Samo Most izbjegava reći kome će se prikloniti u EU parlamentu; ljevici ili desnici. Sve jako podsjeća na 2015.

Pitanje Mosta

U parlamentu sa (zasad još uvijek) 751 članicom i članom i 28 država, dakle, domaće podjele na crvene, plave, žute i zelene vragove slabo vrijede – ono što se u globalnom poretku stvari u Strasbourgu i Bruxellesu računa je podjela mandata po europskim grupacijama stranaka, jer će se po toj matematici kasnije oblikovati budućnost EU. Stoga je, jasno, dosta bitno znati kojim će se klubovima eurozastupnika pridružiti hrvatski zastupnici.

I tu dolazimo do situacije koja neodoljivo podsjeća na jesen 2015. godine. Naime, na Most. Ovoj stranci ankete daju 6-7 posto glasova, što bi bilo dovoljno za jedan mandat. No, koja europska grupacija bi dobila taj mandat (ili mandate, ako slučajno Most eksplodira kao u završnici kampanje prije tri i po godine) znamo jednako jasno kao i odgovor na pitanje je li Most lijevo ili desno 2015. godine. Predsjednik stranke Božo Petrov tad se dosta uspješno izvlačio od svih pitanja koja su ciljala na to da se napipa kuca li njegovoj stranci srce bliže desnici ili ljevici.

Orban i Salvini – borci za svoje narode

“O tome kojoj ćemo se grupaciji pridružiti odlučit ćemo nakon izbora. Ovisno o situaciji u Europskom parlamentu procijenit ćemo što je najbolje za Hrvatsku”, kaže nam, pak danas Nikola Grmoja, politički tajnik i saborski zastupnik Mosta. Na usporedbu s 2015. godinom čuje se kratki smijeh. “Ma ne, nije kao 2015.-e. Sad je jasno da nećemo s Europskom pučkom strankom”, isključuje Grmoja iz bilo kakve kombinacije političku obitelj u kojoj se nalazi HDZ Andreja Plenkovića.

Grmoja nam je skrenuo pažnju i na izborni program Mosta za u kojem stoji kako se ta stranka neće opredjeljivati za niti jednu političku grupaciju prije izbora za Europski parlament jer se protivi stvaranju europske federalne superdržave. A u tom smjeru vodi, smatraju, princip tzv. “Spitzenkandidata”, osobe koju svaka politička obitelj ističe prije izbora kao svog kandidata za šefa Europske komisije. U Mostu drže da nadnacionalne političke obitelji ne bi trebale imati ulogu u izboru predsjednika Komisije, već bi njega trebali predlagati predstavnici zemalja članica, a tu nominaciju onda trebaju “potvrditi izabrani predstavnici građana”.

Vrlo općenito u pogledu europskih političkih preferencija je zborio i u razgovoru za Novi list ovog vikenda predsjednik stranke Božo Petrov. Ipak, dalo se zaključiti da za neke političke opcije ipak gaji određene simpatije. Na pitanje o tome kako gleda na političare poput Salvinija i Orbana odgovorio je: “Kao na ljude koji se na svoj način bore za interese svog naroda i koje su izabrali građani njihovih država. Iskreno bih volio da se naš predsjednik Vlade jednako tako žestoko bori za interese hrvatskih građana u EU”.

Desno, desnije… lijevo?

Salvini o kojem govori Petrov je Matteo Salvini, šef talijanske desničarske Lige koji već mjesecima radi na tome da nakon europskih izbora oformi novu političku grupaciju desničarskih stranaka. Dosad je (čvrste) saveznike našao u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj i Finskoj, mada bi rado privukao i mađarski Fidesz (koji je još uvijek član EPP-a) i poljski PiS (čiji zastupnici trenutno pripadaju Europskim konzervativcima i reformistima).

Da izbori za EU parlament nisu isti kao nacionalni, a pogotovo kad je riječ o političkim savezništvima, zorno pokazuje upravo primjer Italije. Pokret 5 zvijezda trenutno je na vlasti u Italiji, zahvaljujući koaliciji sa Salvinijevom Ligom. Ali na europskoj razini te dvije stranke ne surađuju. Dapače, predsjednik Pokreta Pet zvijezda Luigi Di Maio radi na formiranju zasebne političke grupacije.

Populisti i liberali

Di Maio, koji tvrdi da je tradicionalna politička podjela na lijeve i desne zastarjela, u Hrvatskoj je saveznike pronašao u euroskeptičnom Živom zidu. Osim stranke kojoj u Hrvatskoj ankete predviđaju osvajanje jednog mandata na europskim izborima, talijanski populisti okupili su još i poljsku stranku Kukiz 15 te grčki Akkel. No, to im zasad nije dovoljno za formiranje kluba zastupnika: pravila parlamenta kažu da za klub treba imati najmanje 25 zastupnika iz četvrtine zemalja članica, dakle iz sedam država.

Jedan ‘europski’ mandat ankete predviđaju i Amsterdamskoj koaliciji čiju listu za EU izbore predvodi istarski župan i potpredsjednik IDS-a Valter Flego. IDS je, na europskoj razini, već odavno opredijeljen – članica su ALDE-a, europskog saveza liberalnih stranaka. U ALDE-u je i GLAS, još jedna stranka Amsterdamske koalicije. Dio te koalicije je i HSS, stranka koja je još uvijek članica Europske pučke stranke.

Beljak putem Radića

No, predsjednik HSS-a Krešo Beljak najavio je već da će HSS napustiti pučane i tražiti novu političku grupaciju, “tamo gdje ćemo biti punopravni i gdje će naš doprinos modernim politikama biti vidljiv, a ne negdje gdje ćemo biti dizači ruku ili slušati nečije direktive”. A ta opcija će, kako se da zaključiti iz razgovora za Telegram prije mjesec dana, očito biti vrlo bliska zelenima.

“Ako govorimo o smjeru i povijesti HSS-a, u javnosti je manje poznato da je upravo HSS, odnosno Stjepan Radić bio taj koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća okupio agrarne, ruralne stranke iz Mađarske, Poljske, Češke, Bugarske, iz pet-šest zemalja i osnovao organizaciju koja se zvala Zelena internacionala. Pa ako govorimo o HSS-u, i Radiću, i povijesti, vrlo je jasno prema kojem ćemo, kao stranka i ja kao predsjednik koji poštuje Radića i njegovu politiku, smjeru i boji ići”, kazao nam je tad Beljak.

Start neće desno, ni s liberalima

Definitivnu odluku o tome kojoj će se grupaciji prikloniti, ako osvoje mandat u EU parlamentu, nije donio niti Start Dalije Orešković. “Nemamo još definitivnu odluku. Sigurno je s kim nećemo – s pučanima i desnim opcijama. Ako, jasno, osvojimo mandat”, kaže za Telegram Dalija Orešković. Izvjesno je da Start neće niti s ALDE-om jer među njima “ima stranaka za koje smatramo da nisu svjesne svih oblika pojave korupcije u Hrvatskoj i EU”, dodaje predsjednica Starta. Orešković računa i na to da će se nakon izbora pojaviti novi savezi unutar EU parlamenta, pa će, veli, u skladu s time vidjeti “tko se najbolje uklapa u ono što mi želimo ostvariti”.

Uglavnom, kad se zna da će HDZ-ovi zastupnici u EPP, a SDP-ovci među europske socijaliste, karte su dosta jasno podijeljene. Živi zid će s Di Maiovim populistima, Start na lijevu stranu Europskog parlamenta, a Amsterdamska koalicija ili u ALDE, ili (ako uđe netko iz HSS-a) među zelene. Samo je Most u ovom trenutku ostavio otvoreno više različitih opcija, zapravo sve osim EPP-a u kojem je HDZ. Valjda po onoj koja kaže da je povijest – učiteljica života.