SDP je upravo predstavio svoju opsežnu strategiju za digitalizaciju Hrvatske

Posebno smo loši u kategoriji dostupnosti pravosudnih usluga, kojom se mjeri mogućnost pokretanja manjih odštetnih zahtjeva – tu smo dobili točno 0 bodova. S obzirom na to da je digitalna transformacija prepoznata kao jedan od ključnih procesa u pokretanju europskog gospodarstva pogođenog koronakrizom, očito je da Hrvatskoj zbog zastajanja na tom području prijeti i daljnje zaostajanje u ekonomskom razvoju.

Jedan od autora je Marko Rakar

Rješenje za taj problem nude SDP i ostatak takozvane RESTART koalicije, koji su Telegramu pokazali svoju strategiju digitalne transformacije. Autori plana su politički konzultant i komunikacijski stručnjak Marko Rakar, te bivši gradonačelnik Koprivnice, Zvonimir Mršić, koji se, prema posljednjim informacijama, odlučio reaktivirati u politici.

“U kreiranju prijedloga digitalne strategije konzultirali smo se s ljudima iz IT struke te iz biznisa, kao i s predstavnicima civilnog društva te ljudima iz open source zajednice”, kaže nam Rakar. Strategiju su napisali za SDP, ali ona je sada dio politika RESTART koalicije, i jedan od ključnih stupova reformi koje ta politička grupacije želi pokrenuti.

Plan digitalizacije izložio nam je treći čovjek, koji će tu politiku predstavljati u predstojećoj predizbornoj kampanji. Ako RESTART koalicija pobjedi na parlamentarnim izborima, digitalizaciju će provesti kroz četiri temeljna smjera djelovanja, objašnjava nam Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša i prirode. S obzirom na to da je prije mandata u Vladi obnašao dužnost gradonačelnika Jastrebarskog, u koaliciji smatraju da Zmajlović ima dobar uvid u funkcioniranje državne, javne i lokalne uprave, pa je odlučeno da će baš on biti istaknut kao lice nove strategije digitalne transformacije.

“Osobito u trenucima ove krize u kojoj se nalazimo, upravo je radikalna i brza digitalizacija jedan od ključeva izlaska iz recesije i restart stvaranja prosperitetne Hrvatske“, kaže Zmajlović.

Povećanje učinkovitosti javne uprave

U dokumentu koji je Telegram dobio na uvid, kao prvi od četiri temeljna cilja strategije digitalizacije navodi se povećanje učinkovitosti putem automatizacije procesa. To podrazumijeva digitalnu obradu, razmjenu podataka, razvoj naprednih digitalnih vještina te osiguranje široke uporabe digitalnih tehnologija u društvu, gospodarstvu i upravi. “Želimo beskompromisno povećanje učinkovitosti rada državne i javne uprave“, objašnjava Zmajlović. “Time će se postići smanjenje administrativnog pritiska na građane i poduzetnike, osobito obrtnike, te male i srednje poduzetnike”.

Ovaj dio plana uključuje i brzi razvoj niza aplikacija za građane, poput mogućnosti pokretanja online peticija koje bi trebale dovesti do toga da se neka tema nametne za raspravu Saboru ili Vladi, ili održavanja digitalnih referenduma. Posebno zanimljivo zvuči dio o aplikaciji pomoću koje bi građani mogli dogovarati termine sastanaka s javnim službenicima, čiji bi rad nakon susreta preko aplikacije mogli i ocijeniti. Spominje se i aplikacija za specijalističke i druge preglede, koji bi trebali postati dostupniji zahvaljujući tome što će se traženu medicinsku uslugu moći pronaći u najskorijem mogućem terminu, i to u najbližoj mogućoj ustanovi.

Osim smanjenja pritiska na građane, posebno važna stavka ovog dijela strategije razmjena je podataka između tijela državne uprave. Često događa da svako ministarstvo posebno naručuje softverska rješenja za probleme koji muče i većinu ostalih upravnih organizacija. Kako bi se izbjegli troškovi i nered koji zbog toga nastaju, autori strategije predlažu uspostavljanje vertikale kroz koju bi se standardizirali tipovi programskih rješenja koje država kupuje. Dakle, ako jedno ministarstvo kupi urudžbeni zapisnik, on bi trebao biti dostupan svim ostalim ministarstvima, budući da je država platila razvoj jedne komponente ili cijelo softversko rješenje, rezoniraju autori plana.

Podatci koji će olakšati pokretanje poslova

Drugi korak koji su SDP i RESTART prepoznali kao ključan za digitalnu transformaciju sustavno je i brzo povećanje dostupnosti podataka i informacija. To planiraju postići kroz objavu setova podataka velike vrijednosti, koji mogu pomoću građanima i poduzetnicima u donošenju njihovih odluka i kreiranju novih poslovnih prilika. “Smatramo da će privatni biznis na temelju takvog izvora podataka moći automatizirati svoje procese i učiniti ih jeftinijima, te tako automatski dostupnijima puno širem krugu ljudi. Poduzetnici danas moraju pregledavati individualne natječaje, sortirati ih po nekakvim grupama, i tek onda ih slati svojim klijentima. Mi želimo da se to događa potpuno automatski”, kaže Rakar.

“Primjerice, ako danas pokušavate saznati strukturu osobnih dohodaka, shvatit ćete da su ti podaci vrlo rijetki, i često razbacani po različitim bazama, u međusobno nekompatibilnim formatima, što značajno otežava njihovu sistematizaciju i upotrebu. Zbog toga je vrlo teško napraviti neku smislenu analizu. Ako neki poduzetnik poželi otvoriti ekskluzivni dućan u, recimo, Španskom, trebao bi moći doznati koliko ljudi živi i radi u okolici lokacije na kojoj će otvoriti posao, kolike su prosječne plaće, i sve ostale statističke podatke koji bi mogli biti korisni za pokretanje biznisa”, objašnjava Marko Rakar.

Transparentnošću protiv korupcije

Važan element digitalne strategije je, kažu, transparentnost sustava. Prvi koraci u tom smjeru učinjeni su u pojedinim lokalnim sredinama, poput Bjelovara, Omišlja i Svete Nedjelje. Zmajlović tvrdi kako želi otići i dalje od toga. „Naš plan uključuje ne samo objave ograničenih i djelomičnih financijskih transakcija, već i proaktivne objave strojno razmjenjivih i obradivih podataka za one poslovne događaje koji tek slijede. To su javni natječaji, male nabave, koncesije, odluke i svi drugi dokumenti koje država i javna uprava svakodnevno kreiraju, a koji imaju utjecaj na naše građane i poduzetnike“, kaže SDP-ovac.

Takva objava svih financijskih i drugih podataka trebala bi obeshrabriti i onemogućiti koruptivne i druge štetne radnje, te pomoći da ih se lakše identificira, smatraju autori strategije. U praksi, to znači da će svatko moći doznati po kojoj je cijeni, primjerice, papir za printanje kupilo Ministarstvo vanjskih poslova, te tu kupnju usporediti s cijenom koju je za isti artikl platilo Ministarstvo obrane. Očito, da bi transparentnost bila potpuna, nužno je da se svi podatci objavljuju što prije i u potpunosti, a Zmajlović je uvjeren kako je to moguće realizirati.

Prilika za male IT tvrtke

Četvrti krak digitalne transformacije podrazumijeva potpunu promjenu paradigme razvoja državnog IT-a, kaže Zmajlović. „Trenutno razvoj državnih i javnih IT usluga uključuje zastarjele monolitne višegodišnje modele projekata koji koštaju stotine milijuna, i dodjeljuju se vrlo netransparentno nekolicini podobnih dobavljača. Mi ćemo ih zamijeniti agilnim modelom koji će angažirati veliki broj najmotiviranijih i najkreativnijih dijelova domaćeg IT sektora, istovremeno im pomažući u njihovom razvoju, dizanju kompetencija i konkurentnosti“, objašnjava bivši ministar.

“Model modernizacije koji Hrvatska trenutno koristi bolno podsjeća na komunističke petoljetke, što je krajnje neprikladan tempo uvođenja promjena za dinamičan i propulzivan svijet IT-a”, dodaje Rakar. Razbijanje tog modela na manje segmente omogućio bi da se u natjecanje za državne poslove uključe male tvrtke kakve su u Hrvatskoj najbrojnije, pri čemu bi se proces drastično ubrzao, smatra Rakar.

“Dakle, umjesto jedne velike tvrtke, na digitalizaciji nekog dijela državnog poslovanja sada će raditi pet malih. Takav pristup sve je češći u SAD-u i najrazvijenijim državama Europe. Osim što će uključivanje malih IT-evaca ubrzati modernizaciju, ovaj pristup poslovanju tim će tvrtkama omogućiti da steknu iskustvo i dobiju reference za poslove u privatnom sektoru, što će u konačnosti doprinijeti i hrvatskom izvozu IT usluga”, nada se Rakar.

Zaposlenici će se morati prilagoditi

Zmajlović kaže da će se u provođenju digitalne transformacije osloniti na hrvatske stručnjake, kojih, uvjeren je, ima dovoljno. „Imamo dovoljno stručnih ljudi unutar državne strukture, ali i puno važnije, izvan nje, koji svojim stručnošću i vizijom mogu doprinijeti da ova strategija bude provedena u djelo“, kaže. Smatra i da su radnici u državnoj upravi u stanju pratiti brz tempo modernizacije koji SDP-ova strategija podrazumijeva. Oni koji to ne mogu, morat će potražiti drugi posao.

„Državna i javna uprava moraju, danas više nego ikad, biti mjesta izvrsnosti, ostatak naše zemlje ne može čekati one koji ne žele učiti ili se ne žele prilagoditi, takvima treba ponuditi alternativna radna mjesta sukladna njihovim sposobnostima i zalaganju, ili im se treba jednostavno zahvaliti. Istovremeno, siguran sam da unutar te iste države imamo više nego dovoljno perspektivnih i motiviranih ljudi koji će u promjenama za koje se zalažemo vidjeti svoju priliku i šansu da se istaknu – tim ljudima treba dati priliku“, kaže Zmajlović.

Ne treba mijenjati zakone

Osim što treba biti transparentan, efikasan i brz, tako drastično reformiran sustav morat će biti utemeljen na rješenjima neutralnim u smislu tehnologije i platforme, objašnjava Rakar. “Dakle, rješenja će trebati biti jednako dostupna i operabilna na desktop ili mobile platformi, te imati punu funkcionalnost bez obzira na to radi li korisnik u Windowsima, Linuxi, iOS-u.” Pri kreiranju strategije mislilo se i na računalnu sigurnost sustava, koja će morati biti ugrađena u temelje svih novih projekata i dograđena u postojeće.

“Imali smo na umu činjenicu da treba uvažavati privatnost ljudi, kao i to da država mora sakupljati donji opravdani minimum podataka o svojim građanima”, dodaje Rakar. Uz sve to, ova strategija digitalne transformacije velikim se dijelom oslanja na postojeći zakonski okvir, što znači da neće biti potrebno puno promjena da kako bi je se provelo u djelo, uvjeravaju autori plana. “Na kraju, svakako bih naglasio da je centar strategije građanin i poduzetnik, a da je interes države sekundarni cilj. Do sada je uvijek bilo obrnuto, država je radila za sebe, a vi drugi, snađite se kako znate”, kaže Rakar.

Financiranje kroz fond, ali malen i jeftin

Financiranje ovog programa žele riješiti kroz stvaranje fonda za poticanje digitalizacije i digitalne transformacije. Fond bi se trebao puniti iz dijela prihoda od prodaje postojeće državne imovine, a funkcija fonda bila bi da identificira i financira razne projekte koji nastaju kao interes građana i privatnog sektora, koji se oslanjaju na državnu infrastrukturu ili podatke. U RESTARTU se, kažu, nadaju da će sredstvima iz Fonda financirati okupljanje najkreativnijih ljudi domaćeg IT-a, koji bi trebali kreirati ideje ili rješenja za svakodnevne probleme građana, obrtnika, poduzetnika i države.

U planu digitalne transformacije koji smo dobili predviđeno je da se napredak strategije prati kroz faze njezine aplikacije. Tako se, recimo, navodi kako bi uspjeh bio kada bi se tijekom prvih 180 dana mandata nove Vlade objavilo 30 najvažnijih podatkovnih setova. Do kraja mandata cilj je odabir 500 najvažnijih podatkovnih setova od interesa za državni, javni i realni sektor. Isto tako, kada bi u prvoj godini mandata uspjeli transformirati 200 procesa ili procedura, autori strategije to bi smatrali uspjehom, dok do kraja mandata namjeravaju digitalno transformirati čak tisuću procesa u državnoj i javnoj upravi.

“Trenutni doprinos IT industrije je svega 5% BDP-a. Jedna od studija koje su radili svjetski priznati stručnjaci iz McKinseya ukazuju da kroz digitalnu transformaciju imamo potencijal povećati IT industriju u sljedećih 5 godina na 8.5 milijardi EUR-a, odnosno dodati gotovo 2000 EUR-a po glavi stanovnika godišnje i tako je gotovo izjednačiti s turizmom“, kaže Zmajlović.