Šef sindikata Preporod objavio je dosad nepoznate detalje pregovora s Plenkovićem, tvrdi da ih je ucijenio

Tako je šef Preporoda, između ostalog, opisao i prvi sastanak sa sindikatima 29. studenog, na kojem je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Vlada je tada, piše Stipić u pismu, inzistirala da povećanje plaće ide kroz dodatak, a ne kroz koeficijent, te da se do povećanja dodataka od četiri posto dođe u dinamici od 3 posto do 1. prosinca 2019. godine, 1 posto od 1. lipnja 2020. godine i 1 posto od 1. prosinca 2020. godine. Zadnje povećanje bi, međutim, ovisilo o eventualnom donošenju novih koeficijenata.

Sastanak samo s Plenkovićem

Na prvom sastanku se nije spominjalo razdvajanje nastavnog i nenastavnog osoblja, ističe Stipić. Tada se govorilo isključivo o dodatku i premijer je više puta objašnjavao zašto su Vladi promjene koeficijenata neprihvatljive. Na tom sastanku, kaže Stipić, spomenuo se i nematerijalni dio ponude Vlade, poput dokidanja anonimnih prijava i donošenje akcijskog plana za borbu protiv nasilja. Taj prvi sastanak, završio je bez dogovora.

Stipić dalje opisuje događaje s drugog sastanka koji je održan kroz nedjelju popodne i navečer. Uz premijera Plenkovića, njegovog predstojnika ureda Frku-Petešića i ministra Aladrovića, sudjelovali su isključivo predsjednici četiri sindikata i Vilim Ribić. Sastanak je održan u Plenkovićevom kabinetu, a ostali članovi pregovaračke grupe, sa strane Vlade i sa strane sindikata, nisu bili uključeni u razgovore, navodi Stipić.

Onda je uslijedio obrat

Kako tvrdi šef sindikata, Plenković je okupljenima u kabinetu tada predložio sporazum u šest točaka. Zahtijevao je kraj štrajka do utorka te da se odluka donosi na tijelima, bez izjašnjavanja članstva. Koeficijenti se nastavnom osoblju dižu za 6,11 posto u tri navrata (3 posto od 1. prosinca 2019., 1 posto od 1. lipnja 2019. i 2 posto od 1. siječnja 2021.), uvećanje plaće za 6,11 posto kroz dodatak za plaću za nenastavno osoblje, osim tajnika i računovođa kojima bi se povišica ostvarila kroz dodatak (6,11 posto) i koeficijente (3 posto), prihvaćanje TKU-a i socijalni mir do kraja mandata.

Drugu ključnu promjenu (prva je napuštanje dodataka i prihvaćanje koeficijenata) – razjednačavanje nastavnog i nenastavnog osoblja – premijer je, kako piše Stipić, ultimativno zatražio uz obrazloženje da promjena koeficijenata nenastavnom osoblju izaziva lančanu reakciju u drugim javnim službama. Sindikati su se usprotivili, no Plenković je bio nepopustljiv. Sastanak je završio dogovorom da će SHU i NSZSŠH na svojim tijelima provjeriti prihvatljivost Sporazuma, dok će Sindikat Preporod, ako Glavno vijeće tako odluči, provesti izjašnjavanje članstva, navodi.

Sastanak u dva dijela

Stipić u pismu objašnjava da je sastanak u ponedjeljak održan u dva dijela, prije obraćanja medijima. Prvi dio održan je u premijerovu uredu, a na njemu su bili samo predsjednici sindikata. Još jednom se prolazilo kroz sadržaj dogovora. Premijer potom, piše Stipić, nije odstupao značajnije u odnosu na dogovor od prethodnog dana. Jedino je rečeno da će se povišica plaće za tajnike i računovođe provesti u cijelosti kroz uvećanje koeficijenata. Sindikati tada nisu dobili nikakav pisani tekst sporazuma.

“U jednom trenutku, rečeno je da je inzistiranje na pisanome sporazumu iskaz nepovjerenja sindikalne strane u dobre namjere vlade”, napisao je Stipić.

Potom je, nastavlja, uslijedio drugi dio sastanka u velikoj dvorani, pred predstavnicima svih sindikata. Još jednom su predstavljene točke dogovora, prije nego što su Plenković u ime Vlade i Branimir Mihalinec u ime sindikata, medijima zajedno predstavili sadržaj dogovora, piše Stipić

Izjašnjavanje o dodatku temeljnom kolektivnom ugovoru

U ponedjeljak su iz sindikata Preporod proveli izjašnjavanje o sadržaju Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru. Stipić kaže da je ovoga puta o potpisivanju bilo više negodovanja nego što bi bilo uobičajeno, budući da nikada nisu provodili izjašnjavanje u vrijeme štrajka. Kad su donijeli odluku o provedbi izjašnjavanja, objašnjava šef Preporoda, znali su za veliku vjerojatnost da će na tijelima drugih dvaju sindikata proći odluka o prihvatljivosti Sporazuma. No, Stipić kaže da tada to saznanje nisu mogli komunicirati sa svojim članovima.

Nisu mogli odgoditi izjašnjavanje na neki drugi dan jer je već prethodno za utorak bio zakazan posljednji sastanak o Dodatku TKU-a, a donošenje odluke je već bilo odgođeno, između ostalog i zato što je sindikat Preporod kasnio s izjašnjavanjem. Na kraju je izjašnjavanje provedeno bez većih problema, s rezultatom 90 posto spram 10 posto, što sindikat Preporod obvezuje na potpisivanje Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru koje će se dogoditi u četvrtak.

Vjerodostojnost je iznimno bitna

Stipić piše kako se članovi Preporoda tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana opet izjašnjavaju, ovoga puta o Sporazumu o porastu koeficijenata, čime je okončan štrajk. Kaže da je izjašnjavanje iznimno bitno, posebice iz dva razloga. Prvi je vjerodostojnost sindikata, a drugi je što će izjašnjavanje omogućiti da se sazna kakvu podršku dogovoreno rješenje ima među onima na koje se izravno odnosi.

Međutim, istče, završetkom ovog štrajka i rješenjem da se nastavnom osoblju plaće uvećavaju koeficijentima, a nenastavnom dodacima, mogla bi se produbiti podjela između onih koji rade u školama u nastavi ili izvan nje. “To što su jedni povišicu ostvarili kroz povećanje koeficijenta, a drugi kroz dodatak splet je različitih okolnosti”, piše Stipić.

Šef sindikata piše da je jednoobrazno rješenje objektivno bilo puno lakše dogovoriti kroz dodatak, nego kroz koeficijente, no, smatra Stipić, priča nije od početka krenula kako je trebala i morala, a kasnije je bilo vrlo teško vratiti stvari na početak. “Kada se ovomu doda da se priča o koeficijentima ‘bildala’ s različitih strana i do neviđenih razmjera, zauzimanje za pronalazak optimalnog rješenja, sa svakim je tjednom štrajka postajalo sve teže i riskantnije”, istaknuo Stipić.

Još uvijek nisu ostvarili puni utjecaj na plaće

Koeficijent i dodatak su, ističe predsjednik Preporoda, tek instrumenti za korekciju plaće. Tvrdi da je koeficijentima i dodacima uspostavljen postojeći nepravedan sustav plaća u javnim službama. Sindikati do ovoga štrajka nisu imali nikakav utjecaj na koeficijente, za razliku od dodataka. Smatra da je štrajk bio instrument s kojim su po prvi puta postigli da Vlada popusti pred pritiskom, te da promijeni koeficijente za zaposlene u školama.

No, Stipić potom teoretizira o budućem štrajku. “Možda nekim budućim štrajkom uspijemo koeficijente ugraditi u kolektivni ugovor. Tek kada bi se ovo dogodilo, mogli bismo reći da su sindikati ostvarili puni utjecaj na plaće. Ako netko misli da se ovo može postići bez dobro organiziranih sindikata, taj ili ništa ne razumije ili prosvjeti i prosvjetarima ne želi dobro”, piše.

Nastavničke grupe su prilika, a ne problem

Stipić se dotaknuo i nastavničkih grupa, koje su po njemu imale značajnu ulogu u pripremi i provedbi prosvjeda. Grupe smatra fenomenom, kojeg se ne smije doživljavati kao problem, već kao priliku. Stipić je svjestan da su sindikati zastarjele organizacije, pa, kako kaže, komunikacija između središnjice i članstva jednostavno ide presporo.

“Same procedure donošenja odluka u sindikalnim organizacijama su također presložene. Za razliku od njih, komunikacija u grupama je brza, a ponekad čak i prebrza. Hijerarhije i procedura nema”, piše.

U sindikatima postoji višak odgovornosti, a manjak slobode, dok je u grupama, po Stipićevom mišljenju, situacija obrnuta. Smatra da se odnosi između nastavničkih grupa i sindikata ne smiju antagonizirati, budući da pred sindikatima i nastavničkim grupa stoji ozbiljan posao.

Problem slabljenja sindikata

Stipić se na kraju dotaknuo i onih koji prosvjeti i prosvjetarima ne žele dobro, a njih, kaže, itekako ima. “Njihova najveća pobjeda bi bila da sindikati iz ovog štrajka izađu toliko oslabljeni da će pružanje otpora outsourcingu, licenciranju, vaučerima, zatvaranju i spajanju škola, političkom utjecaju na upravljanje školama i sličnom, biti jako teško ili čak nemoguće za izvesti”, piše.

Stipić ističe da se i puno toga u sindikatima mora mijenjati, no “pogubno će biti ako radi odreska budemo išli zaklati kravu”. Za vrijeme sastanaka, Stipić se pridržavao dogovora da s detaljima neće izlaziti u javnost. No, tvrdi da je sada, kada je gotov štrajk, došao trenutak da ispriča detalje s događanja.