Knok, koji je kao garanciju za Kaćunićev kredit založio cijeli svoj udio na tom radiju, te jedini nakladnik Antene Zagreb Hrvoje Barišić, također založivši kompletan vlasnički paket.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poslovna povezanost člana vijeća
Budući da, osim svega ostaloga, sve radijske tvrtke s iste adrese jedinstveno nastupaju na tržištu preko iste marketinške agencije, u tužbi se zaključuje da je ”Ivan Jurić-Kaćunić dugotrajno i duboko međusobno povezan s nakladnicima radio-postaja Antena Zagreb, Narodni radio, Extra FM, Enter Zagreb i Gold FM, da je kroz godine bio u vlasničkoj strukturi tih nakladnika”, te da je njegov navodni izlazak iz te priče samo prividan.
U tužbi se Sudu skreće pozornost i na činjenicu da je, kao sadašnji član Vijeća za elektroničke medije, glas Juriću-Kaćuniću dao i Davor Marić, koji je s njime interesno i poslovno povezan. Marić je, naime, od 1995. do kraja 2011. godine bio direktor, glavni urednik i suvlasnik Radija Dalmacije koji je danas u stopostotnom vlasništvu Jurića-Kaćunića.
Prirodu tog ”vlasništva” najbolje objašnjava podatak da je Marić godine 1996. kod bilježnika potpisao izjavu da će sva svoja prava na udio u Radio Dalmaciji prenijeti na ‘Globus Holding’ Miroslava Kutle ili na ”bilo koju ‘fizičku ili pravnu osobu koju odredi Globus Holding”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vijeće ponudilo paušalna obrazloženja
U tužbi se također tvrdi da se Vijeće za elektroničke medije uopće nije držalo ni jasno propisanih kriterija za dodjelu koncesije koji se tiču kvalitete programa, a obuhvaćaju procjenu o količini vlastite produkcije, zastupljenosti informativnog programa itd. Posljedično, Vijeće nije bilo kadro ni suvislo objasniti zbog čega je ocijenilo da je program Jurića-Kaćunića bolji od ostalih pa su ponuđena obrazloženja paušalna, impresionistička i nepotkrijepljena.
Treba naglasiti da je ponuđač Zwei 01 uz svoju tužbu priložio tone službene dokumentacije iz raznih relevantnih izvora kojima žele dokazati da su njihovi navodi precizni i točni.
Što će saborski odbor učiniti povodom tih i svih ostalih materijala koji su im sigurno dostavljeni i hoće li se naći način da se prekine ova bruka s Vijećem za elektroničke medije i njihovim odabranikom Jurićem-Kaćunićem – ostaje da se vidi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Saborski odbor raspravlja o dodjeli koncesije bivšeg radija 101. Donosimo dokaze koliko je ta odluka skandalozna
Telegram dobio na uvid tužbu jednog od sudionika natječaja
Tužba zorno pokazuje u kakvom je nevjerojatnom sljepilu odlučivalo Vijeće za elektroničke medije i iz nje pršte činjenice koje su mogle i morale biti poznate VEM-u, a sve su potkrijepljene službenim dokazima. Što će saborski odbor učiniti povodom tih i svih ostalih materijala koji su im sigurno dostavljeni i hoće li se naći način da se prekine ova bruka s Vijećem za elektroničke medije i njihovim odabranikom Jurićem-Kaćunićem - ostaje da se vidi.
O višestruko i ozbiljno spornoj dodjeli koncesije na kojoj je godinama emitirao Radio 101 – a koju je Vijeće za elektroničke medije na prvom, pa onda i na ponovljenom glasanju, dodijelio na 15 godina Ivanu Juriću-Kaćuniću, medijskom mešetaru povezanom s Miroslavom Kutlom i njegovoj tvrtki TOP RADIO – danas će raspravljati saborski Odbor za informiranje.
Na natječaj za koncesiju Stojedinice stiglo je Vijeću osam ponuda, no oni su najkvalitetnijim proglasili program Jurića-Kaćunića. Na takvu odluku nekoliko je sudionika natječaja podnijelo Upravnom sudu tužbe u kojima novog vlasnika koncesije optužuju da je Vijeću dostavio niz lažnih podataka, a Vijeće za neshvatljivo pogodovanje osobi o kojoj je u medijima objavljena gomila potpuno potkrijepljenih kompromitantnih činjenica.
Telegram je zato zatražio od tvrtke Zwei 01 njihovu tužbu, a oni su nam je danas i poslali pa ćemo je ovdje ukratko predstaviti, jer ona zorno pokazuje u kakvom je nevjerojatnom sljepilu odlučivalo Vijeće za elektroničke medije. Iza Zwei 01 stoji ekipa s radija Yammat, Emil Tedeschi, Siniša Švec i Čedo Prodanović.
Iz tužbe pršte činjenice potkrijepljene dokazima
Prije nego uđemo u sadržaj tužbe, podsjetimo da je na prvom glasanju krajem srpnja šestero od sedam članova Vijeća glasalo za TOP RADIO, a na drugome, prije desetak dana, petero. Pri svom prijašnjem stavu koji favorizira Jurića-Kaćunića ostali su Katja Kušec, Anita Malenica, Davor Marić, Vanja Gavran i Damir Bučević, a negativna mišljenja sada su potpisali predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac i njegov zamjenik Robert Tomljenović. Popovac je tražio da se već dodijeljena koncesija oduzme objašnjavajući da je prvi put i on svoj glas dao Juriću Kaćuniću jer je bio zavaran nevjerodostojnom dokumentacijom. No on i Tomljenović ostali su u manjini.
Današnja sjednica saborskog Odbora za informiranje podiže na razinu nacionalnog medijskog skandala pitanje dodjele frekvencije Juriću-Kaćuniću, dugogodišnjem agentu Kutline radijske mreže, koji je gazdu, čini se, u hodu izdao. Ali što će iz tog zasjedanja proizaći, znat ćemo možda već danas.
Svakako, iz tužbi ponuditelja Zwei 01, koja nam je dana na uvid, upravo pršte činjenice koje su mogle i morale biti poznate Vijeću za elektroničke medije, a sve su potkrijepljene službenim dokazima.
Nije se vodilo računa o pravilima
Oni odluku osporavaju u cijelosti tvrdeći da je Vijeće ”nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, pogrešno primijenilo relevantne materijalno-pravne propise, da nije vodilo računa o pravilima postupka za dodjelu koncesije, te da se svoju odluku, čak nije potrudilo ni valjano obrazložiti na propisani način. Da je, dapače, TOP RADIO morao biti isključen iz postupka nadmetanja za koncesiju dokazuju nizom opširno obrazloženih nepravilnosti među kojima je najteža nedopuštena koncentracija u području medija.
Prvo tvrde da je Jurić-Kaćunić morao biti eliminiran iz konkurencije već zbog toga što se tvrtka DŽUNGLA, čiji je on jedini vlasnik i direktor, bavi reklamama i oglasima, a Zakon o elektroničkim medijima takvima zabranjuje nakladništvo u sektoru radija i televizije.
Osporavaju mu pravo na koncesiju i zbog toga što je lažno prikazao da ima propisane prostorne uvjete za obavljanje radijske djelatnosti prilažući Vijeću adresu državnog prostora koji je dat u zakonom nedopušteni podzakup društvu tvrtki Enter IQ, a koji je u međuvremenu i raskinut.
Nositelj žiga – osoba sa značajnom ulogom u poslovanju
Nadalje navode da je Jurić-Kaćunić član društva ‘Appinventiv’, koje je nakladnik satelitske radio postaje ‘mojRADIO’, te uz to i nositelj preko dvadeset prava na žigove radio postaja s koncesijama na lokalnim, regionalnim, kao i nacionalnoj razini. To su Antena Caffe, Antena FM Zadar, Antena Zadar, Antena Osijek, Antena Rijeka, Antena Split, Antena Zagreb, Enter radio, Kiss FM, Laganini FM, Narodni radio, Rock ‘n’ radio, Rock radio, Ultra FM , Zagreb FM, Zana FM i Zana radio.
Kako je jasno da nositelj žiga može biti samo osoba koja ima značajnu ulogu u poslovanju bilo kojeg društva, koje taj žig koristi, evidentno je, zaključuje se u tužbi, da Jurić-Kaćunić nesporno sudjeluje u donošenju odluka u navedenim radijskim subjektima i oblikovanju poslovne politike, te da ti subjekti posluju usklađeno i imaju zajedničke ciljeve.
Dokaze za nedopuštenu koncentraciju i povezanost spomenutih nakladnika nalaze i u okolnosti da društvo, 4MEDIAGLOBAL – čiji je jedini član Ivan Jurić-Kaćunić – pruža računovodstvene usluge za više nakladnika radija čije žigove drži u sefu opet Jurić-Kaćunić.
Velik broj društva na istoj adresi
Ekspliciraju također da je Jurić-Kaćunić više godina bio član društva, direktor, član nadzornih odbora i prokurist u nizu radijskih tvrtki među kojima su radio Enter Zagreb, Extra FM-u Zagreb, Antena Zagreb itd., te da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja više puta utvrdila da je kršio odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja i bio kažnjavan zbog sume udjela u radijskim tvrtkama.
Pobrajajući dokaze o evidentnoj umreženosti svih navedenih nakladnika radija u kojima je značajnu ulogu igrao Jurić-Kaćunić, u tužbi se ističe i to da velik broj tih društava ima sjedište na istoj adresi, upravo u prostorima koji su u vlasništvu društva čiji je jedini član Ivan Jurić-Kaćunić.
Na slabo prikrivenu nedopuštenu koncentraciju ukazuje i činjenica da je Jurić-Kaćunić za bankovni kredit od 6,5 milijuna eura za potrebe jedne svoje tvrtke založio žigove Narodnog radija i Antene Zagreb. A pritom su mu jamstva za taj kredit dala dvojica navodnih konkurenata u biznisu – suvlasnik Narodnog radija Katjan Knok, koji je kao garanciju za Kaćunićev kredit založio cijeli svoj udio na tom radiju, te jedini nakladnik Antene Zagreb Hrvoje Barišić, također založivši kompletan vlasnički paket.
Poslovna povezanost člana vijeća
Budući da, osim svega ostaloga, sve radijske tvrtke s iste adrese jedinstveno nastupaju na tržištu preko iste marketinške agencije, u tužbi se zaključuje da je ”Ivan Jurić-Kaćunić dugotrajno i duboko međusobno povezan s nakladnicima radio-postaja Antena Zagreb, Narodni radio, Extra FM, Enter Zagreb i Gold FM, da je kroz godine bio u vlasničkoj strukturi tih nakladnika”, te da je njegov navodni izlazak iz te priče samo prividan.
U tužbi se Sudu skreće pozornost i na činjenicu da je, kao sadašnji član Vijeća za elektroničke medije, glas Juriću-Kaćuniću dao i Davor Marić, koji je s njime interesno i poslovno povezan. Marić je, naime, od 1995. do kraja 2011. godine bio direktor, glavni urednik i suvlasnik Radija Dalmacije koji je danas u stopostotnom vlasništvu Jurića-Kaćunića.
Prirodu tog ”vlasništva” najbolje objašnjava podatak da je Marić godine 1996. kod bilježnika potpisao izjavu da će sva svoja prava na udio u Radio Dalmaciji prenijeti na ‘Globus Holding’ Miroslava Kutle ili na ”bilo koju ‘fizičku ili pravnu osobu koju odredi Globus Holding”.
Vijeće ponudilo paušalna obrazloženja
U tužbi se također tvrdi da se Vijeće za elektroničke medije uopće nije držalo ni jasno propisanih kriterija za dodjelu koncesije koji se tiču kvalitete programa, a obuhvaćaju procjenu o količini vlastite produkcije, zastupljenosti informativnog programa itd. Posljedično, Vijeće nije bilo kadro ni suvislo objasniti zbog čega je ocijenilo da je program Jurića-Kaćunića bolji od ostalih pa su ponuđena obrazloženja paušalna, impresionistička i nepotkrijepljena.
Treba naglasiti da je ponuđač Zwei 01 uz svoju tužbu priložio tone službene dokumentacije iz raznih relevantnih izvora kojima žele dokazati da su njihovi navodi precizni i točni.
Što će saborski odbor učiniti povodom tih i svih ostalih materijala koji su im sigurno dostavljeni i hoće li se naći način da se prekine ova bruka s Vijećem za elektroničke medije i njihovim odabranikom Jurićem-Kaćunićem – ostaje da se vidi.