Šef Europske federacije novinara za Telegram: 'Najgori ste u Europi, nikad nisam vidio takve tužbe protiv medija'

Wow! Ništa se nije promijenilo

“Baš sam nedavno pogledao svježe godišnje izvješće o medijskom pluralizmu za Hrvatsku. Wow! Bio sam totalno iznenađen. U dvije godine se nije promijenilo apsolutno – ništa”, kaže nam, konstatirajući kako to ne znači da je stanje isto, nego da je čak i gore, jer očito ne postoji ni najmanja politička volja da se ono pokuša mijenjati.

Na našu primjedbu kako je možda razlog u tome da premijer Andrej Plenković ne smatra da postoji ikakav problem sa slobodom medija u Hrvatskoj, što je više puta izjavljivao, kaže kako to jednostavno nije istina. Dovoljno je, primjerice, pogledati SLAPP tužbe protiv novinara i medija (tužbe s ciljem zastrašivanja i ušutkavanja novinara) kojih u Hrvatskoj ima preko tisuću. “Hrvatska je u njima prvak Europe”, veli Gutiérrez. I ne kaže to tek tako, njegova organizacija okuplja novinare iz 47 europskih zemalja.

Tužbu poput Jollyeve nikad nije vidio

Ali, nije to jedina stvar u kojoj je Hrvatska jedinstvena u europskim razmjerima. “Javna radiotelevizija tuži – novinare i medije. Uključujući i svoje novinare! Hrvatska je i u ovome, nažalost, prvak Europe”, kaže glavni tajnik EFJ-a. I ukazuje na još jednu bizarnu činjenicu kad je u pitanju HRT – bivši glavni ravnatelj je već mjesecima u pritvoru pod sumnjom na korupciju, a još je zaposlenik kuće. S druge strane, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je dobio otkaz praktički odmah, čim su iznesene sumnje o njegovom navodno spornom ponašanju prema suradnicima.

Ni to, međutim, nije kraj jedinstvenih krajolika medijskih sloboda u Hrvatskoj. Gutiérrez, naravno, zna za svježu, čudesnu tužbu poduzetnika Josipa Stojanovića Jollya, koji od Telegrama i tri lokalna portala traži ukupno 6,2 milijuna kuna jer smo objavili – sudsku presudu protiv njega. Nije nikad vidio tako nešto i ističe da je u ovom slučaju dodatno zabrinjavajuće što se radi o iznosima koji mogu ugroziti samo egzistenciju medija. Što tužitelj vrlo vjerojatno i zna.

Nasilje, zastrašivanja, prijetnje..

Vraćamo se na opće probleme medijske scene. Gutiérrez ukazuje kako Hrvatska i dalje nema medijsku strategiju. “Zemlja mora znati kako i u kojem smjeru treba razvijati svoju medijsku scenu”, kaže i nabraja dalje detalje iz posljednjeg izvješća o medijskom pluralizmu – miješanje politike u uređivačku politiku javnih medija, nedostatak neovisnosti na HRT-u, uporno zadržavanje zakonske odredbe o kaznenim djelima protiv ugleda i časti na kojem se temelje manje-više sve SLAPP tužbe… “Govoreći o svim ovim stvarima ne govorim samo o pravima novinara, nego i o pravu građana da imaju pristup slobodnim, pluralističnim i nezavisnim informacijama”, naglašava.

Pa nastavlja kako postoji cijeli niz ozbiljnih prijava kršenja medijskih sloboda u Hrvatskoj od kojih je pola povezano s fizičkim nasiljem, a pola sa zastrašivanjem i prijetnjama novinarima. “To dosta govori o atmosferi”, upozorava Gutiérrez.

Tko misli da nema problema sa slobodom medija u Hrvatskoj je – slijep

“Dakle, i dalje sam vrlo zabrinut, jer mislim da hrvatski građani ne zaslužuju ovakav medijski krajolik, nego doista neovisne medije. Ima ih, naravno, nije ovo Kina ili Sjeverna Koreja. Ali, ako gledamo globalno, Hrvatska jednostavno nije dobar primjer. Ne znam kako uz tako jake predstavnike struke koje ovdje imate, ne uspijevamo popraviti situaciju”, kaže Gutierrez pa spominje “one koji su na poziciji moći”, na što mu ponavljamo da baš ti ne vide da postoje problema sa slobodom medija u Hrvatskoj.

“Onda su slijepi, potpuno slijepi! Ne govorim ja da postoji problem, to govore izvješća pisana za Europsku komisiju. Kako možeš reći da nema problema s medijskim slobodama u Hrvatskoj?!”, čudi se glavni tajnik Europske federacije novinara. A onda iznosi svoje viđenje, uz ogradu da je to njegov pogled iz Bruxellesa.

“Političare u Hrvatskoj vidim kao vrlo tehnički, zapravo birokratski orijentirane na puku primjenu pravila. Možda zbog toga vjeruju da nema problema. Jer, kad si birokrat, tvoja je uloga da sakriješ problem, a ne da ga riješiš. Oni vjeruju da su broj jedan u regiji po primjeni europskih vrijednosti, ali ja ne vidim da se te vrijednosti, što se tiče slobode medija, doista promoviraju i štite. Vjerujem da oni prenose europska pravila i direktive, ali društvo nije samo skup birokratskih pravila, nego i vrijednosti”, kaže Gutiérrez, koji odmah dodaje i da ne želi patronizirati, jer problema s medijima ima i u Belgiji i Španjolskoj, dok je, naglašava, u Velikoj Britaniji u zatvoru novinar Julian Assange.

Packa Zoranu Milanoviću

Govoreći o godišnjoj skupštini EFJ-a koja se upravo održava u Zagrebu, kaže kako se nada da će predsjednik Republike i ministrica kulture, koji će im biti gosti, shvatiti poruku i da nisu ovdje sa slušaju samo čestitke, nego i pritužbe. “Govorili smo o prijavama za kršenje medijskih sloboda, jedna od njih se tiče i predsjednika Republike koji je u Splitu napao novinare HRT-a govoreći da oni rade za Vladu i poručujući drugim novinarima da ih ne podržavaju. To nije način. I ako postoje problemi s izvještavanjem, to se ne radi tako da se novinare proziva javno. Jer, kad političar na tako grub način napada novinare, mnogi ljudi će to shvatiti kao dozvolu za slično ponašanje jer su, novinari, eto, neprijatelji naroda”, kaže Gutiérrez.

Pa dodaje kako je, zapravo, zadatak novinara fundamentalno drugačiji od te etikete. “Mi smo saveznici građana”, naglašava, te dodaje kako kad govori o političarima, ili onima koji su na poziciji moći, ne misli samo na vlast, nego i na oporbu.

“Radim 23 godine kao novinar u dnevnim novinama i nikad nisam mislio da radim za njihovog vlasnika. Kao novinar radiš za svoju publiku, za građane. Pitanja javnog interesa su, dakle, dio nas”, naglašava i opet se vraća na situaciju u Hrvatskoj. “Potreban je ozbiljan pomak. Možda će on zahtijevati i promjene u političkom vodstvu. Ne mislim ovdje na stranke, nego na ljude. Potrebni su ljudi s vizijom budućnosti, ne samo birokrate koji primjenjuju pravila i pokušavaju sakriti loše stvari”, zaključuje Gutiérrez.