Krugovi neistina, laži, izmotavanja i zataškavanja očito su sad već koncentrični i šire se poput valova koji nastanu kad kamen uroni u tekućinu – zahvaćajući sve veću i veću površinu. Radi se, naravno, o slučaju uhićene bivše ministrice Gabrijele Žalac i sad sve manje skrivenog napora hrvatskih istražnih tijela, ali i politike, da priču zataškaju u kutu neke ladice Državnog odvjetništva ili barem u mrtvom kutu interesa javnosti.
Nadzor potvrdio sva medijska otkrića
Ali, što je to doista utvrdio nadzor u DORH-a o radu Uskoka u aferi Softver? Ukratko, sve što se pisalo o sumnjivim postupanjima i jasnim neistinama čelnica Uskoka i DORH-a je bila – istina.
Nadzor je, dakle, utvrdio da je predmet Žalac od veljače 2020. godine bio – zatvoren. Prije samo nekoliko dana ravnateljica Uskoka Vanja Marušić uvjeravala je javnost da predmet nije bio mrtav, da se mogao obnoviti i da u njemu nije bila donesena meritorna odluka. Jasno i zbog čega je to govorila – jer je predmet reaktivirao Ured europskog javnog tužitelja što je u roku od samo pet mjeseci dovelo do hapšenja bivše ministrice i čelnog čovjeka državne agencije za kontrolu i korištenje EU fondova. Da je bilo po Uskoku i DORH-u, ništa od toga se ne bi dogodilo, a predmet bi živ, mrtav, i živ i mrtav – svejedno, i dalje bio u tami istražiteljske ladice.
Hrvoj Šipek je tražila i posebno izvješće o Žalac
Nadzor je ustvrdio i da je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek govorila ozbiljne neistine prvo široj javnosti, a onda i saborskim zastupnicima kad je rekla da ona nije bila obaviještena o postupcima u aferi Softver, jer je došla na funkciju u svibnju 2020. godine. Naravno, nadzor DORH-a ne govori tim riječima o glavnoj državnoj odvjetnici, nego kaže kako je utvrđeno da je 17. srpnja bila na sastanku s čelnim ljudima Uskoka, gdje je upoznata i s ovim slučajem.
Štoviše, u vezi s tim slučajem je “glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske zatražila dostavu izvješća”. Oko slučaja o kojem, kako je javno rekla više puta, nije znala ništa, glavna državna odvjetnica je, veli se u nadzoru DORH-a, i dobila traženo izvješće Uskoka – 22. srpnja prošle godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sedam puta duže
Ima toga još u ovom čudesnom papiru u kojem premijer Plenković “ne vidi nikakav problem”. Naime, na tiskovnoj konferenciji koju su zajedno držale glavna državna odvjetnica i ravnateljica Uskoka rečeno je da je neizvješćivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) o ovom slučaju bio – propust. Kako je Ured počeo raditi prvog lipnja ove godine, a papire o aferi Softver su sami zatražili nakon tri tjedna, Hrvoj Šipek se pobunila kako “nije korektno stavljati na teret propust neizvješćivanja” nekome i to u mjesec dana od formiranja Ureda europskog tužitelja u Zagrebu.
Međutim, nadzor je ustvrdio da su informacije o predmetima nad kojima EPPO ima nadležnost, zatražene još 10. prosinca 2020. godine, dakle, skoro punih sedam mjeseci prije nego što je počeo raditi Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Što znači da je propust neizvješćivanja trajao sedam puta duže nego što je to navela Hrvoj Šipek.
Nadzor DORH-a, doduše, ne smatra da uopće postoji taj propust, jer je slučaj bio zatvoren. A to nas vraća na početak – na stavljanje afere Softver, koju je Telegram otkrio i istražio još 2019. godine – u duboku, duboku ladicu u kojoj bi vjerojatno i ostao da naš novinar Telegrama nije o svemu obavijestio Europski ured za borbu protiv prijevara, a oni Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu. I ne bi bilo, kako danas pokušava neuspješno zaspinati Andrej Plenković – nikakvog problema.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ministar Malenica u paklu kalendara
Stvari, međutim, stoje još gore. Koncentrični krugovi neznanja, nesposobnosti, zataškavanja i laži i dalje se šire. Da nema nikakvih problema je, eto, pokušao danas ustanoviti i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica.
Ministar Malenica je ustvrdio kako je “zakon o europskom javnom tužitelju donesen u prosincu 2020. te je temeljem toga DORH zatražio od svih svojih odjela informacije o slučajevima, s naznakom da se treba raditi o predmetima koji su u radu”. A kako je, ovaj predmetić, to smo naučili, već bio u ladici, onda je sve okej i nema problema što nije dostavljen europskom javnom tužitelju.
Nesretni ministar je, međutim, previdio dosta bitan detalj. Zakon o kojem govori je u Saboru izglasan 18. prosinca 2020. godine. DORH je informacije o slučajevima od svojih odjela zatražio 10. prosinca. Osam dana ranije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Domino efekt
Tako to, dakle, izgleda kad se neistinama, lažima i spinovima krene braniti neobranjivo i kad je odgovornost tek neobična imenica koju koriste ljudi u nekim zemljama uglavnom na zapadu i sjeveru Europe. Što, opet, jer je teško vjerovati da ministri i premijer tek tako zdušno pokrivaju ovakvu količinu aljkavosti u obavljanju svog posla i trpe političku štetu zbog laganja javnosti – od strane, zapravo, prilično jednostavno smjenjive šefice DORH-a – otvara nova, ključna i mučna pitanja.
Je li priči doista kraj samo s uhićenjem bivše ministrice i šefa državne agencije koja kontrolira korištenje europskih milijardi? Ili se radi tek o padu prvih pločica domina?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sad je glavno pitanje: Zašto premijer i ministar tako zdušno brane kompromitiranu državnu odvjetnicu
Unatoč spinovima ministra i premijera, nadzor DORH-a je potvrdio sve sumnje o lažima institucija u slučaju Žalac
Kako je to rekao premijer Andrej Plenković nakon što je objavljeno izvješće o nadzoru zbog afere Softver - “Ako je sve utvrđeno ovako kako je objavljeno - ne vidim nikakav problem”. Sve je, dakle, dobro, idemo malo o aktualnijim temama, recimo o napadu na Banske dvore iz lanjskog listopada.
Krugovi neistina, laži, izmotavanja i zataškavanja očito su sad već koncentrični i šire se poput valova koji nastanu kad kamen uroni u tekućinu – zahvaćajući sve veću i veću površinu. Radi se, naravno, o slučaju uhićene bivše ministrice Gabrijele Žalac i sad sve manje skrivenog napora hrvatskih istražnih tijela, ali i politike, da priču zataškaju u kutu neke ladice Državnog odvjetništva ili barem u mrtvom kutu interesa javnosti.
Kako je to rekao premijer Andrej Plenković nakon što je objavljeno izvješće o nadzoru zbog afere Softver – “Ako je sve utvrđeno ovako kako je objavljeno – ne vidim nikakav problem”. Sve je, dakle, dobro, idemo malo o aktualnijim temama, recimo o napadu na Banske dvore iz lanjskog listopada.
Nadzor potvrdio sva medijska otkrića
Ali, što je to doista utvrdio nadzor u DORH-a o radu Uskoka u aferi Softver? Ukratko, sve što se pisalo o sumnjivim postupanjima i jasnim neistinama čelnica Uskoka i DORH-a je bila – istina.
Nadzor je, dakle, utvrdio da je predmet Žalac od veljače 2020. godine bio – zatvoren. Prije samo nekoliko dana ravnateljica Uskoka Vanja Marušić uvjeravala je javnost da predmet nije bio mrtav, da se mogao obnoviti i da u njemu nije bila donesena meritorna odluka. Jasno i zbog čega je to govorila – jer je predmet reaktivirao Ured europskog javnog tužitelja što je u roku od samo pet mjeseci dovelo do hapšenja bivše ministrice i čelnog čovjeka državne agencije za kontrolu i korištenje EU fondova. Da je bilo po Uskoku i DORH-u, ništa od toga se ne bi dogodilo, a predmet bi živ, mrtav, i živ i mrtav – svejedno, i dalje bio u tami istražiteljske ladice.
Hrvoj Šipek je tražila i posebno izvješće o Žalac
Nadzor je ustvrdio i da je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek govorila ozbiljne neistine prvo široj javnosti, a onda i saborskim zastupnicima kad je rekla da ona nije bila obaviještena o postupcima u aferi Softver, jer je došla na funkciju u svibnju 2020. godine. Naravno, nadzor DORH-a ne govori tim riječima o glavnoj državnoj odvjetnici, nego kaže kako je utvrđeno da je 17. srpnja bila na sastanku s čelnim ljudima Uskoka, gdje je upoznata i s ovim slučajem.
Štoviše, u vezi s tim slučajem je “glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske zatražila dostavu izvješća”. Oko slučaja o kojem, kako je javno rekla više puta, nije znala ništa, glavna državna odvjetnica je, veli se u nadzoru DORH-a, i dobila traženo izvješće Uskoka – 22. srpnja prošle godine.
Sedam puta duže
Ima toga još u ovom čudesnom papiru u kojem premijer Plenković “ne vidi nikakav problem”. Naime, na tiskovnoj konferenciji koju su zajedno držale glavna državna odvjetnica i ravnateljica Uskoka rečeno je da je neizvješćivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) o ovom slučaju bio – propust. Kako je Ured počeo raditi prvog lipnja ove godine, a papire o aferi Softver su sami zatražili nakon tri tjedna, Hrvoj Šipek se pobunila kako “nije korektno stavljati na teret propust neizvješćivanja” nekome i to u mjesec dana od formiranja Ureda europskog tužitelja u Zagrebu.
Međutim, nadzor je ustvrdio da su informacije o predmetima nad kojima EPPO ima nadležnost, zatražene još 10. prosinca 2020. godine, dakle, skoro punih sedam mjeseci prije nego što je počeo raditi Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Što znači da je propust neizvješćivanja trajao sedam puta duže nego što je to navela Hrvoj Šipek.
Nadzor DORH-a, doduše, ne smatra da uopće postoji taj propust, jer je slučaj bio zatvoren. A to nas vraća na početak – na stavljanje afere Softver, koju je Telegram otkrio i istražio još 2019. godine – u duboku, duboku ladicu u kojoj bi vjerojatno i ostao da naš novinar Telegrama nije o svemu obavijestio Europski ured za borbu protiv prijevara, a oni Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu. I ne bi bilo, kako danas pokušava neuspješno zaspinati Andrej Plenković – nikakvog problema.
Ministar Malenica u paklu kalendara
Stvari, međutim, stoje još gore. Koncentrični krugovi neznanja, nesposobnosti, zataškavanja i laži i dalje se šire. Da nema nikakvih problema je, eto, pokušao danas ustanoviti i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica.
Ministar Malenica je ustvrdio kako je “zakon o europskom javnom tužitelju donesen u prosincu 2020. te je temeljem toga DORH zatražio od svih svojih odjela informacije o slučajevima, s naznakom da se treba raditi o predmetima koji su u radu”. A kako je, ovaj predmetić, to smo naučili, već bio u ladici, onda je sve okej i nema problema što nije dostavljen europskom javnom tužitelju.
Nesretni ministar je, međutim, previdio dosta bitan detalj. Zakon o kojem govori je u Saboru izglasan 18. prosinca 2020. godine. DORH je informacije o slučajevima od svojih odjela zatražio 10. prosinca. Osam dana ranije.
Domino efekt
Tako to, dakle, izgleda kad se neistinama, lažima i spinovima krene braniti neobranjivo i kad je odgovornost tek neobična imenica koju koriste ljudi u nekim zemljama uglavnom na zapadu i sjeveru Europe. Što, opet, jer je teško vjerovati da ministri i premijer tek tako zdušno pokrivaju ovakvu količinu aljkavosti u obavljanju svog posla i trpe političku štetu zbog laganja javnosti – od strane, zapravo, prilično jednostavno smjenjive šefice DORH-a – otvara nova, ključna i mučna pitanja.
Je li priči doista kraj samo s uhićenjem bivše ministrice i šefa državne agencije koja kontrolira korištenje europskih milijardi? Ili se radi tek o padu prvih pločica domina?