Sad je i svjetska organizacija osudila slučaj tigra na trajektu: 'To otvara pitanja o hrvatskom zakonodavstvu'
Poručili su kako treba bolje provoditi postojeće zakone
Prije više od dva tjedna društvenim mrežama se proširila snimka sibirskog tigra u prikolici na trajektu Hvar-Split. Telegram je izvijestio kako na Hvaru godinama postoji privatni zoološki vrt s tigrom, čiji je vlasnik poznati ugostitelj Ivan Gospodnetić, koji nije odgovarao na pozive i poruke Telegrama. Međutim, kasnije je na Facebooku potvrdio da je tigar privremeno bio u njegovom ZOO-u.
Danas kada se obilježava Svjetski dan tigrova o tom se slučaju oglasio Svjetski fond za prirodu – WWF, međunarodna nevladina organizacija za zaštitu prirode i ugroženih vrsta. Upozorili su kako taj slučaj “tigra na trajektu” otvara mnoga pitanja o adekvatnosti zakonodavnog sustava u Hrvatskoj, i legalnosti držanja i transporta divljih životinja. Smatraju da slučaj pokazuje i potrebu za boljim provođenjem postojećih zakona, a pozvali su i na preispitivanje stavova javnosti i institucija oko pitanju etičkog tretmana životinja.
Naglasili su kako u Hrvatskoj zakonom nije zabranjeno držati tigrove u privatnom vlasništvu ako su zadovoljeni svi uvjeti. Navode i kako se transport divljih životinja mora obavljati u skladu s nacionalnim propisima o prijevozu životinja – potreban je dovoljno velik i čvrst kavez, optimalne temperature kako se životinja ne bi uznemirila. Treba postojati i videonadzor, a u pratnji mora biti veterinar ili stručna osoba, stoji u priopćenju WWF-a.
Osuđuju posjedovanje divljih životinja kao ljubimaca
Iz WWF-a smatraju da se uz pitanja je li nešto zakonski odobreno treba upitati je li to moralno ispravno. Strogo su osudili posjedovanje divljih životinja kao ljubimaca radi trgovine i zabave i to opravadavaju jedino u slučaju očuvanja vrste ili edukacijske svrhe, ali, naglasili su, i tada sigurnost i kvaliteta života moraju biti prioritet.
“Ozbiljan je problem što se tigrovi iz divljine i tigrovi rođeni u uzgoju zakonski ne tretiraju na isti način. Strogo je zabranjena trgovina živim ili mrtvim tigrovima iz divljine, kao i dijelovima njihovih tijela ili raznim derivatima dobivenima od tigra. Kod tigrova iz uzgoja situacija je nešto drugačija – njihov transport i trgovina često su odobreni ili prolaze nezabilježeno među državama članicama EU-a. Iz tog razloga ilegalna trgovina i krivolov rastu”, upozorila je u priopćenju voditeljica programa zaštite WWF-a Adria Petra Remeta.
Populacija tigrova u divljini u padu
Kao problem su istaknuli nedovoljnu kontrolu izvoza, uvoza i prijevoza divljih životinja unutar i između država te nepostojanje jedinstvene baze podataka rođenja i uginuća tigrova u uzgoju. Upozorili su da neke države nekontrolirano uvoze i izvoze tigrove iz uzgoja te da to pridonosi crnom tržištu. Napomenuli su kako se izvoz na azijsko tržište smatra iznimno unosnim poslom, gdje su svi dijelovi tigra drže iznimno vrijednima i koriste ih za ukrase, trofeje i u alternativnoj medicini.
“WWF nastoji zaustaviti taj trend. Od početka 20. stoljeća smo izgubili oko 95 posto tigrova. Zadnjih 11 godina WWF provodi inicijativu TX2 – udvostručimo broj tigrova. Iako su njihovi brojevi narasli, a u nekim su azijskim državama i ostvareni TX2 ciljevi, i danas brojimo tek oko 3900 tigrova u divljini”, priopćili su.
Upozorili su kako je populacija tigrova i dalje u padu, a glavni krivci za to su krivolov i ilegalna trgovina. Zbog toga su započeli projekt “Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi” (LIFE SWiPE), kojem je glavni cilj obeshrabriti zločine nad zaštićenim divljim životinjama i smanjiti nezakonite radnje.