Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sedam najvažnijih stvari o krizi u Kašmiru; može li doći do rata dviju nuklearnih sila?

Indija je ukinula posebni status Kašmira, na što je pakistanska vojska objavila da stoji uz narod te pokrajine

ZADNJA IZMJENA: kol 6, 2019
Foto: Getty Images

Džama i Kašmir, regija s većinski muslimanski stanovništvom čiji se naziv obično skraćuje na Kašmir, dugo je predmet spora između Indije i Pakistana. Napetosti su se razbuktale u veljači, nakon što se vozilo napunjeno eksplozivom zabilo u konvoj indijske policije pri čemu je ubijeno 40 policajaca. Indija optužuje Pakistan da financira naoružane militante i separatističke skupine u indijskom dijelu Kašmira. Islamabad odbacuje indijske optužbe i tvrdi da pruža samo diplomatsku i moralnu potporu separatističkom pokretu.

I Indija i Pakistan polažu prava na cijeli, većinski muslimanski Kašmir, ali kontroliraju samo dio teritorija. Dvije regionalne, ali važno je naglasiti i nuklearne sile, vodile su oko tog himalajskog teritorija dva rata, a pobuna protiv indijskih vlasti traje već 30 godina. Hinduistička indijska vlada u ponedjeljak je objavila da ukida ustavnu autonomiju indijskog Kašmira, što je škakljiva odluka koja ide za tim da to pobunjeno područje, koje Pakistan prisvaja, stavi pod izravniju vlast New Delhija. Naravno, Pakistan se protiv takvog postupka smjesta pobunio, a posljednje vijesti govore da je pakistanska vojska otvoreno najavila da će biti uz stanovnike Kašmira. Donosimo pregled dosadašnjih događaja uz pojašnjenje povijesnih okolnosti koje su dovele do najnovije krize.

1. Kako je počeo spor oko Kašmira?

Pobuna u spornoj indijskoj saveznoj državi Džamu i Kašmir ima korijene u podjeli teritorija 1947. godine, koja je pratila proglašenje neovisnosti Indije i Pakistana od Ujedinjenog Kraljevstva. Tadašnje prinčevske države u kolonijalnoj Indiji mogle su birati kojoj će se državi priključiti ili ostati neovisne. Hinduistički vladar većinski muslimanskog Kašmira, Maharaja Hari Singh, izabrao je Indiju. Nedugo nakon toga, Pakistan, koji se proglasio islamskom republikom, poslao je vojnike u Kašmir, a jednako je učinila i Indija.

Lokalni rat nastavio se 1948. jer je Pakistan preuzeo kontrolu nad dijelovima teritorija dok je indijska vojska štitila ostatak, sve dok obje zemlje nisu pristale na prekid vatre. Indijska vlada obećala je referendum pod okriljem UN-a koji bi stanovnicima Kašmira omogućio pravo na samoodređenje, ali on nikada nije proveden. Iduće desetljeće obilježili su sporadični prosvjedi u indijskom dijelu Kašmira.

Potkraj 1980-ih pojavio se nasilan separatistički pokret, a New Delhi sve do danas krivi Islamabad da ga financira i naoružava. Po nekim procjenama, u pobuni je u indijskom dijelu Kašmira poginulo gotovo 45.000 ljudi. Oružane skupine bore se za neovisnost ili pripajanje Pakistanu. Separatistički vođe traže rješavanje kašmirskog pitanja putem referenduma kako bi ljudi odlučili hoće li ostati dijelom Indije, hoće li se pripojiti Pakistanu ili biti neovisnosti. Spor je izazvao rat između susjednih zemalja 1965. i manji sukob 1999., godinu dana nakon što su obje zemlje testirale nuklearne bombe, u kojem je na obje strane poginulo nekoliko tisuća ljudi. To je jedna od najmilitariziranijih regija na svijetu. Obje zemlje rasporedile su na spornoj granici jake vojne snage.

2. Napeto je već neko vrijeme

Da će se situacija zaoštriti postalo je jasno kada je Indija potkraj srpnja objavila kako će rasporediti 10,000 pripadnika paravojnih snaga u Džamu i Kašmir. U zapovijedi ministarstva unutarnjih poslova stajalo je da se dodatne snage raspoređuju da ojačaju “mrežu borbe protiv pobunjenika” te da održe zakon i red. Paravojnici su trebali biti prebačeni zračnim putem iz različitih krajeva Indije.

I u Pakistanu su ubrzo shvatili da stvari postaju ozbiljne, pa su se prisjetili da je američki predsjednik nedavno ponudio da će posredovati u njihovom sukobu s Indijom. “Predsjednik Trump je ponudio da posreduje u pitanju Kašmira. Ovo je vrijeme da to učini jer se tamo duž crte nadzora stanje pogoršava s novim agresivnim akcijama indijskih okupacijskih snaga”, napisao je u nedjelju pakistanski premijer Imran Khan na Twitteru.

Premijer se referirao na izrazito militariziranu liniju razdvajanja, de facto granicu koja dijeli Kašmir na dijelove pod nadzorom Indije i Pakistana. “To ima potencijal pretvoriti se u regionalnu krizu”, dodao je Khan. Pakistan je dan ranije, u subotu, optužio Indiju da je u Kašmiru ubila dvoje i ranila 11 civila nedopuštenim kazetnim bombama. Indija niječe da je koristila takva oružja.

3. Indija baca bombu objavom da ukida posebni status Kašmira

Indijska vlada objavila je da planira ukinuti dio ustava koji daje poseban status dijelu Kašmira pod kontrolom New Delhija, prenijeli su jučer svjetski mediji. Članak 370, koji većinski muslimanskom Kašmiru daje veću autonomiju nego drugim saveznim državama, osjetljivo je pitanje jer je na temelju njega Kašmir priključen Indiji kada je 1947. podijeljen između dvije države. Odluku je u parlamentu objavio ministar unutarnjih poslova Amit Shah izazvavši žestoke reakcije oporbe.

Članak 370 omogućuje Kašmiru vlastiti ustav i zastavu te autonomiju u svim pitanjima osim vanjske politike, obrane i komunikacija. Bivši šef te države Mehbooba Mufti na Twitteru je rekao da je Indija de facto postala okupacijska sila. U indijskom dijelu Kašmira u ponedjeljak nije bilo telefonskih i internetskih veza, a oporbeni čelnici su stavljeni u kućni pritvor. Vlasti su u ponedjeljak rano ujutro objavile da uvode ograničenja na javna okupljanja i da zatvaraju sve obrazovne ustanove u glavnom gradu Šrinagaru.

4. Indijska Vlada tvrdi da želi pomoći Kašmiru

Indijski premijer Narendra Modi i Baharatiya Janata Party, nacionalistička stranka hindusa čiji je član, obećali su poništavanje članka 370 tijekom kampanje za izbore 2019. godine. Značajan dio njihovog programa počivao je na glasno proklamiranim namjerama da Kašmir izjednače s ostatkom Indije i u potpunosti ga integriraju. Kada je odluka o ukidanju posebnog statusa Kašmira donesena, Vlada se suočila s kritikama dijela indijske i pakistanske javnosti, koje su tvrdile da je pravi cilj tog poteza odvlačenje pažnje s ekonomske krize u kojoj se Indija nalazi.

Uz to, mnogi u Kašmiru uplašili su se da Vlada želi omogućiti naseljavanje ljudi iz drugih dijelova Indije kako bi promijenila demografsku strukturu regije s većinskim muslimanskim stanovništvom. Vlada se od takvih optužbi brani tvrdnjama da zbog posebnog statusa Kašmira demokracija u toj pokrajini nikada nije potpuno zaživjela, da je došlo do rasta korupcije te da je onemogućen ekonomski razvoj, piše BBC.

5. Pakistan ne prihvaća indijski plan

Pakistan je u jučer najavu Indije da će ukinuti ustavnu autonomiju indijskog dijela Kašmira proglasio nezakonitom, te upozorio New Delhi da “igra opasnu igru”. “Pakistan oštro osuđuje i odbacuje plan” koji je New Delhi objavio u ponedjeljak, navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. “Nikakva jednostrana mjera indijske vlade ne može izmijeniti taj status (…) Pakistan će kao strana u međunarodnom sporu učiniti sve što je u njegovoj moći da uzvrati na te nezakonite mjere”, dodaje se. Ministar vanjskih poslova upozorio je da “Indija igra opasnu igru koja će imati ozbiljne posljedice na regionalni mir i stabilnost”.

Kako je pokazala analiza BBC-a, čini se da bi Pakistan mogao biti u pravu kada se buni zbog nezakonitosti odluke indijske Vlade. Naime, prema indijskom ustavu, članak 370 može biti promijenjen samo uz suglasnost pokrajinske vlade. Problem je u tome što Kašmir nema stabilnu vlast od lipnja prošle godine, kada je Indija uvela savezno upravljanje pokrajinom.Vlada je time dobila mogućnost da zakonske promjene provodi uz odobrenje guvernera. Ni indijski stručnjaci za ustav ne mogu se složiti oko toga je li ukidanje posebnog statusa Kašmira legalno ili ne, pa neki najavljuju da bi konačnu odluku mogao odlučivati Ustavni sud.

6. Ni u Kašmiru nisu presretni

Kašmir je već dva dana bez telekomunikacija nakon što je Indija prekinula televizijske, telefonske i internetske veze kako bi spriječila organiziranje prosvjeda nakon ukidanja posebnog ustavnog statusa pokrajine. Uz to, Indija je uhitila i dva bivša pokrajinska premijera, pa lokalni političari ne kriju da očekuju nevolje. “Mogli bismo svjedočiti snažnoj reakciji kada ne budu pazili”, rekao je Shah Faesal, vođa Narodnog pokreta Džame i Kašmira, za Reuters. “Narod to smatra činom poniženja”.

Sigurnosne snage su jučer ispalile suzavce i gumene metke na sporadične prosvjede u glavnom gradu Kašmira Srinagaru, rekao je policijski dužnosnik koji se odbio identificirati. “U nekim dijelovima grada došlo je do napada kamenjem”, dodao je. Naoružana policija se u gradu Srinagaru nalazi na svakih nekoliko stotina metara, a zabrana okupljanja za više od četiri osobe na javnim mjestima nastavila se i danas. Obrazovne ustanove i većina trgovina u stambenim četvrtima su zatvorene.

7. Kakve su šanse da izbije rat?

Nisu zanemarive, barem ako je suditi prema posljednjem priopćenju pakistanske vojske. “Pakistanska vojska čvrsto stoji uz narod Kašmira do kraja njihove pravedne borbe”, rekao je general Qamar Javed Bajwa nakon sastanka s vrhovnim zapovjednicima u gradu Rawalpindiju. “Spremni smo i učinit ćemo što god bude potrebno da ispunimo svoje obveze po tom pitanju”, dodao je general ne iznoseći pojedinosti. Posljednji put ovako napeto na granici Indije i Pakistana bilo je proljetos, kada je situacija eskalirala do rušenja vojnih aviona i razmjene topničke vatre preko granice.

Eventualni vojni sukob većih razmjera posebno opasnim čini činjenica da su obje države nuklearne sile. Procjenjuje se da obje države imaju oko stotinu nuklearnih bojevih glava, a mnoge se mogu montirati na balističke rakete dometa skoro dvije i pol tisuće kilometra. To znači da Indija i Pakistan mogu pogoditi najveće gradove u drugoj državi, a s obzirom na malu udaljenost, upozorenja gotova da ne bi ni bilo. S obzirom na to da je Indija je s 1,3 milijarde stanovnika druga najmnogoljudnija država svijeta, dok je Pakistan sa 150 milijuna šesti, i konvencionalni rat većih razmjera vjerojatno bi bio strahovito krvav, pa se svakako treba nadati da će se situacija na kraju smiriti, kao i toliko puta do sada.

Vedran Vrabec
Telegram autor
1609 članaka Više o autoru
Više s weba