Sad i Vijeće Europe moli da prestanemo mlatiti migrante, Plenkoviću su poslali pismo

Vijeće Europe (VE) zatražilo je u petak da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima, na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije. Udruge koje pomažu migrantima optužuju vladu za nehuman odnos snaga sigurnosti prema migrantima s Bliskog istoka koji preko Hrvatske pokušavaju stići do bogatijih zemalja zapadne Europe.

Zagreb te optužbe odbacuje, tvrdeći da ima jednu od najobučenijih europskih policija koja profesionalno čuva hrvatske, ujedno vanjske granice Europske unije. Ocjenjujući informacije nevladinog sektora “dosljednima i utemeljenima”, čini se da povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović više vjeruje domaćim aktivistima, UNHCR-u i pučkoj pravobraniteljici.

700 se požalilo na premlaćivanje

“Pozivam hrvatske vlasti da otvore hitne, učinkovite i neovisne istrage svih zabilježenih slučajeva kolektivnog protjerivanja i navoda o nasilju nad migrantima, kao i ostalih kaznenih djela poput krađe te da poduzmu sve nužne mjere kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo”, napisala je Mijatović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću.

“Također pozivam vlasti da svima koji žele zatražiti azil osiguraju pošten i učinkovit postupak”, dodala je. Prema UHNCR-u, Hrvatska je od početka 2018. kolektivno protjerala 2500 migranata. Njih 1500 prijavilo je da im nije bilo omogućeno zatražiti azil, a 700 se požalilo na premlaćivanje te na krađu novca i mobitela.

Ne daju informacije pučkoj pravobraniteljici

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović navela je u izvješću za 2017. da vlada nije odgovorila na njezine zahtjeve za informacijama o istragama o policijskom nasilju nad migrantima. Mijatović u pismu premijeru kaže da je svjesna izazova s kojima se Hrvatska susreće, ali ističe da svi napori u upravljanju migracijama moraju biti u skladu s vladavinom prava i obvezujućim međunarodnim pravnim načelima.

“To se posebno odnosi na apsolutnu zabranu mučenja te nehumanog i ponižavajućeg ponašanja ili kažnjavanja prema članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima te zabranu kolektivnog protjerivanja (članak 4. protokola 4 konvencije) koji se odnosi podjednako i na tražitelje azila i na ilegalne migrante”, rekla je Mijatović.

Ministar Božinović: ‘Zakon je takav’

Bježeći pred ratovima, siromaštvom i progonima, ilegalni migranti rutom od Grčke, Albanije te BiH i Srbije pokušavaju preko Hrvatske stići do bogatijih zemalja Europske unije. Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine zabilježilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, četvrtinu više nego lani.

“Ovo je jedna od najsposobnijih i obučenijih graničnih policija u Europi. 6500 ljudi fleksibilnih i profesionalnih. Znamo se nositi s kriznim situacijama’, rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. “Hrvatski policajci rade po zakonu. Zakon je takav da policija štiti granicu od državnih migracija. Ne samo da je to hrvatski zakon, to je i šengenski zakon”, istaknuo je.

Vijeće Europe međunarodna je organizacija 47 država članica šire europske regije čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Najveći doseg organizacije sa sjedištem u Strasbourgu je donošenje Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.

U nastavku možete pročitati cijelo pismo koje je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava uputila premijeru:

“Dragi predsjedniče Vlade,

Ovom prilikom želim Vas podsjetiti na razgovore koje je moj prethodnik obavio sa hrvatskim vlastima u svibnju 2017., vezano za određene probleme u pogledu ljudskih prava azilanata i drugih migranata.

Zabrinjavaju me izvješća koja sam primila od stručnih organizacija za izbjeglice i migrante koje pružaju osnovane i dosljedne informacije o velikom broju kolektivnih izgona ilegalnih migranata iz Hrvatske u Srbiju i u Bosnu i Hercegovinu, uključujući i potencijalnih tražitelja azila.

Osobito zabrinjavajući su navodi koji govore o sustavnom nasilju koje provode službenici hrvatske policije nad takvim osobama, uključujući trudne žene i djecu. Prema podacima UNHCR-a, Hrvatska je navodno kolektivno prognala 2.500 migranata od početka 2018. godine. Među njima je i 1.500 ljudi koji su izjavili da im je bio onemogućen pristup proceduri za zahtijevanje azila, dok je njih 700 prijavilo slučajeve nasilja i krađe koje su počinili pripadnici policije tijekom izgona iz Hrvatske.

Zabrinutost u ovom kontekstu također je izrazila hrvatska pravobraniteljica, između ostalog i u njenom godišnjem izvješću za 2017. godinu, u kojem je navela, između ostalog, da hrvatske vlasti nisu odgovorile na njene zahtjeve za informacijama o istragama koje su u tijeku o navodima vezanima za policijsko nasiilje protiv migranata.

Iako sam svjesna izazova koji su pred Hrvatskom u smislu migracija, želim ovom prilikom podcrtati da svi napori uloženi u upravljanje migracijama trebaju biti strogo u skladu s vladavinom prava i obvezujućim pravnim načelima. Oni uključuju i apsolutnu zabranu mučenja ili nehumanog ili ponižavajućeg tretiranja ili kažnjavanja, po članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, te zabranu kolektivnih izgona (članak 4. iz protokola 4. te iste konvencije), koji se primjenjuju i na osobe koje traže azil, te na ilegalne migrante.

Stoga pozivam hrvatske vlasti da započnu i provedu brze, učinkovite i nezavisne istražne radnje o svim zabilježenim slučajevima kolektivnih izgona, i o svim navodima o nasilju protiv migranata, kao i o drugim navodnim zločinima poput krađe, te da poduzmu sve potrebne korake kako bi se takva praksa prekinula i kako bi se preveniralo njihovo ponavljanje.

Također pozivam vlasti da osiguraju da svaka osoba koja želi predati zahtjev za azil ima pristup poštenoj i učinkovitoj proceduri da to učini.

Očekujem Vaš odgovor, i nastavak našeg konstruktivnog dijaloga”, stoji u pismu koje je Plenkoviću uputila povjerenica Vijeća Europe.