Šef Imunološkog zavoda kaže da bi im trebalo 6 do 7 godina da uopće počnu proizvoditi mRNA cjepivo
'Iluzorno je za očekivati da bismo mi to mogli razvijati', rekao je osvrćući se na razvoj mRNA tehnologije
Imunološki zavod nema tehnologiju da bi mogao prizvoditi cjepivo protiv koronavirusa, međutim kada bi se pronašao strateški partner situacija bi bila nešto drugačija. Izjavio je to jutros za N1 Televiziju ravnatelj Imunološkog Vedran Čardžić.
“Srbija će proizvoditi po ruskoj tehnologiji, to nije mRNA tehnologija; tu tehnologiju ne možete samo tako stvoriti, morate imati prethodno iskustvo od šest, sedam godina da biste je mogli primijeniti. Iluzorno je za očekivati da bismo mi to mogli razvijati. Ali raditi s nekim u strateškom partnerstvu, da”, kazao je Čardžić, koji je ujedno govorio i o budućnosti Imunološkog.
Proizvodnja zmijskog protuotrova
Podsjetio je tako na gradnju tvornice u Brezju kod Svete Nedelje koja bi, kako je kazao, trebala biti završena za godinu dana. “Planovi postoje, puno je pravnih problema i koraka koji se ne mogu preskočiti, kako bismo došli do toga da država krajem godine ili početkom iduće u potpunosti preuzme imovinu i obveze društva, koje iznose oko 120-130 milijuna”, rekao je.
U novoj tvornici bi radilo oko 240 ljudi i to ne samo stručnjaka već i kadra koji brine o životinjama te laboratorijskih tehničara. Oni bi se, prema sadašnjim najavama, bavili proizvodnjom zmijskog protuotrova. “Već sad imamo upite za oko tisuću doza. Neće to svake godine biti tolika potražnja. Dovoljna je prva godina da otplatimo investiciju i da imamo svoj proizvod”, kazao je Čardžić.
Nemamo dovoljno gotovih proizvoda
Odgovorio je i na tvrdnje da u Hrvatskoj propada plazma. “Postoji Nacionalni plan kako osigurati proizvode iz plazme, sve što se sada radi s plazmom radi se striktno po tom planu. Plazma je na neki način nusproizvod prerade krvi. Transfuzijski centri prikupljaju plazmu, bolnice imaju potrebe za jednom količinom plazme, a to što ostaje mi kao Imunološki zavod prikupljamo uz određenu naknadu od transfuzijskih centara i isporučujemo ju odabranom frakcionatoru. Frakcionator ju prerađuje i vraća u obliku gotovih proizvod samo u RH”, pojasnio je Čardžić.
Dodaje kako za svoje potrebe ipak nemamo dovoljno gotovih proizvoda poput imunoglobulina. “Da bismo imali dovoljno svoje plazme trebalo bi oko 55 tisuća litara. U Hrvatskoj se godišnje prikupi do 25 tisuća”, rekao je te naglasio da cijela Europa nema dovoljno plazme, dok oko 60 posto svjetskih potreba za plazmom podmiruje SAD.