Šef HNB-a uvjerava da uvođenje eura neće izazvati znatnija poskupljenja: 'Objavit ćemo ako netko pokuša loviti u mutnom'

Neograničen rok za zamjenu papirnatih kuna

“Moramo povući 1,1 milijardu kovanica što je težina 120 ZET-ovih tramvaja, 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km ili šest Mount Everesta, moramo to negdje pohraniti, moramo to uništiti poslije i moramo osigurati nove kovanice i novčanice. Također želimo da to prođe tako da se potrošači zaštite da se u trenutku same konverzije ne događa porast cijena kroz zaokruživanje”, istaknuo je Vujčić, javlja portal HRT-a.

Rok za zamjenu kovanica kune je tri godine, a za papirnate kune neograničeno. “Osigurat ćemo da se novčanice mogu neograničeno donijeti u HNB i zamijeniti u euro. Za kovanice će biti rok tri godine i onda ćemo te kovanice prodati kao sirovinu”, rekao je guverner.

Hoće li doći do rasta cijena?

Baš je bojazan da je povećanje cijena neminovno jer će doći do zaokruživanja voditeljica istaknula kao jedan od najvažnijih razloga za otpor građana uvođenju eura. Vujčić je ponudio svoje mišljenje o tom problemu. “Najlakše je gledati iskustvo drugih. Kad njih gledamo onda imamo prosječnu stopu inflacije koja je porasla za 0,24 posto, međutim to je bilo vrlo nejednako ovisno o proizvodu. Neki proizvodi tipa kava ili pecivo kad se zaokružuju postotno poskupe više nego bijela tehnika ili auto”, kazao je, i nastavio:

“Neke stvari su pojeftinile, neke su poskupile, ali bitno je da nemamo nepoštene prakse prema potrošačima gdje bi netko pokušao iskoristiti prelazak na euro tako da ljudi nemaju dojam da je netko značajno povisio cijenu. To se sprečava time da morate iskazati cijene u euru i kunama”, pojasnio je guverner HNB-a.

“Ako ćete piti kavu pet mjeseci prije u kafiću vidjet ćete cijenu u euru i neće moći 1.1. netko dići toliko cijenu a da vi to ne primijetite. Ako će dići vjerojatno ćete reći hvala doviđenja, neću više kod vas piti kavu, idem negdje drugdje piti kavu. To je najbolji pritisak da se to ne događa jer to mora biti nekakva konkurencija”, objasnio je Vujčić.

Priprema se etički kodeks

HNB će koristiti i druge metode kako bi zaštitili građane, dodao je guverner banke. “Ići ćemo i s etičkim kodeksom koji ćemo ponuditi na potpis. Oni koji to potpišu dobit će naljepnicu etičkog kodeksa.

Također, monitoringom, objavljivanjem ako netko ima nefer praksu i pokušava loviti u mutnom u tom trenutku te stvarajući pritisak na sve da se ponašaju na ispravan način. Najbolji način discipliniranja u toj situaciji je da vi, ako se ne ponašate na fer način, gubite klijente, smatra Vujčić.

Upitan što bi moglo pomaknuti planirani datum uvođenja eura, Vujčić je rekao da je najveći rizik inflacija koja se raširila u zemljama eurozone. Ostali rizici su vrlo mali, dodao je, najavivši da će hrvatska do idućeg ožujka završiti sve reforme na koje se obvezala kako bi ušla u eurozonu.

Vujčić kaže da smo imali referendum o euru

Upitan zašto ne pitati građane za euro, Vujčić je rekao da smo već imali referendum na kojem se o tome izjašnjavalo, prenosi HRT. “U trenutku kad smo građane pitali na referendumu onda je potpora za uvođenje eura bila znatno niža nego sada. Sada je na povijesnom maksimumu, 61 posto ljudi podržava uvođenje eura. Po našim anketama je svega 19 posto čvrsto protiv, ostali su za ako im ne bi pao standard odnosno ako im ne porastu cijene više nego plaće.

Ta je potpora u Hrvatskoj u ovom trenutku na višoj razini nego što je bilo u novim zemljama koje su uvodile euro. Nakon uvođenja je porasla podrška euru. U Sloveniji je potpora euru preko 90 posto, a nije bila takva kad se uvodio. Nije bila ni u Litvi ni u Latviji ni u Estoniji, a sada je i tamo blizu 90 posto. Da su se materijalizirale stvari kojima su plašili ljude, da će im pasti životni standard, da će ima cijene jako narasti onda danas ti ljudi ne bi podupirali euro”, rekao je Vujčić.