Sandra Benčić u velikom intervjuu: 'Mi ne želimo da SDP oslabi. Samo dvije jake stranke na ljevici mogu srušiti HDZ'

TELEGRAM: Nakon odluke da na izbore ne idete u koaliciji sa SDP-om dio javnosti vam je čestitao na odvažnosti, a drugi se pitao je li vam na toj odluci da idete sami čestitao i HDZ?

BENČIĆ: Jasno mi je da pod medijskim pritiskom i plasmanom nekih teza koje se uzimaju zdravo za gotovo neki glasači to tako misle, istodobno izuzetno velik broj onih koji nas podržavaju izrazio je odmah veliko zadovoljstvo ovom odlukom. Donoseći odluku uvažili smo što misle naši podržavatelji, članovi i glasači i rukovodili smo se načelom da je interes građana da izađu na izbore, da ih se mobilizira na izlazak na birališta. HDZ ne može dobiti izbore na velikoj izlaznosti, stoga je važno motivirati ljevicu, one neodlučne i one koji inače ostaju kod kuće, da izađu. A motivirati birače je lakše kad znaju za koga glasaju. Oni koji žele SDP glasat će za njih, oni koji žele nas – glasat će za nas. Istaknuli smo da smo nakon izbora spremni koalirati sa strankama od centra na lijevo te da ne dolazi u obzir niti jedna stranka na desnici. Za HDZ ne moramo ni govoriti: njih ne smatramo političkom strankom nego interesnom grupacijom koja je stvorila koruptivnu mrežu preko koje grabi. Nemaju nikakvu političku vrijednost za nas.

TELEGRAM: Spada li u te progresivne opcije s kojima biste postizborno mogli surađivati i Centar?

BENČIĆ: Spada. Svi s kojima se može dogovoriti programski vrijednosni okvir buduće Vlade koja mora biti stabilna i s kojima je moguć jasan dogovor što se radi sljedeće četiri godine. Sve stranke od centra na lijevo dolaze u obzir za formiranje vlasti na nacionalnoj razini.

TELEGRAM: Znači li vaša ponuda SDP-u da idete u koalicije u samo nekim jedinicama zapravo da ćete koalirati tamo gdje ne možete dobiti?

Riječ je o onim izbornim jedinicama u kojima je vidljiva sinergija ili je cjelokupna ljevica – uključujući SDP, Možemo! i lokalne inicijative – slaba. Radi se o manjem broju jedinica.

TELEGRAM: Možete li biti precizniji o kojim je jedinicama riječ?

BENČIĆ: To mogu primjerice biti slavonske izborne jedinice, jer je tamo inače ljevica slaba, no ne kažemo da su to nužno te. Međutim, smatramo da tamo trebamo jačati ljevicu jer Slavonke i Slavonci koji žele lijevu opciju u Saboru moraju imati svoje predstavnike koji će prezentirati njihove interese u skladu s njihovim viđenjem razvoja tih krajeva i vrijednosnim pretpostavkama.

TELEGRAM: SDP-u ste dakle rekli ‘ne, ali ne u svakom slučaju’?

BENČIĆ: Donijeli smo odluku da izlazimo samostalno, ali ne želimo odmah zatvoriti mogućnost da nekim našim lokalnim grupama potpuno onemogućimo priliku da se eventualno u pojedinim izbornim jedinicama koalira i s drugim progresivnim strankama. Mislimo pri tome i na druge lokalne inicijative i stranke koje spadaju u taj spektar. Zaključili smo da je godinu dana prije izbora prerano tu mogućnost zatvoriti. To ne znači da će se to u konačnici i dogoditi.

TELEGRAM: Vaše je istraživanje pokazalo negativnu sinergiju sa SDP-om; možete li nas provesti kroz detalje; na kojem elementu se sinergija pokazala negativnom?

BENČIĆ: Istraživanje je jasno pokazalo da kada bi išli odvojeno, SDP i Možemo! u zbroju imaju 2,3 postotna boda više nego u koaliciji. Pokazalo se da u kategoriji sigurnih i vjerojatnih birača Možemo! ima 11,3 posto, a SDP 14 posto. Zbrojeno je to 25,3 posto, dok bi koalicija dobila 23 posto. Testirali smo i velike koalicije od centra na lijevo i pokazalo se da ni one nemaju pozitivnu sinergiju i daju manji broj glasova od pojedinačnih. Značajno i jasno se vidi odljev određenog, ne beznačajnog, broja birača u slučaju ulaska u koaliciju i kod nas i kod SDP-a. Kod nas nešto više, kod SDP-a nešto manje.

TELEGRAM: No ankete su manjkave – pokazuju postotke a ne broj mandata, istraživanje promatra zemlju kao jednu izbornu jedinicu….

BENČIĆ: Svjesni smo da ankete imaju manjkavosti, ali ovdje još jednom želim istaknuti kako odluku nismo donijeli samo temeljem ankete, već razmatranjem i drugih argumenata o kojima sam govorila – kao što je npr. naše uvjerenje da odvojeno možemo motivirati veći broj birača na ljevici da iziđu na izbore i sl. Jednostavno sinergije na ljevici nema, na desnici je ima. I to ukazuje na jednu bitnu stvar koja se poklapa s karakteristikama lijevih birača. Oni su zahtjevniji birači i često ne podržavaju predizborne koalicije, iako su skloni postizbornim. Vodili smo se i onim bazičnim primjedbama i zahtjevima koje na terenu čujemo od građana. Oni smatraju da je poštenije da stranka na izbore izađe samostalno, ali da jasno kažu s kim hoće i s kim neće koalirati. Meni se čini da je to poštenije.

TELEGRAM: Jeste li se donoseći odluku pozivali na slučaj zagrebačkih izbora koje ste, iako je dobar dio komentatora tvrdio da srljate u katastrofu, odradili na svoj način?

BENČIĆ: Nije bio ključan argument, anegdotalno smo se par puta podsjetili kako su nam u Zagrebu svi govorili jedno, a mi smo napravili onako kako smo vjerovali da je najispravnije pa se pokazalo da smo bili u pravu. Ali ne kao argument, jer su lokalni i nacionalni izbori dvije potpuno drugačije utakmice. Parlamentarni izbori su druga vrsta natjecanja.

TELEGRAM: Što vam je u ponedjeljak rekao Peđa Grbin kada ste ga informirali o košarici?

BENČIĆ: Ne bih zaista to nazivala košaricom. Mi smo donosili odluku o načinu izlaska na izbore i o tome informirali SDP da bi se znali na vrijeme organizirati oko kampanje. Peđa i ostali kolege u SDP-u su znali da postoji mogućnost da se donese i jedna i druga odluka. Korektno smo prethodno prema njima komunicirali. Naravno da bi mu bilo draže da je ishod drugačiji, jer oni su to i željeli. Jednako tako, Peđa Grbin je kao racionalni političar prihvatio tu odluku.

TELEGRAM: Siniša Hajdaš Dončić je, čini se, reagirao žešće izjavivši da SDP želi promjene, ali da vi ne želite preuzeti odgovornost?

BENČIĆ: Siniša, čini mi se, ima tu ulogu u stranci i prethodno je slično nastupao. To je u politici legitimno i takvu vrstu otvorene kritike ne doživljavamo kao uvredu. Na njima je naravno da slobodno kritiziraju odluku jer su očekivali drugačiji ishod, ali s druge strane nadam se i da su čuli jasno našu poruku da mi ovo radimo kako bi se maksimizirali mandati na ljevici. Nama je cilj formirati vlast s njima i ostalim strankama na lijevom vrijednosnom spektru.

SDP vidimo kao prve partnere jer su najveći. Iskustvo Zagreba je pokazalo da smo postigli stabilnost, dogovaralo se i odluke su se donosile i kad je bilo trzavica. Bez obzira na to što nismo bili u predizbornoj koaliciji pokazali smo da smo sposobni imati stabilnu vlast. Stabilnost vlasti koja će smijeniti HDZ je ključna kako se HDZ ne bi brzo vratio te da bi se napravile promjene nužne da bismo krenuli u smjera razvoja koji nam je pod hitno potreban.

Idemo samostalno i idemo maksimizirati mandate, ali poruka SDP-u je – spremni smo s vama formirati vlast. Jasno je da se vlast na ljevici ne može formirati ni bez SDP-a, a niti bez nas. Bili bismo glupi, sami sebi bismo onemogućili dolazak na vlast kada bismo na bilo koji način htjeli da SDP oslabi. Samo dvije jake stranke na ljevici mogu osvojiti vlast u Hrvatskoj, a da bismo to postigli mislimo da je puno bolja taktika samostalni izlazak na izbore nego izlazak u koaliciji.

TELEGRAM: U medijima se špekulira da je glavni razlog odbijanja suradnje to što navodno niste htjeli prihvatiti Peđu Grbina kao premijerskog kandidata?

BENČIĆ: Apsolutno to demantiram, jer niti o pozicijama niti o listama se nije razgovaralo budući da bismo do te faze došli trebali smo najprije u rukama imati odluku stranke imamo li mandat za predizbornu koaliciju. Ranije sam na pitanje tko bi bio kandidat za premijera u potencijalnoj koaliciji kontinuirano i sustavno govorila da će to biti kandidat stranke koja je jača i da je to SDP. Nama je potpuno normalno i prihvatljivo da onaj tko je po anketama jači kandidat i veća stranka ta koja predlaže kandidata jer je to normalan odnos u politici.

TELEGRAM: Što ste zaključili da bi bilo najgore što bi SDP donio u miraz predizborne koalicije?

BENČIĆ: To nije bila tema rasprave, nego na koji način i Možemo! i cjelokupna ljevica mogu vratiti povjerenje birača i kako dobiti maksimalni broj mandata. Mi mislimo da je ključno motivirati građane da izađu na birališta. Posebno mlade ljude i smatramo da će se veći broj mandata dobiti ako znaju za koga glasaju te da mogu birati svoju opciju – zelenu ljevicu ili socijaldemokratsku opciju.

TELEGRAM: Prošli ste pola puta od osvajanja vlasti u Zagrebu kada ste najavili “Dolazimo promijeniti Zagreb kako bismo promijenili Hrvatsku.” Kako biste ocijenili sami prolazno vrijeme; koje ste lekcije naučili?

BENČIĆ: Jedna od lekcija je da je zakonodavni okvir koji postoji za lokalnu upravu takav da je jako teško u kratkom roku postići rezultate. Treba vam duži rok da biste promijeniti institucionalni okvir, jer za promjene nisu dovoljni novci i volja, nego je potreban i aparat koji to implementira. Za aparat je ključna institucionalna kultura po kojim vrijednostima organizacija funkcionira.

Aparat koji smo zatekli u Zagrebu, zbog izuzetno dugotrajnog pogodovanja pri zapošljavanjima, gomilanja administracije u Holdingu, nejasnih sistematizacija, izmišljanja radnih mjesta poput pomoćnika savjetnika nekog pomoćnika, aparat je bio devastiran. Trebat će dosta vremena da se postavi efikasan stroj orijentiran na pružanje usluga građanima, ali to već ide na bolje.

Važno je stvoriti okvir za sve lokalne službenike i namještenike te državne službenike i namještenike (a to se definira u parlamentu) koji nagrađuje rad i zalaganje i orijentiranost na rješavanje problema građana umjesto uravnilovke i plaće koja vrednuje samo poziciju i funkciju, a ne rad i trud.

Druga je lekcija da je Hrvatska izuzetno centralizirana u financijskom i zakonodavnom smislu: odluke gradova, općina i županija su rijetko autonomne i ovise o centralnoj vlasti. To nije uvijek bilo tako, to je trend koji se događa zadnjih 10, 12 godina i izrazito se ubrzao u vrijeme Plenkovićeve vladavine. On je još dodatno centralizirao zemlju u potpunosti. Na primjer, jedan od ključnih motora razvoja su EU fondovi koje određuje centralna razina.

U drugim zemljama regije imaju veliku ulogu i u programiranju i u dodjeli sredstava, pa se pitam zašto toga u Hrvatskoj nema odnosno ima vrlo malo? Zato što je Plenkoviću bitno zadržati tu polugu davanja sredstava onima koji su njegovi. Jako puno se propisuje na nacionalnoj razini, a da građani toga nisu svjesni. Upis djece s prioritetom je četiri godine plus zbog čega mlađa djeca ostaju neupisana. To je Plenkovićev zakon, ne naš. Ali mi ga moramo provoditi.

TELEGRAM: Koliko toga možete pokazati biračima iz vašeg zagrebačkog izloga i pohvaliti se s uspjehom? Ne možete se i dalje pozivati na lošu sistematizaciju službenika. Što ćete pokazati svojim glasačima?

BENČIĆ: Dočekala nas je visoka centralizacija, naslijeđena institucionalna kultura i financijska devastacija, a što smo napravili? Pitala bih koja je vlast na bilo kojoj razini lokalnoj i nacionalnoj od potpunog bankrota Grada i Holdinga u dvije godine postigla da su i Grad i Holding u suficitu, da im je kreditni rejting nekoliko puta povećavan, da smo stekli povjerenje banaka i drugih financijskih institucija da reprogramiramo loše kredite kako bismo oslobodili proračun za investicije?

Koja vlast je krenula u ogromnu reorganizaciju velikog poduzeća poput Holdinga, a da je rekla ‘da ima previše zaposlenih u administraciji i premalo na operativnom poslovima i da, morat ćemo otpustiti određeni broj ljudi zaposlenih na fiktivnim poslovima’. Imali smo hrabrosti to napraviti, a zamislite da je to prije deset godina napravljeno u državnim poduzećima poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda? Također, pokrenuli smo velike investicije ulaganja u izgradnju vrtića i škola, te snažno pokrenuli obnovu javnih zgrada nakon potresa i pokazali kako se mogu povlačiti EU sredstva.

Istodobno, suočeni smo s banalnim spinovima u kojima se nepokošena trava jer je 30 dana padala kiša svodi na istu razinu kao pljačka Ine. Naslova je bilo gotovo jednako. Reiner nekidan kaže mladima da nek’ paze kako će glasati jer kako je nepokošena trava u Zagrebu. Pa nek’ pogledaju koliko je ministara USKOK morao smijeniti premijeru Plenkoviću, nek’ pogledaju da HDZ-ovci više ne pljačkaju u milijunima nego u milijardama.

TELEGRAM: Zagrepčani zapravo na ulici vide još uvijek neriješen problem otpada, hoće li vam to biti uteg?

BENČIĆ: Otpad je na početku bio problem zbog strukture, mijenjao se sustav razdvajanja, a istovremeno smo naslijedili Čistoću bez dovoljno radnika, bez vozila, falilo je sve. Sad se to poboljšava, ljudi se javljaju na natječaje, podigle su se plaće, kreće izgradnja podzemnih spremnika u centru grada, to će se mijenjati. Zagreb više nije kantograd jer su kante za smeće za sada maknute iz užeg centra Zagreba, a danas gotovo 80% Zagrepčana odvaja otpad. Ljubljani je trebalo deset godina, nadam se da će nama ići brže. Razumijem da je to ono što građani vide i radimo da se riješi. Ne zaboravimo bitne velike stvari. Uveli smo građanski odgoj.

TELEGRAM: U Zagrebu ste kadrovski igrali bunker, niste uspjeli privući nove ljude. Osvojite li vlast na nacionalnoj razini s kojim ćete kadrovima upravljati zemljom?

BENČIĆ: Na lokalnoj razini čak i na pročelnička mjesta koje smatram da su razina ministara morate ići preko javnog natječaja. Tako nalaže zakon i mi smo se toga pridržavali. Na nacionalnoj razini dolazite sa svojom ekipom. Potpuno je netočno da nismo privukli nove ljude. Upravljanje gradom dešava se i na razini preko 300 ustanova čija su upravna vijeća sva popunjena novim ljudima koji ogromnom većinom nisu iz stranke. Podsjetit ću vas da smo za školske odbore po prvi puta u povijesti grada imali javni natječaj koji je upravo privukao nove ljude.

TELEGRAM: Složit ćete se da ste skoro jedino prepoznatljivo lice stranke na nacionalnoj razini? Hoće li vam to biti otežavajući faktor?

BENČIĆ: Koliko ima prepoznatljivih HDZ-ovaca nakon 30 godina? Kladim se da 80 posto građane ne zna tko je Habijan, tko je Kapulica, čak Reiner? Kadrove ne tražimo samo unutar stranke, tražimo uspješne i dobre u svom poslu da budu na izvršnim funkcijama bez obzira na to što nisu članovi naše stranke. Ne moraju svugdje biti naši ljudi, želimo one koji su sposobni.

TELEGRAM: Hoćete li vi biti premijerka osvojite li po vas poželjan rezultat?

BENČIĆ: Mi ćemo imati predizbore za to, na takav način ćemo birati kandidate.

TELEGRAM: Koja ste nova imena u posljednjih par godina uspjeli privući?

BENČIĆ: Postoji puno novih ljudi u drugim dijelovima Hrvatske koji su vidljivi u svojim zajednicama, ali nisu nacionalno prepoznatljivi i to su ljudi koje ćemo u kampanji gurati. Teško je dobiti nacionalnu vidljivost jer prati se u najvećoj mjeri samo Zagreb i Split. Kad se zadnji puta pisalo o Karlovcu ili Gospiću?

TELEGRAM: Jeste li razmišljali o nenapadanju potencijalnih post-koalicijskih partnera za vrijeme kampanje? Imate li takav deal?

BENČIĆ: Jasno smo rekli da je naš politički neprijatelj HDZ i od potencijalnih partnera u postizbornim koalicijama također očekujemo da im je HDZ politički neprijatelj broj 1. Samo rušenjem HDZ-ove vlasti možemo postati zemlja visoke kvalitete života i zemlja jednakosti.

TELEGRAM: Na čemu ćete bazirati kampanju?

BENČIĆ: Naš forte u kampanji će se temeljiti na novom razvojnom modelu gospodarskog i društvenog napretka Hrvatske. To konkretno znači napuštanje modela rentne ekonomije, zelenu reindustrijalizaciju Hrvatske, modernizaciju osnovne infrastrukture kako bi Hrvatska postala zemlja mobilnosti i zemlja spremna na zelenu tranziciju. Želimo unaprijediti javni prijevoz na svim razinama i infrastrukturu za javni prijevoz, u potpunosti ubrzati energetsku tranziciju.

Moramo solarizirati zemlju i u toj solarizaciji građani i građanske energetske zadruge moraju biti ti koji će imati koristi i prednost, a ne samo veliki privatni investitori. Solarizacija Hrvatske mora krenuti od krovova hrvatskih građana. Moramo prilagoditi poljoprivredu klimatskim promjena i da bude osnovna poluga prehrambene industrije u Hrvatskoj. Nepodnošljivo je pratiti da turizam razvijamo tako da mjerimo uspjeh rastom u brojenju gostiju umjesto da je ključni indikator koliko novaca u turizmu zaista ostaje u Hrvatskoj.

Naime, prema nekim istraživanjima više do 70 posto odmah ide vani jer je sve uvoz, a ne govorim samo o hrani. Kako u Dubrovniku, jer tamo s obitelji provodim ljeto, kad razgovaram susjedima njihova djeca govore da ne žele ići na fakultet jer gdje će raditi u Dubrovniku. Mladi nemaju drugu perspektivu. Dosegli smo maksimum održivosti turizma i nije nevjerojatno da ćemo jednog dana postati nezanimljiva destinacija.

Krajnji je čas da turizam shvatimo u održivom obliku. U društveno razvojnom smislu nam je izuzetna bitna reforma obrazovnog sustava, sustava zdravstva i socijale. Ta tri ključna stupa nisu dočekale pravu reformu, već 25 godina čekaju da dođu na red. Bez toga ne možemo napraviti društvo jednakosti.