Sad kad opet kupujemo avione, možda je zgodno podsjetiti kako je zadnji put propao taj 'posao desetljeća'

Dio vojnog vrha godinama je zagovarao istočnu tehnologiju te je branio obnovu MIG-ova, no nakon ulaska Hrvatske u NATO postalo je jasno da više ne možemo funkcionirati s tehnologijom koja nije kompatibilna savezničkoj. Zato smo morali odlučiti hoćemo li zaštitu svog neba prepustiti NATO-u ili ga čuvati sami.

Kao da se radi o pitanju očuvanja suvereniteta, Hrvatska se opirala bilo kakvoj mogućnosti prepuštanja nadzora neba nekoj zemlji članici NATO-a. Zagovarano je uporno vlastito ratno zrakoplovstvo iako godišnja cijena zračnog nadzora iznosi u prosjeku oko 40 milijuna dolara. Toliko otprilike košta i jedan borbeni avion.

Dva velika remonta HRZ-ovih MIG-ova

Za SDP-ovih Vlada, 2003. i 2013., MIG-ovi su bili na generalnom remontu. Istek njihovih resursa prolongiran je tako do 2023. i 2024., dakle, svaki puta za još deset godina. No, u prosincu 2016. tadašnji ministar obrane Damir Krstičević objavio je da se ipak ide u nabavku novih borbenih zrakoplova.

U srpnju 2017. Ministarstvo obrane priopćilo je da “uručuje zahtjev za ponudom (Request for Proposal, RfP) za višenamjenski borbeni avion u pet država” – Grčku, Izrael, Južnu Koreju, Švedsku i SAD. Krstičević izjavljuje kako će Hrvatska do 2022. imati 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova, a ključni parametri njihova izbora bit će karakteristike i sposobnosti zrakoplova, cijena, međudržavni sporazum i paket gospodarske suradnje. Grčka, Izrael i SAD tada Hrvatskoj nude zrakoplove F-16, Koreja zrakoplov GFA-50, a Švedska Gripen JAS-39.

Dogovor s Izraelom za polovne F-16

U siječnju 2018. iz Davosa stiže informacija da su se izraelski premijer Benjamin Netanyahu i hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom susreta na Svjetskom gospodarskom forumu dogovorili da “u okviru odredbi natječaja nastave razgovore o mogućoj prodaji izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj”.

Samo mjesec dana kasnije objavljeno je da će Hrvatska doista avione kupiti od Izraela jer je premijer Plenković dobio jamstva SAD-a i Izraela da nema skrivenih troškova, ni problema s polovnim F-16 avionima.

Zbog toga, u ožujku 2018. i Vijeće za obranu prihvaća ponudu Izraela kao najpovoljniju za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i daje preporuku Vladi za donošenje odluke, priopćeno je tada iz Vlade. Krstičević objašnjava da se radi o zrakoplovima F-16 C7D Barak koji će Hrvatsku kroz deset godina stajati 2,9 milijardi kuna, te dodaje kako se radi o povijesnom danu za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

Izrael je bio zadovoljan dogovorom

U izraelskoj ponudi predviđena je isporuka 12 aviona (deset jednosjeda i dva dvosjeda) s NATO kompatibilnom opremom i naprednim avionskim sustavima, osobnom opremom pilota, F-16 simulator letenja, obuka pilota i tehničkog osoblja u Izraelu po načelu ‘obuka obučavatelja’, inicijalni paket pričuvnih dijelova, paket opreme za zemaljsku potporu letenju, inicijalni paket naoružanja, izgradnja i prilagodba infrastrukture te tri godine cjelokupne logističke potpore. Sve to trebalo je biti rješenje za HRZ u idućih 25 godina.

I izraelske vlasti bile su u tom trenutku zadovoljne dogovorenim poslom.

Je li postupak bio transparentan?

Stvari se, međutim, počinju komplicirati kada protiv predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, premijera Plenkovića i ministra Krstičevića netko podnosi prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa upravo zbog natječaja za nabavku borbenih aviona. Sumnja se da postupak nije bio proveden transparentno.

Povjerenstvo pokreće postupak protiv sve troje dužnosnika te na kraju zaključuje da je sve bilo OK. MORH nakon toga intenzivira promotivnu kampanju za “posao desetljeća”. Mediji prate Krstičevića i naše pilote na liniji između Izraela i Hrvatske. Sve je naizgled vodilo prema tome da HRZ već ove godine počne mijenjati MIG-ove izraelskim F-16.

U kolovozu 2018. ‘Baraci’ su i bili u Hrvatskoj, te su sudjelovali u programu obilježavanja Oluje. Krstičević je uvjeravao kako se još samo očekuje potpis na ugovor. No, tada američki portal Axios u prosincu objavljuje kako administracija Donalda Trumpa blokira prodaju 12 izraelskih borbenih aviona F-16 Hrvatskoj.

Zašto je stopiran ugovor RH i Izraela?

Krstičević izjavljuje kako ne zna ništa o potezu američkih vlasti, ali zato američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst odmah javno pojašnjava da Izrael mora prihvatiti zadane tehničke uvjete kako bi američka strana pristala na prodaju tih aviona. Dodaje da se tu radi o pravu na tehnologiju i intelektualno vlasništvo. Iz njegovih riječi jasno je da američki proizvođač Locheed Martin nije Izraelu odobrio transfer svoje tehnologije trećim zemljama, u ovom slučaju Hrvatskoj.

Hrvatska strana i dalje inzistira na uvjetima iz ugovora, ne želi pristati ni na kakvu drugu inačicu aviona, te tvrdi kako je provela sustavan, temeljit i zakonit proces. Uvjeravaju da je donesena legitimna odluka o nabavi borbenog aviona F-16.

Izraelci su još nekoliko tjedana pokušavali izgladiti stvari s Amerikancima, no da od nabavke neće biti ništa postalo je jasno 27. prosinca 2018. kada ponovno portal Axios objavljuje kako je posao prodaje izraelskih zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj praktički propao. Naime, američki ministar obrane na odlasku James Mattis odbio je ublažiti uvjete koje su Sjedinjene Države postavile za transfer zrakoplova.

Posao s Izraelom je stvarno propao

U intervjuu Večernjem listu 30. prosinca 2018. to potvrđuje i sam premijer Plenković. Krstičević u idućim danima otklanja sa sebe odgovornost izjavljujući kako “ni jednim postupkom ni on niti njegov tim nisu napravili bilo što protiv interesa Hrvatske”.

Međutim, u hrvatskim medijima tada se pojavljuje informacija koja ga demantira. Objavljen je, naime, dokument koji je još u siječnju 2018. bio upućen MORH-u i Uredu tadašnje predsjednice RH. Iz njega je proizlazilo koji su uvjeti i stajališta vlade SAD-a o prodaji izraelskih borbenih aviona F-16 Barak Hrvatskoj. Kolinda Grabar Kitarović i Damir Krstičević negiraju postojanje tog dokumenta.

Na kraju ovog neslavnog procesa nabave, 10. siječnja prošle godine u Zagreb stiže službena obavijest iz Izraela da “ne može dobiti odobrenje SAD-a za isporuku zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj”. Drugim riječima, punih godinu dana znalo se da posao s Izraelom neće biti moguće realizirati jer SAD ne dozvoljava transfer svoje tehnologije. Kad je konačno sve propalo, ministar Krstičević posve je ozbiljno izjavio da “nema teže stvari nego nabaviti višenamjenski borbeni avion”.

Tko će sada donijeti novu odluku?

Nove ponude sada tek treba analizirati. Nakon njihovog otvaranja predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić, izjavio je kako ona izraelska ovoga puta jamči da bi američka strana bila uključena na samom početku cijele procedure i na taj način bi se osigurao tripartitni ugovor između triju vlada. Povjerenstvom za odabir višenamjenskog borbenog zrakoplova, koje je osnovano prošli tjedan, uz Frku-Petešića supredsjeda i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj.

U njemu su glavni državni rizničar Ante Matijević, Petar Mihatov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, glavni tajnik Ministarstva obrane Petar Barać, zapovjednik HRZ-a Michael Križanec, potpredsjednik saborskog Odbora za obranu Anđelko Stričak, ravnatelj SOA-e Daniel Markić, ravnatelj VSOA-e Ivica Kinder, predstojnica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Maja Čavlović, posebni savjetnik predsjednika Vlade Robert Kopal, glavna tajnica Vlade Ivona Ferenčić, Zvonimir Novak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, brigadir Davor Tretinjak iz MORH-a te zapovjednik 93. krila HRZ-a, brigadir Željko Ninić.