Samo Bugarska trenutno ima manje plina u skladištima od Hrvatske. Filipovićevo ministarstvo: 'Sve će biti ok'
Podaci se vode za 18 država članica. Hrvatska je među slabijima i ispod trenutnog europskog prosjeka
Europska unija dogovorila je u utorak plan za štednju plina, kako bi, u slučaju prekida opskrbe iz Rusije, zimske mjesece zemlje članice dočekale spremnije. No, finalni dogovor razvodnjena je verzija prošlotjednog prijedloga Europske komisije.
I dalje se tvrdi da će države smanjiti potražnju za plinom za 15 posto, ali s obzirom na niz odobrenih izuzetaka i odstupanja, ostaje otvoreno pitanje je li taj postotak doista realan.
Izuzećima do kompromisa
„Mi smo u stanju ispoštovati ovo što je dogovoreno na Vijeću“, ustvrdio je nakon sastanka u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ponovivši da će Vlada ovoga tjedna objaviti smjernice za smanjenje potrošnje u kućanstvima, javnim institucijama i gospodarstvu.
Određena odstupanja od obveze smanjenja potražnje za plinom od 15 posto dogovorena su, primjerice, za otočne države – Irsku, Cipar i Maltu – jer nisu povezane s plinskim mrežama drugih država članica. Zatim za države koje ovise o plinu da bi proizvele struju. Izuzeće, među ostalim, mogu tražiti i ako su napunile skladišta plina više nego što je na razini EU dogovoreno.
Hrvatska ispod prosjeka
Još u ožujku ove godine, mjesec dana nakon napada Rusije na Ukrajinu, predloženo je da se, radi osiguranja opskrbe tijekom zimskih mjeseci, skladišta tijekom ljeta i rane jeseni popune kako bi se do 1. studenog došlo na 80 posto popunjenih kapaciteta. Prema posljednjim podacima, koji se vode na razini EU, popunjenost je početkom tjedna iznosila 67,11 posto.
Hrvatska je, međutim, trenutno ispod tog europskog prosjeka i među 18 članica EU-a za koje se podaci vode, manju popunjenost skladišta plina ima samo Bugarska (za neke države, poput Grčke, Slovenije, Malte, Estonije, Irske i još nekolicine, podataka nema). Prema toj europskoj bazi, Hrvatska je na 48,71 posto popunjenosti, što se poklapa s podacima koje je u ponedjeljak iznio ministar Filipović.
Tko se opskrbio za zimu?
Poljska i Portugal su praktički u potpunosti popunile svoja skladišta plina. Njemačka, koja je najveće europsko gospodarstvo i pritom vrlo ovisna o opskrbi plinom iz Rusije – što u ovim okolnostima predstavlja rizik ne samo za Njemačku, nego i širu europsku ekonomiju – došla je do dvije trećine zapunjavanja skladišta.
Kada je Europska komisija u ožujku predložila da države članice moraju do kasne jeseni osigurati da im podzemna skladišta plina budu napunjena barem do 80 posto kapaciteta, hrvatska Vlada imala je niz primjedbi. Iako su podržali uvođenje strateškog skladištenja plina, tvrdili su, među ostalim, da je „listopad 2022. prekratak rok“ te da „može posljedično utjecati na cijenu plina zbog obveze punjenja skladišta tijekom ljeta“.
No, sada ipak uvjeravaju da je sve okej i da će Hrvatska uspjeti doseći 90 posto zapunjenosti do 1. listopada. „Sve ide predviđenom dinamikom“, kazao je u ponedjeljak ministar Filipović. Iz njegovog resora u odgovoru Telegramu tvrde da je taj cilj realan i ostvariv.
Cilj je ‘realan i izvediv’
„Budući da su zakupci ugovorili i kupili potrebne količine plina i da se skladište kontinuirano puni, trenutna zapunjenost pitanje je samo etapne dinamike, no cilj od 90 posto u listopadu realan je i u potpunosti izvediv“, odgovorili su na naše pitanje . Kažu, dakle, da dnevni podaci nisu ključni jer su promijenjivi i da je dosadašnjim tempom punjenja planirani postotak u predviđenim rokovima dostižan.
Vlada je, podsjećaju pritom, dala jamstva HEP-u kako bi mogli dići kredit za nabavu energenata. Prema tim odlukama s početka lipnja, Vlada je odobrila kreditno zaduženje do ukupno milijardu eura, od čega 400 milijuna eura za osiguranje zaliha plina.
Prvo prolazno vrijeme
Iako smo trenutno ispod europskog prosjeka, barem u odnosu na zemlje za koje su podaci dostupni, Hrvatska će prvo prolazno vrijeme prema novom EU propisu o skladištenju plina ipak ispuniti. Uredba iz lipnja predviđa da do 1. kolovoza zapunjenost bude 49 posto, a već mjesec dana kasnije morali bismo biti na 60 posto.
U boljim vremenima, to je bilo lako dostižno. Prema istoj bazi podataka, na primjer, prošlog ljeta su na dan 25. srpnja skladišni kapaciteti bili zapunjeni 61,95 posto, a godinu ranije na 69,53 posto. Iz Ministarstva tvrde – ništa neobično.
Lakše kad nema krize
„S obzirom na recentne geopolitičke okolnosti koje su uvelike utjecale na promjenu uvjeta na tržištu, logično je da je prošle godine situacija bila redovna te se opskrba plinom u Europi odvijala bez poremećaja, što nije slučaj ove godine“, tumače iz resora ministra Filipovića. Bilo je, dakle, lakše kad nije bilo krize. Logično, naravno.
Logika je, međutim, u ovom trenutku slaba utjeha – upravo zbog geopolitičkih okolnosti, sve skupljih energenata, poremećaja u opskrbi i činjenice da nam, uostalom, i sam ministar govori da nitko ne zna što nas čeka, osim da dolaze teška, krizna vremena.