Brexit bi se trebao dogoditi za 22 dana, a London i Bruxelles sve su dalje od dogovora. Evo što se trenutno događa
Sve se više čini da se Johnson bori za pobjedu na izborima, a ne dogovor
Šanse za brzo postizanje dogovora između Europske unije i Velike Britanije o uvjetima razdruživanja sve su manje. Sat ubrzano otkucava, do planiranog datuma Brexita ostala su svega 22 dana, a umjesto intenzivnim pregovorima, London i Bruxelles sve se više bave prebacivanjem odgovornosti za eventualni Brexit bez sporazuma ili novu odgodu britanskog izlaska.
Prije tjedan dana britanski premijer Boris Johnson poslao je Europskoj uniji svoj novi plan za Brexit koji je naišao na hladan prijem kod država članica. Taj plan, smatraju u EU, krši osnovna načela koja je Unija zacrtala u pregovorima o Brexitu i od kojih zasad ne namjerava odstupiti. Evo kako trenutno stoje stvari u ovoj trogodišnjoj političkoj trakavici.
1. Tko je kriv što su pregovori pred krahom?
Boris Johnson očito pokušava odgovornost prebaciti na Europsku uniju i njezinu navodnu nefleksibilnost: on, Johnson, učinio je sve – dao je novi, „konstruktivan i razuman prijedlog” – ali ga oni, EU, ne žele razmotriti. Ulozi u toj igri prebacivanja krivnje, koja traje već danima, naglo su podignuti u utorak, kada je neimenovani izvor iz Downing Streeta brifirao novinare o sadržaju razgovora između Johnsona i njemačke kancelarke Angele Merkel.
Izvor je, u principu, optužio Merkel da je potopila svaku nadu u dogovor, jer je zaoštrila poziciju Berlina, inzistirajući navodno na tome da Sjeverna Irska mora ostati u carinskoj uniji i zauvijek ostati u potpunosti regulatorno usklađena s EU-om. Mnogima se, međutim, učinilo sasvim nevjerojatnim da poslovično oprezna njemačka kancelarka koristi tako kategorične termine.
Taj nesvakidašnji brifing o povjerljivom razgovoru između dvoje državnika dodatno je zakomplicirao ionako napete odnose između Bruxellesa i Londona. U Bruxellesu sve više vjeruju da Johnson zapravo i ne želi dogovor. Ili da je barem spreman riskirati da Britanija izađe iz EU-a bez sporazuma – što bi, prema analizama britanske vlade, izazvalo kaos – samo da bi si povećao šanse na sve izvjesnijim prijevremenim izborima.
2. Tko je kriv – iz europske perspektive?
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poznat je po vrlo otvorenoj, povremeno emotivnoj – nekad čak rubno (ne)diplomatskoj – komunikaciji. U veljači je, primjerice, govorio o „posebnom mjestu u paklu” za one koji su promovirali Brexit, a da nisu imali blage veze kako ga sigurno provesti.
Tusk je ovoga tjedna prilično ljutito putem Twittera Johnsonu poručio da na kocki nije pobjeda u nekoj „glupoj igri okrivljavanja”, nego budućnost Europe i Ujedinjenog Kraljevstva. Tusk je očito frustriran, kao uostalom i ostatak EU-a, što London prstom upire u Bruxelles, kao navodnog krivca što su pregovori u slijepoj ulici.
Europska unija želi dogovor s Britanijom, kaotični Brexit je za EU najmanje privlačna opcija. Ali, ako pregovori propadnu – a trenutno su sve veće šanse da će se to dogoditi – želi jasno dati do znanja građanima s obje strane Kanala da je EU učinila sve da dogovor uspije.
3. Što Boris Johnson želi?
I Tusk se, u svom nediplomatskom tvitu, pita isto: „Ne želite sporazum, ne želite odgodu, ne želite opozvati (Brexit), quo vadis?”, napisao je Poljak. Iz Johnsonovih poteza zadnjih dana, pogotovo iz pokušaja prebacivanja krivice, može se zaključiti da se njegov fokus seli s postizanja dogovora na prijevremene izbore.
Johnson je kategorički obećao Brexit 31. listopada, po svaku cijenu. Sa ili bez sporazuma. Međutim, zakon koji je u rujnu donio britanski parlament obvezuje vladu da traži odgodu Brexita na tri mjeseca, ako do 19. listopada ne bude dogovora s EU-om ili ako do tog datuma ne dobiju „zeleno svjetlo” parlamenta za neuređeni Brexit.
Premijer, koji bi – prema vlastitim riječima – radije umro nego odgodio Brexit, mora uvjeriti birače da nije on kriv ako ne ispuni svoje obećanje. Kriva je Europska unija, briselski establišment, britanska oporba, parlament… Bilo tko drugi. Buduću izbornu kampanju (jer prijevremeni izbori su sve izglednija opcija) Johnson bi mogao voditi na obećanju o Brexitu bez sporazuma, kako bi na taj način ublažio rizik koju za Konzervativnu stranku i njezin izborni rezultat predstavlja stranka Brexit Nigela Faragea.
4. Što Europska unija želi?
EU prije svega želi dogovor, a ne želi biti Pedro ako pregovori propadnu. No, u EU, čini se, računaju na to da će Britanija ipak zatražiti još jednu odgodu Brexita. U tom uvjerenju može ih držati činjenica da postoji zakonska obveza da se rok za izlazak produlji, ako ne bude dogovora. EU vjerojatno pretpostavlja da britanski parlament neće dozvoliti neuređeni Brexit (protiv kojeg je zasad većina zastupnika) niti da će tolerirati eventualno Johnsonovo ignoriranje spomenutog zakona.
No, sat ubrzano otkucava. Do summita EU-a, koji bi navodno trebao biti ključan za postizanje dogovora, ostalo je svega tjedan dana. Prema pisanju britanskog „Guardiana”, na tom sastanku premijera i predsjednika, EU bi mogao ponuditi Britaniji novu odgodu, ali čak do lipnja sljedeće godine.