Samo 10 minuta je dijelilo svijet od američkog napada na Iran, Trump je sad objasnio zašto je ipak odustao

No, daleko od toga da je opasnost prošla. Nitko s američke strane danas nije mogao potvrditi da je bombardiranje doista trajno otkazano, dok su iz vrha iranske vlasti nedvosmisleno objavili da će bilo kakav napad na svoj teritoriji smatrati objavom rata. Donosimo pregled događaja koji su gotovo doveli do ozbiljnog vojnog sukoba, uz neka predviđanja o tome kako će se situacija razvijati u doglednoj budućnosti.

1. Kako je počelo sa svađanjem?

Američko-iranske veze dosegnule su najnižu razinu u dugo vremena kada se predsjednik Trump prije godinu dana odlučio povući iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015. godine o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu, i otkad je u studenom 2018. ponovo uveo gospodarske sankcije Iranu.

Zveckanje oružja nakon te odluke postalo je uobičajen zvuk na obalama Perzijskog zaljeva. Situaciju se dodatno naelektrizirala početkom prošlog mjeseca, kada je objavljeno da su SAD preusmjerile skupinu nosača zrakoplova Abraham Lincoln koja je bila na putu u posjet Splitu, umjesto toga je poslavši na Bliski istok. Samo dan kasnije Iran je objavio da se povlači iz dijelova nuklearnog sporazuma, te da će prestati ograničavati rezerve teške vode i obogaćivanje uranija. Sukob s SAD-om nakon toga je eskalirao alarmantnom brzinom.

2. Kako se počelo pucati?

Uslijedio je zasad još uvijek neobjašnjeni napad na četiri tankera, dva saudijska, jedan norveški i jedan u vlasništvu UAE, koji su napadnuti su uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata 12. svibnja ove godine. SAD i Saudijska Arabija za napade su osumnjičili Iran, koji je kategorički porekao umiješanost u taj slučaj. Trump je prijetio odmazdom i slanjem novih vojnika na područje Zaljeva, Iran se nastojao prikazati žrtvom najvećeg svjetskog nasilnika, dok je svijet sa strijepnjom čekao prve ljudske žrtve.

Do prolijevanja krvi nije došlo, ali nakon novog napada na dva tankera u Omanskom zaljevu prošloga tjedna napeti živci još su se malo zategnuli. Prve vijesti govorile su o napadima torpedom, a snimke koje su Amerikanci objavili naknadno sugerirale su da se ipak radilo o pomorskim minama. Za napad je opet optužen Iran, koji je, očekivano, sve porekao, i još pokazao 44 člana posade oba tankera, koji su zbrinuti u Iranu.

3. Kako je rušenje drona situaciju dovelo do usijanja?

Vijest su sinoć objavili iranski, i potvrdili američki mediji: iranska elitna Revolucionarna garda oborila je američki dron u južnoj pokrajini Homozgan. Dok oko sudbine bespilotne letjelice nije bilo dileme, spor je nastao oko lokacije na kojoj je letjelica srušena. “Oboren je kada je ušao u zračni prostor Irana kod okruga Kouhmobarak na jugu”, objavio je Iran, tvrdeći da se radi o špijunskom dronu. Prema američkoj priči, radilo se o dronu američke mornarice MQ-4C Triton koji je oboren raketom dok je letio u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca.

Iran je iskoristio priliku da Americi pokaže zube. Komandant Korpusa čuvara islamske revolucije general Hosein Salami kazao je da je Iran poslao jasnu poruku Washingtonu: “Granice Irana naša su crvena linija. Zaštitit ćemo granice od svakog neprijatelja koji će biti uništen prije nego li pokuša prijeći granicu”. Zaključio je kako Iran ne želi rat, ali je spreman za njega.

4. Kako je svijet reagirao na mogući sukob?

Američka savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) izdala je nalog za zabranu letova iznad dijelova Perzijskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca, i to nekoliko sati nakon što je zrakoplovna kompanija United Airlines otkazala letove između zračne luke Newark u New Jerseyu i glavnog indijskog financijskog središta Mumbaija, koji lete kroz iranski zračni prostor, zbog sigurnosne procjene nakon što je Iran oborio američku bespilotnu letjelicu. Još je nekoliko zračnih kompanija – British Airways, Quantas, Lufthansa i KLM, nedugo potom donijelo slične odluke, javljaju agencije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je zatražio od svih strana da pokažu suzdržanost i kazao da je Moskva zabrinuta zbog tenzija između Washingtona i Teherana. Prije njega, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov pozvao je Washington da odmjeri moguće posljedice sukoba s Iranom i kazao da izvješće NYT-a pokazuje da je stanje iznimno opasno.

5. Što bi se dalje moglo događati?

To sa sigurnošću ne može reći nitko, a što je posebno zabrinjavajuće, prilično je sigurno da odgovor na po pitanje nema ni Donald Trump. Neovisni američki analitičari predsjednika su već počeli prozivati za to da je u ozbiljan sukob s Iranom ušao bez ikakvog plana o tome što poduzeti ako ta zemlja ne ustukne pred njegovim prijetnjama. Opravdanje koje je Trump ponudio za odustajanje od udara zvuči sumnjivo, i nameće se pitanje je li zaista namjeravao napasti, ili je cijela priča bila blef?

Ako je Trump namjeravao zastrašiti Iran, to mu nije pošlo za rukom, jer su iranski državni i vojni vrh i nakon objave priče o tome kako su zamalo napadnuti ostali naizgled jednako nepomirljivi kao i dosad. Američki predsjednik sada pak djeluje neozbiljno, a sve prijetnje koje ubuduće uputi Iranu zvučat će šuplje. Jedino što je Trump postigao posljednjom akcijom je ozbiljno smanjivanje prostora za brzo i jednostavno rješavanje iranske krize.