Europske zemlje priznale su Guaidoa za privremenog šefa Venezuele. Što sad?
Sve zanima hoće li Rusija reagirati. Sve je izglednije da neće
Španjolska, Velika Britanija, Švedska, Austrija i Danska priznale su u ponedjeljak Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, nakon što je istekao osmodnevni rok koje su europske zemlje dale predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove izbore. Maduro je jučer definitivno odbacio njihov ultimatum, rekavši kako Europska unija nema pravo tražiti da se predsjednički izbori ponove samo zato što na njima nisu pobijedili njezini saveznici.
Španjolska je bila prva europska zemlja koja je priznala oporbenog čelnika Guaidoa za predsjednika Venezuele. “Danas se navršilo osam dana od kada je Španjolska s drugim europskim partnerima zatražila od režima Nicolasa Madura raspisivanje slobodnih, demokratskih i transparentnih predsjedničkih izbora. S obzirom da je došao taj dan, a da nije napravljen niti jedan korak prema tome, španjolska vlada službeno priznaje predsjednika venezuelanskog parlamenta Guaidoa za predsjednika Venezuele“, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na konferenciji za medije u Madridu koja je trajala sedam minuta i na kojoj nije bilo dopušteno postavljati pitanja. “Demokratski legitimitet Juana Guiadoa proizlazi iz toga što je on predsjednik parlamenta”, dodao je.
Europska potpora Guaidou
Velika Britanija također je priznala Guaidoa, objavio je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt. “Nicolas Maduro nije sazvao predsjedničke izbore unutar roka od 8 dana koji smo postavili”, objavio je Hunt na Twitteru. “Stoga Velika Britanija zajedno s europskim saveznicima priznaje Guaidoa za prijelaznog ustavnog predsjednika dok se ne održe vjerodostojni izbori”, kazao je Hunt. “Nadajmo se da će nas to dovesti bliže zaustavljanju humanitarne krize.
Švedska je također objavila da priznaje Juana Guaidoa. “U ovoj situaciji, podupiremo Guaidoa i smatramo ga legitimnim prijelaznim predsjednikom”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom za švedski radio. Austrijski kancelar Sebastian Kurz na Twitteru je napisao da se Guaido “može osloniti na našu punu potporu u svojim naporima da uvede demokraciju u Venezueli koja predugo trpi loše upravljanje socijalista i nedostatak pravne države”. Danski ministar vanjskih poslova kazao je da njegova zemlja priznaje čelnika Nacionalne skupštine za privremenog predsjednika Venezuele do novih slobodnih i demokratskih izbora.
Stvorena dva međunarodna bloka
Ovim potez pet država članica Europske unije priključilo se grupi zapadnih i latinskoameričkih država koje podupiru oporbenog vođu. Na čelo tog bloka svrstala se Amerika, čiji je predsjednik Donald Trump jučer rekao kako je slanje vojske u Venezuelu “opcija”, te da je odbio venezuelskog predsjednika Madura koji je zahtijevao sastanak. Tu su i Izrael i Australija, te članice grupe Lima, koju čine Kanada i još 11 zemalja iz središnje i južne Amerike. Iz te se skupine izdvojio Meksiko, čije vlasti su objavile kako u venezuelanskoj krizi namjeravaju ostati neutralne. Meksiku se pridružio Urugvaj, pa su dvije države izdale zajednički proglas u kojem sve strane pozivaju da smanje tenzije i pronađu mirno riješenje problema.
Predsjednika Madura zasad su podržale Nikaragva i Bolivija, u kojima su na vlasti lijeve opcije koje održavaju bliske odnose s Venezuelom. Uz Madura su i Kina, Turska, te Rusija, koja se prometnula u njegovu najveću zaštitnicu. Otkad je počela najnovija kriza s protukandidatom Guaidom, Rusija je najavila kako će učiniti sve što je potrebno da podrži Madura, koji ruskog predsjednika Vladimira Putina smatra osobom na koju se može u potpunosti osloniti. Bliski odnosi između dvije zemlje traju već godinama, još od kad je Venezuelu vodio pokojni Hugo Chavez. Posljednjih godina Moskva je Venezuelu obilno kreditirala i prodala joj veliku količinu oružja, a u prosincu su pokraj Caracasa sletjela i dva ruska bombardera Tu-160, sposobna nositi nuklearno oružje, što je protumačeno kao znak čvrste podrške Maduru.
Crna rupa koja guta novac
Upravo se razmjeri ruskih ulaganja u Venezuelu spominju kao jedan od najvažnijih razloga za odlučnu podršku Moskve Maduru. Riječ je o 17 milijardi dolara, piše BBC, isplaćenih uglavnom kroz kredite Madurovoj vladi. Posebno su značajne posudbe Rosneta, naftne tvrtke u vlasništvu ruske vlade, koji je ogromne svote uložio u venezuelansku naftnu kompaniju PDVSA. Premda izvori bliski Kremlju ponavljaju kako su to bile pametne investicije, ističući da je najveće svjetske zalihe nafte koje Venezuela kontrolira, u Rusiji se sve češće oglašavaju oni koji ne misle tako. “Venezuela je za Rusiju crna rupa, koja je progutala milijarde dolara…”, rekao je analitičar Mikhail Krutikin, prenosi BBC.
Neki ruski mediji javljaju kako je Moskva pomogla Maduru da nacionalne zlatne rezerve prebaci u Dubai. Drugi govore o stranim plaćenicima koje Rusija plaća kako bi štitili Madura. Kremlj je porekao obje priče, ali rasprave o tome koliko će daleko Putin otići da zaštiti predsjednika Venezuele ne prestaju. Ključno pitanje jest: hoće li Rusija intervenirati ako neka strana sila vojno intervenira protiv Madura? Većina ruskih analitičara ipak misli da neće.
Umirovljeni general Evgeny Buzhinsky tvrdi da će Rusija uporno tražiti rješenje dogovorom, a bombardere koji su prošlog mjeseca poslani u Caracas naziva simboličkom gestom podrške. S njim se slaže i stručnjak za geopolitku Andrey Movchan. “Bilo bi suludo da Rusija pokuša upotrijebiti silu. Venezuela nije Sirija. Tamo su već Kinezi, a i Amerika je puno bliže”, rekao je za BBC. Štoviše, povećava se broj ruskih medija koji smatraju da su Maduru dani odbrojani. Neki već razmatraju mogućnost da se predsjedniku Venezuele ponudi sklonište u Moskvi. “Duga, hladna, moskovska zima nije idealna za Madura, naviklog na palmina stabla”, piše Moskovsky Komsomolets, “ali i to je bolje od tople zatvorske ćelije u Caracasu.”