Šamar represivnom aparatu u slučaju Desinec: Ustavni sud utvrdio da su pritvorenom navijaču ugrožena ustavna prava
Navijačima kojima nije utvrđivana individualna krivnja narušeno je ustavno pravo na slobodu
Nakon svibanjskih nereda na autocesti A1 kod odmorišta Desinec, kad su pripadnici Torcide napali policiju, a ovi uzvratili tako da je bilo i ranjenih vatrenim oružjem, u pritvoru su završila ukupno 42 navijača. Glavni argument kojim se većina njih branila je bio da ih je policija pokupila usput, a sudovi odredili pritvor ni ne pokušavajući dokazati da su baš oni sudjelovali u neredima.
Današnjom odlukom Ustavni sud je dao za pravo navijačima, a sutkinji istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici, tamošnjem Županijskom sudu i većem dijelu domaće javnosti održao ozbiljnu lekciju o ljudskim pravima. Naime, šesteročlano vijeće Ustavnog suda danas je utvrdilo kako je jednom od uhićenih navijača, kojeg je ovom postupku zastupao zagrebački odvjetnik Toni Ivandić, povrijeđeno pravo na slobodu, zajamčeno člankom 22. Ustava RH.
Šire od jednog slučaja
Kako se radi o tipičnom postupanju prema pritvorenicima iz Desinca, očito je da odluka Ustavnog suda ima šire implikacije od jednog slučaja. Podsjetimo, pritužbe o tome da se uhićenicima nije dokazalo konkretno sudjelovanje u neredima, radi čega su završili iza rešetaka, istražna sutkinja, a kasnije i sud, odbacili su pozivanjem na – mnoštvo.
Kazneno djelo izazivanja nereda, tvrdili su, čini i onaj koji sudjeluje u mnoštvu koje nasiljem ugrožava javni red i mir, što “isključuje individualizaciju poduzetih aktivnih radnji pojedinih sudionika u mnoštvu”. Pritom su maksimalno povjerenje dali procjeni policijskih službenika na terenu koji su iz mase izdvojili tristotinjak ljudi za koje su bili sigurni da su sudjelovali u inkriminiranom događaju.
Generaliziranje je u suprotnosti s pravom na slobodu
Ustavni sud je pokopao takvo rezoniranje. Naime, generaliziranje svih osumnjičenika – a o tome se radi u priči o mnoštvu – bez uzimanja u obzir individualne krivnje i posebnih okolnosti kod svakog od njih – je u suprotnosti u Ustavom zajamčenim pravom na slobodu.
“Po ocjeni Ustavnog suda sutkinja istrage nije navela ništa iz čega bi proizilazilo da je upravo podnositelj kao pojedinac najprije sudjelovao, a zatim i doprinio počinjenju kaznenog djela izazivanja nereda koje mu se stavlja na teret. Navedeni propust, unatoč žalbenim prigovorima podnositelja nije saniralo ni izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici”, kaže se u današnjoj odluci Ustavnog suda.
Stav o mnoštvu nije ustavno pravno prihvatljiv
Ista stvar je i s opasnosti od ponavlja kaznenog djela, radi čega je i određen jednomjesečni pritvor – nije naveden niti jedan razlog radi kojeg bi “bila vidljiva predvidiva opasnost od ponavljanja djela upravo za podnositelja (ustavne tužbe, op.a.), te nije uzela u obzir njegove konkretne okolnosti, poput ranije neosuđivanost i slično”.
Na kraju, po istom principu je prekršeno pravo na slobodu pritvorenika, jer sudovi nisu valjano razmotrili zamjenu pritvora drugim mjerama opreza. Stav o kaznenom djelu počinjenom u mnoštvu, naglašava još jednom Ustavni sud, “ne može se prihvatiti kao ustavno pravno prihvatljiv jer ponovno pokušava generalizirati sve osumnjičenike bez uzimanja u obzir osobitih okolnosti za svakog osumnjičenika pojedinačno”.