Savjetnik Zelenskog: 'Rusi carevima koji gube ratove ne praštaju, zato je Putin u panici. Srušit ćemo mu Krimski most'

Kaže da su i oni najlojalniji Putinu počeli sumnjati može li on dobiti rat

Black smoke billows from a fire on the Kerch bridge that links Crimea to Russia, after a truck exploded, near Kerch, on October 8, 2022. - Moscow announced on October 8, 2022 that a truck exploded igniting a huge fire and damaging the key Kerch bridge -- built as Russia's sole land link with annexed Crimea -- and vowed to find the perpetrators, without immediately blaming Ukraine. (Photo by AFP)
FOTO: AFP

Viši vojni savjetnik iz ureda predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog kazao je da je oslobođenje Hersona bilo ozbiljan psihološki udarac za ruskog šefa države Vladimira Putina koji ga je ostavio u strahu za život. “Putin se jako boji jer nema oprosta u Rusiji za careve koji gube ratove”, kazao je Oleksij Arestovič.

“On se bori za svoj život. Izgubi li rat, to će iz gledišta ruskog naroda označiti njegov kraj. Kraj njega kao političke figure. Moguće i kraj u fizičkom smislu”, kazao je. Arestovič je opisao da je do pobjede u Hersonu došlo nakon niza ponižavajućih povlačenja Rusije. “To je natjeralo ljude koji su jako lojalni Putinu da posumnjaju može li on dobiti ovaj rat”, pojasnio je.

Arestovič je kazao da je oslobođenje Hersona dovelo do niza napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, ali i do planova za novu rusku ofenzivu iz Bjelorusije. On je The Timesu kazao kako bi Rusija mogla poslati vojna pojačanja u Donbas upravo otamo. Vjeruje da bi Moskva mogla iskoristiti vojsku za pokretanje ofenzive na nuklearnu elektranu Rivne na sjeveroistoku Ukrajine. U njoj je dio pogona isključen čim su krenuli ruski napadi u Ukrajini.

‘Rusija je spremna ucijeniti svijet smrtima civila’

Ispričao je da su napadi na infrastrukturu Ukrajine bili pokušaj da se ucjenom Kijev i zapadne saveznike natjera na pregovore s Moskvom koji bi rezultirali time da ona zadrži Krim, Donjeck i Lugansk. Onda bi to, opisao je, Putin predstavio ostvarenjem glavnih ciljeva invazije i uvjeravao Ruse da je rat bio opravdan.

Osim toga, Timesu je Arestovič kazao i da bi, kada se rat završi, Rusiju trebalo natjerati da preda svoj nuklearni arsenal. Ukrajina se odrekla svog prije gotovo 30 godina u sklopu međunarodnog ugovora koji je potpisala i Rusija koja je tada jamčila suverenitet i očuvanje granica Ukrajine.

“Rusija se pokazala političkim sustavom i nacijom koja je spremna ucijeniti svijet smrtima civila zbog svojih političkih ciljeva”, kazao je. Uništena infrastruktura sada ponajviše predstavlja problem, pogotovo s dolaskom zime i prvim snijegom u Ukrajini. Temperature u Hersonu zimi znaju pasti i do minus 20 stupnjeva.

‘Možemo izolirati Krim. Ostat će otokom’

Ukrajina se zarekla da će vratiti zemlju koju je okupirala Rusija, što uključuje i Krim, anektiran 2014. godine. Arestovič je, govoreći o tom poluotoku, kazao da će Ukrajina na koncu pokušati iskoristiti projektile sa Zapada kako bi gađala Kerčki most i izolirala ruske trupe koje su tamo.

“Možemo izolirati Krim. Ostat će samo otok”, kazao je. Govoreći o brodovima ili vojsci koja bi dolazila Crnim ili Azovskim morem, rekao je da bi bili lake mete. “Tako će im fizički biti nemoguće držati Krim. Od toga jako strahuju”, rekao je.

Nova faza ukrajinske protuofenzive

No, govorio je i o očekivanjima da će Ukrajina uskoro osvojiti Krim, ukazujući na utvrđene ruske pozicije u Melitopolju, gradu koji se opisuje vratima Krima. Ocijenio je i da Rusija šalje hrpu vojske u Donbas kako bi Ukrajinu spriječila da pokrene ofenzivu na Krim.

The Times pak podsjeća da je ukrajinska protuofenziva ovog tjedna ušla u novu fazu kada je počeo napad na Kinburnšku prevlaku, o kojoj se naveliko govori kao o slaboj točki ruske obrane s lijeve strane Dnjepra. Ako Ukrajina osvoji tu prevlaku, bilo bi im lakše kontrolirati ulaz u Dnjepar, pristup lukama u Hersonu i Mikolajivu te odbiti ruske napade na obalu Crnog mora.