Nekad je nužno odabrati stranu

Sanader osuđen za aferu Hypo

Bivši premijer proglašen je krivim za zloporabu položaja i ovlasti i ratno profiterstvo, dobio je 2 i pol godine zatvora

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u ponedjeljak je u ponovljenom suđenju proglašen krivim u slučaju Hypo i nepravomoćno osuđen zbog ratnog profiterstva na dvije i pol godine zatvora.

Presudu je objavila sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Jasna Galešić koja je ustvrdila da Sanader državi treba vratiti tzv. nepripadnu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna. “Uzimanje provizije od strane zamjenika ministra vanjskih poslova u situaciji kada je država bila u ratnom stanju, nije ništa drugo nego ratno profiterstvo”, poručila je sutkinja Galešić.

Zastara nije nastupila, jer je po tada vrijedećem Kaznenom zakonu iz 1977. nastupila nakon 15 godina, a prekidala bi se ako bi osoba počinila novo isto kazneno djelo. Relativna zastara bi, dakle, prema tom zakonu nastupila 20. ožujka 2010., no Sanader se u međuvremenu, 2009. našao pod istragom za drugo teško kazneno djelo, zlouporabe u aferi Fimi media. I zato je zastara prekinuta.

USKOK najavio žalbu na visinu kazne

Zamjenica ravnateljice USKOK-a Marija Vučko izjavila je nakon objave nepravomoćne presude Ivi Sanderu u slučaju Hypo da je zadovoljna osuđujućom presudom, ali je najavila žalbu na visinu kazne smatrajući je preblagom. Vučko je kazala da su očekivali takvu presudu s obzirom da su i u ranije postupku dokazali da je optuženi počinio kazneno djelo ratnog profiterstva.

Bitno je naglasiti da je ta presuda jako važna zbog buduće sudske prakse s obzirom da, uz uvažavanje dodatnih elemenata za kazneno djelo ratnog profiterstva kao i zbog pitanja zastare, pokazuje da je moguća osuda za ratno profiterstvo.

Najavila je da će USKOK podnijeti žalbu na visinu kazne tražeći da ona bude stroža. Novinarima je odgovorila kako misli da je Sanader već odslužio kaznu na koju je danas nepravomoćno osuđen. Sanader je naime, ranije zbog tog slučaja bio u zatvoru, ali je Ustavni sud ukinuo presudu i vratio postupak na ponovno suđenje.

Detalji USKOK-ove optužnice

Ovom optužnicom Sanaderu je stavljeno na teret da je iskoristio period Domovinskog rata, teške gospodarske situacije i loše financijsko stanje države kako bi nezakonito zaradio. Sasvim precizno, od kraja 1994. do 22. ožujka 1995. dogovarao je za sebe proviziju od Hypo banke umjesto da je radio za Hrvatsku.

Prema optužnici, u kontakt s austrijskim bankarima došao je po nalogu tadašnjeg ministra vanjskih poslova Mate Granića. Naime, budući da je Vlada Republike Hrvatske u ono vrijeme teško pronalazila banke kod kojih bi se povoljno kreditno zadužila, Sanader je s Hypo bankom u Klagenfurtu trebao dogovoriti uvjete ugovora o zajmu za kupnju zgrada veleposlanstava Republike Hrvatske u svijetu.

I tada, umjesto da radi u interesu Hrvatske, Sanader je prema USKOK-ovoj optužnici, tijekom pregovora s Hypo bankom uz zajam od 140 milijuna tadašnjih šilinga, dogovorio i sedam milijuna šilinga provizije za sebe. Tih pet posto iznosa kredita Sanader si je uzeo kako bi pomogao Hypo banci da uđe na hrvatsko tržište.

Neobično velika zarada

Nakon što je 10. siječnja 1995. potpisan ugovor o zajmu između Vlade Republike Hrvatske i Hypo banke iz Klagenfurta, Sanaderu je u par rata, do 22. ožujka iste godine, isplaćena i provizija. Sve to na štetu probitaka i ugleda Republike Hrvatske, u trenutku kada su interesi zemlje bili ugroženi, a financijske prilike bile loše.

Sanader je od početka procesa negirao krivu, tvrdeći kako možda i nije najzaslužniji za međunarodno priznanje Hrvatske, no ratnim profiterstvom nije se bavio.

Odluka Ustavnog suda RH

Ovo suđenje ponovljeno je nakon što je Ustavni sud u srpnju 2015. ukinuo već pravomoćnu presudu kojom je Sanader zbog primanja privizije od Hypo banke i mita za prodaju dionica Ine MOL-u bio osuđen na osam i pol godina zatvora.

Nakon ponavljanja postupci su razdvojeni, budući da Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave mađarskog MOL-a nije dostupan hrvatskom pravosuđu.