Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Saudijska Arabija objavila cjenovni rat Putinu; cijene nafte pale su za 30 posto, najviše od 1991.

Rusi nisu pristali na prijedlog OPEC-a da se smanji proizvodnja nafte

ZADNJA IZMJENA: ožu 9, 2020

U nekoliko sekundi od otvaranja tržišta u nedjelju navečer po europskom vremenu, cijene nafte pale su čak 30 posto, što je jedan od najgorih padova u novijoj povijesti. Preko noći dogodio se dramatičan sunovrat kojemu su još ne vidi kraja. Do ponedjeljka ujutro cijene nafte sunovratile su se s 45 na 33 dolara po barelu. Tako oštar dnevni pad cijena ‘crnog zlata’ nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od veljače 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje. Stephen Innes, glavni tržišni strateg u kompaniji AxiCorp, opisao je paniku kao “potpunu pandemoniju”.

Epidemija koronavirusa i naftni rat između Rusije i Saudijske Arabije izazvali su na svjetskom tržištu dramu kakva već dugo nije viđena. Tijekom posljednjeg dana veljače američke dionice imale su svoj najgori tjedan od financijske krize 2008., a da stvar bude gora gospodarski poremećaji uzrokovani virusom ne da ne jenjavaju, već se zaoštravaju. Samo u posljednjih 9 dana izgubljeno oko 9 tisuća milijardi dolara u vrijednosti dionica, objavila je Bank of America.

Naftni rat Arabije i Rusije

Thomas Hayes, predsjednik Great Hill Capitala, tvrtke za upravljanje hedge fondovima sa sjedištem u New Yorku, smatra kako strah koji je zavladao tržištem “donosi globalnu recesiju”,
Panika je počela kad je Aramco, državni naftni gigant Saudijske Arabije, u nedjelju obavijestio kupce da je smanjio cijenu nafte te priprema povećanje proizvodnje.

Za najnoviji naftni rat, koji bi mogao biti najružniji u povijesti, Rijad je optužio Moskvu koja nije pristala smanjiti proizvodnju te tako spasiti cijenu nafte od kolapsa. Ruski predsjednik Vladimir Putin odmah je odgovorio kako su sadašnje cijene nafte održive za rusko gospodarstvo te da Moskva ima spremne odgovore na štetu koju je izazvala epidemija korona virusa i globalni financijski slom.

“Želim istaknuti da je za ruski proračun, za naše gospodarstvo, sadašnja razina cijena nafte prihvatljiva”, objasnio je Putin u sastanku s ruskim energetskim dužnosnicima.

‘Rusija je namjerno izazvala rat’

Neki analitičari predviđaju da bi se cijena nafte mogla obrušiti na svega 20 dolara. Stručnjaci se slažu da je Rusija namjerno izazvala rat kako bi zadala težak udarac američkim proizvođačima nafte iz škriljevca kojima je potrebna cijena od 60 dolara po barelu da bi radili profitabilno.

Istodobno Moskva je time uzvratila udarac SAD-u koji želi spriječiti dovršetak gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Njemačku i na europsko tržište. Zbog toga se može dogoditi da bi iz naftnog rata Rusije i Saudijske Arabije kao najveće žrtve mogle završiti američke naftne kompanije.

U međuvremenu Saudijska Arabija je objavila da će za kineske potrošače smanjiti cijenu nafte za još oko 7 dolara po barelu te da će smjesta povećati proizvodnju za 2 milijuna barela dnevno. Time bi zadala dodatan udarac Rusiji koji je najveći izvoznik nafte u Kinu. Šokantan potez Saudijaca, očekuje se u Rijadu, mogao bi biti posljednje upozorenje Moskvi da pristane na sporazum s OPEC-om te da počne drastično smanjivati količine nafte koje sada izbacuje na svjetsko tržište.

Mladen Pleše
Novinar
586 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program