Šef katedre za Ustav objašnjava zašto Ustavni sud ne smije dozvoliti ovakav referendum o izbornom sustavu
Profesor Branko Smerdel u velikom istupu za Net.hr
Čelnici inicijative Narod odlučuje ovaj su tjedan objavili kako imaju dovoljno potpisa za referendum o izbornom sustava. Konkretno, tvrde da su ih skupili 450.000 tisuća. I što sad? Đurđica Klancir, novinarka portala net.hr, razgovarala je s profesorom Brankom Smerdelom, šefom katedre za Ustav na zagrebačkom pravnom fakultetu. “Još ne znamo jesu li ih skupili. Kada ih predaju, slijedi provjera u Saboru, a uključuje se i Ministarstvo pravosuđa”, kontekstualizirao je profesor.
Možda je u ovom trenutku zgodno spomenuti da Hrvatska ima već povijest dramatičnog utvrđivanja autentičnosti potpisa skupljenih za referendum. Primjerice, 2010. tadašnji ministar unutarnjih poslova, Tomislav Karamarko, najavio je i grafološku ekspertizu 800 tisuća potpisa koji su tada bili prikupljeni za referendum o promjenama Zakona o radu. Dakle, slijedi provjera potpisa a potom i daljnja procedura.
Profesor Smerdel smatra kako ova referendumska inicijativa ulazi u temelje političkog uređenja zemlje, te naglašava da “pitanja koja se odnose na prava manjina i njihovih zastupnika ne mogu biti predmet referenduma”. Pojednostavljeno, ako se oduzima pravo manjinama, narušava se sam temelj političkog sustava.
Prijeteća ustavna katastrofa
“Ne može se većinom onih koji izađu na referendum, bez razlike, bilo to nekoliko stotina ili stotina tisuća birača, mijenjati temeljne noseće stupove ustavnog poretka kao što su izborni sustav, prava nacionalnih manjina i međunarodni položaj države”, rezolutan je profesor. Podsjeća pritom kako je i tijekom prikupljanja potpisa apelira na Ustavni sud da se očituje, što se nije dogodilo. “Nema nikakvog razloga da se Ustavni sud ne oglasi sada”, dodaje.
“Nije točno da Ustavni sud to ne može učiniti bez zahtjeva Hrvatskog sabora: prijašnja izvješća Ustavni sud davao je i na zahtjev Vlade ili na vlastitu inicijativu, pa tako i jedno upozorenje baš u vezi s prikupljanjem potpisa za referendum u listopadu 2013. godine”, detaljizira profesor.
U razgovoru za net.hr komentirao je i kako nam prijeti ustavna katastrofa koja je, smatra, rezultat je niza konstrukcijskih pogrešaka, tijekom i u vezi s donošenjem ustavnih promjena 2000. i 2001., Ustavnog zakona o manjinskim pravima 2002. te ustavnih i zakonskih promjena iz 2010. godine. “Konstrukcijske pogreške tiču se dva velika sklopa pitanja koja određuju bit ustavnog koncepta, takozvane ustavne arhitekture: prvo, odnosa predstavničke i izravne demokracije, odnosno odlučivanja u parlamentu i na referendumu i, drugo, pozitivne diskriminacije, to jest posebnih prava nacionalnih manjina u političkom procesu”.