Sad je već zbilja nemoguće pratiti ovo što se događa s Brexitom. Telegramova analitičarka objašnjava bitno
Ujedinjeno Kraljevstvo htjelo je napustiti Europsku uniju u ožujku, ali nisu uspjeli. Planirali su potom izaći u travnju, ali im je to propalo. Brexit se onda trebao dogoditi 31. listopada, ali je ponovno, po treći puta odgođen. Umjesto ovoga četvrtka, Britanija bi po novom planu EU trebala napustiti najkasnije krajem siječnja sljedeće godine.
S novom odgodom Brexita danas su se složile zemlje članice EU-a, nakon nevoljkog (i iz inata, nepotpisanog) zahtjeva britanskog premijera Borisa Johnsona kojeg je na to prisilio zakon, donesen u britanskom parlamentu protiv volje njegove vlade. Ovoga puta odgoda je fleksibilna: Britanci mogu van i prije 31. siječnja, ako obje strane, europska i britanska, prije ratificiraju sporazum o razdruživanju koji je Johnson nedavno dogovorio s EU-om.
U parlamentu o izborima
Britanci uopće nisu planirali sudjelovali na izborima za Europski parlament. Završilo je tako da su u svibnju izabrali 73 eurozastupnika koji, eto, već četiri mjeseca sjede u strasburškim klupama. Nisu očekivali ni da će imati svog povjerenika u novoj Europskoj komisiji. Ispada, međutim, da će morati predložiti kandidata, ako namjeravaju još neko vrijeme ostati u EU.
Nakon dogovora EU-a, koji još treba formalnu potvrdu (u utorak ili srijedu), pozornost se ponovno vraća na Westminster gdje zastupnici danas trebaju odlučiti hoće li prihvatiti Johnsonovu ponudu da prijevremeni izbori budu 12. prosinca. Zastupnici su dosad dva puta odbili ideju o izvanrednim izborima.
Ključna pozicija laburista
Za prolazak Johnsonova prijedloga potrebna je dvotrećinska većina glasova. Ključno je kako će se postaviti laburisti. Ranije su tvrdili da će pristati na izbore čim bude uklonjen rizik od neuređenog Brexita 31. listopada. Najavom da će formalno potvrditi odgodu Brexita već ovoga tjedna, EU je faktički uklonila taj rizik.
No, pitanje je hoće li to za laburiste biti dovoljno ili će tražiti dodatna jamstva premijera da je kaotični Brexit iz jednadžbe izbačen trajno, a ne samo ovoga četvrtka. Zasad se stoga čini da Johnson u parlamentu ne može osigurati dvotrećinsku većinu i da će njegov prijedlog i treći puta propasti.
Alternativni put do izbora
Alternativu nude Liberalni demokrati i Škotska nacionalna stranka (SNP). Te dvije stranke protive se Brexitu, ali očito smatraju da ne postoji mogućnost da se Brexit zaustavi kroz trenutni saziv parlamenta. Zato predlažu izbore 9. prosinca, koji bi se raspisali kroz zaseban zakon za koji treba obična većina.
Na taj način bila bi zaobiđena procedura koja traži dvije trećine glasova, ali bi, s druge strane, njihov zakonski prijedlog bilo moguće mijenjati amandmanima. Zato Johnsonova vlada dosad nije bila sklona tom rješenju jer se boje da bi oporba, kroz amandmane, mogla mijenjati izborna pravila na štetu konzervativaca. Ipak, ako plan A danas ne prođe, za očekivati je da će Johnson posegnuti za takvim rješenjem.
Što nose prijevremeni izbori?
Prijevremeni izbori u prosincu stoga djeluju izglednije nego prije samo dva-tri dana. Što će oni Britaniji donijeti, međutim, sasvim je drugo pitanje. Johnson se, naravno, nada da javnost za odgodu Brexita neće kriviti njega, nego parlament, pa da će na tome uspjeti profitirati: vratiti većinu koju je izgubio i provesti svoju verziju Brexita.
Najjača oporbena stranka – laburisti – nada se preuzeti vlast, ali kako im ankete ne idu u prilog, još uvijek su neodlučni oko toga trebaju li podržati izbore ili ne. Kakvu bi, pak, verziju Brexita oni gurali u slučaju izborne pobjede, nije sasvim jasno: bi li tražili nove pregovore s EU-om, jer Jeremy Corbyn tvrdi da je Johnsonov sporazum još gori od onoga Therese May? Bi li sporazum dali na referendum? Svaka od tih opcija podrazumijevala bi, izgledno je, novu odgodu Brexita.
Referendum o Brexitu
Liberalni demokrati i SNP, stranke koje uopće ne žele da Britanija napusti EU, svakako se nadaju da bi izbori bili svojevrsni referendum o Brexitu. Prema toj logici, ako bi dovoljno birača poduprlo političke opcije koje se protive izlasku iz EU-a, to bi promijenilo odnos snaga u parlamentu, pa bi u novom sazivu to tijelo moglo biti sklonije raspisivanju novog referenduma ili, čak, povlačenju članka 50. koji regulira napuštanje EU-a.
Novom odgodom, dakle, politička drama oko Brexita u Britaniji nije razriješena. Dapače, postoji dosta realna mogućnost za sasvim nove dramatične zaplete.