Šef NATO-a: 'Nećemo uvesti zabranu letenja iznad Ukrajine. U tom bi slučaju morali rušiti ruske avione'
Stoltenberg je jasno rekao da NATO neće slati ni kopnene snage u Ukrajinu
Šefovi diplomacija zemalja članica NATO-a održali su izvanredni sastanak oko ruske invazije na Ukrajinu. Uoči sastanka pojavila se informacija da će tema sastanka biti i moguća intervencija Saveza, kao i uvođenje zone zabrane letenja iznad Ukrajine, što već danima traži Kijev nadajući se da će time prestati eskalacija sukoba. Litva, pak, smatra da su pozivi za uvođenjem takve zone neodgovorni i da bi mogli uvesti Sjevernoatlantski savez u izravan sukob s Rusijom.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova. Ponovio je kako NATO osuđuje ruski napad na Ukrajinu kazavši da su u invaziji poginuli civili, a posebno je istaknuo jutrošnji napad na nuklearnu elektranu. “Dani koji dolaze najvjerojatnije će biti i gori – s još više mrtvih i više razaranja, jer će ruske snage zasigurno raspodijeliti sve teže naoružanje”, istaknuo je.
“Ovo je Putinov rat”, ustvrdio je Stoltenberg i pozvao ruskog predsjednika da povuče svoje snage i pristane na dijalog kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje. “Činit ćemo sve što možemo da branimo svak pedalj NATO teritorija. Mi smo obrambeni savez i nismo dio ovog sukoba. Imamo odgovornost osigurati da ovaj sukob ne eskalira i ne proširi se izvan Ukrajine. NATO ne traži rat s Rusijom”, naglasio je.
🔴 LIVE SOON
🎙️ Press conference following the extraordinary meeting of #NATO Foreign Ministers with partners 🇫🇮 🇸🇪 🇪🇺
📍@NATO HQ, Brussels | #ForMin https://t.co/MgvCBLL9Gd
— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) March 4, 2022
‘Nećemo ući u Ukrajinu ni na kopnu ni u zraku’
Stoltenberg je rekao da su se dogovorili da će ojačati sigurnost Gruzije te Bosne i Hercegovine, jer “Rusija želi ojačati svoje sferu utjecaja”. NATO već godinama pomaže Gruziji i BiH, kazao je šef NATO-a i dodao kako nisu donijeli detaljne odluke oko toga kako će dodatno pomoći tim zemljama, ali da su dogovorili da je to potrebno. “Ostajemo predani da se diplomacijom osigura da situacija ne eskalira iako se odnos NATO-a i Rusije promijenio”, kazao je. “U ovom opasnom trenutku niti jedna zemlja ne može nastupati sama”, zaključio je Stoltenberg.
Na pitanje je li pitanje zabrane zone letenja raspravljano Stoltenberg je kazao: “Spomenuto je na sastanku, ali su se saveznici složili da ne bi trebali imati NATO zrakoplove u ukrajinskom zračnom prostoru ili NATO snage u Ukrajini.” Stoltenberg je ponovno kazao kako je važno da Putin zaustavi svoj rat, pogotovo zbog povećane opasnosti od nuklearne katastrofe nakon što su ruske snage granatirale ukrajinsku nuklearku, ali da NATO može jedino povećati potporu Ukrajini i zalagati se za dodatne sankcije protiv Rusije.
Na pitanje ukrajinske novinarke hoće li NATO preokrenuti odluku oko uvođenje zone zabrane letenja Stoltenberg je pohvalio ukrajinski narod koji se opire ruskoj invaziji. Naglasio je da su povećali pomoć Ukrajini i da je Zapad uveo žestoke sankcije Rusiji. “Imamo odgovornost da spriječimo da ovaj rat eskalira izvan Ukrajine, jer bi to bilo opasnije i štetnije i izazvao bi dodatnu ljudsku patnju”, kazao je.
‘Nećemo zabraniti letenje jer bi morali rušiti ruske avione’
“Nećemo ući u Ukrajinu ni na kopnu ni u ukrajinskom zračnom prostoru. Jedini način da implementiramo zonu zabrane letenja je da pošaljemo NATO borbene zrakoplove i onda osiguramo poštivanje te zone tako da srušimo ruske zrakoplove. Razumijemo očaj Ukrajine, ali vjerujemo da bi ako to napravimo došlo do većeg rata u Europi. Zato smo donijeli ovu bolnu odluku da uvedemo oštre sankcije, ali da ne upletemo direktno NATO snage u sukob u Ukrajini”, istaknuo je Stoltenberg.
Nije htio iznositi detalje o mogućnosti da se ukrajinskoj vojsci dostave borbeni zrakoplovi NATO članica kazavši samo da članice šalju oružje Ukrajini, a na pitanje hoće li NATO pomoći oko prikupljanja dokaza o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, Stoltenberg je odgovorio: “Ruska invazija Ukrajine je besramno kršenje međunarodnih zakona i primijetili smo korištenje kazetnih bombi i drugog oružja koje je zabranjeno međunarodnim zakonima. NATO, naši saveznici i partneri skupljamo informacije i pažljivo promatramo što se događa na terenu.”
Pozdravio je odluku Međunarodnog kaznenog suda (ICC-a) da pokrenu istragu oko mogućih ratnih zločina. “Moramo osigurati da Putina i bjeloruskog predsjednika (op.a. Aleksandra Lukašenka) držimo odgovornima za ovo što čine. Ovo je brutalno, nehumano, krši međunarodne zakone i moramo osigurati da ICC to istraži”, naglasio je Stoltenberg.
‘U BiH vidimo krhku i nestabilnu situaciju’
Stoltenberg je komentirao i što je točno mislio kad je spomenuo rizike za BiH i Gruziju. Istaknuo je da te zemlje imaju različite rizike i izazove, ali da im je zajedničko da Rusija “pokušava iskoristiti svoju moć da ih zastraši bilo uplitanjem u unutarnjopolitičke procese ili vojnom invazijom”.
“Rusija je izvršila invaziju na Gruziju i dijelove zemlje su pod kontrolom ruskih snaga. U Moldovi se nalaze ruske snage bez dopuštenja tamošnje vlade”, istaknuo je.
“U BiH vidimo krhku i nestabilnu situaciju sa zapaljivom retorikom i ozbiljnim izazovima jedinstvu te države. Čak i prije ruske invazije na Ukrajinu u ovim zemljama su postojali veliki izazovi koje je dijelom uzrokovala Rusija. Zato moramo pojačati našu podršku i moramo ozbiljno razgovarati, kao NATO, kako možemo te države osnažit”, naglasio je.