Šef stranke Fokus objavio je kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Na Telegramu priča zašto misli da je bolji od Tomaševića

TELEGRAM: Napravili ste nekoliko velikih koraka u vrlo kratkom razdoblju. Je li to bilo pomno isplanirano?

NAĐI: Ti događaji nisu međusobno povezani. Preseljenje u Zagreb je moja privatna odluka, dok je izlazak iz koalicije pozicija stranke dogovorena na Upravnom odboru, kada smo odlučili nastaviti samostalno djelovati u Saboru. No, slažem se da su to za mene bile velike promjene u kratkom roku.

U rujnu sam se definitivno preselio u Zagreb. Rođen sam u tom gradu, ali cijeli život do polaska na fakultet proveo sam u Svetoj Nedelji. S druge strane, čitav fakultetski period i razdoblje nakon fakulteta, sve dok nisam postao zamjenik gradonačelnika, u Svetoj Nedelji sam uglavnom samo spavao. Cijeli profesionalni i društveni dio života bio mi je u Zagrebu. Ovo mi nije neka velika promjena.

TELEGRAM: Zbog čega ste odlučili preseliti?

NAĐI: S jedne strane, dogodilo se to da sam na političkom dijelu u Svetoj Nedelji tijekom ove tri godine više-manje realizirao ono što sam naumio. Osjećao sam se zadovoljno i nisam vidio potrebu da idem po buduće mandate, a cijelo smo vrijeme djelovali kao tim pa sam siguran da će se grad nastaviti razvijati. I neke privatne stvari potaknule su me da nastavim život u Zagrebu sa zaručnicom. Ta kombinacija ispunjenja ciljeva na političkom planu u kombinaciji s privatnim faktorima je presudila.

TELEGRAM: A zašto ste raskinuli koaliciju s Pametnim i Strankom s Imenom i Prezimenom?

NAĐI: S obzirom na to da smo mi nova stranka, osnovana u ožujku ove godine, procijenili smo da nam je za pozicioniranje i promociju naših politika važno da nastavimo djelovati samostalno. U koaliciji se stapate s ostalim partnerima, zbog čega smo zaključili da je ovaj način bolji. Tako ne moramo raditi kompromise i možemo pokazati da smo fokusirani na ekonomiju i privatni sektor. I dalje smo spremni podržati sve dobre prijedloge od koga god da dolaze, pa tako i od naših bivših partnera. Izlazak iz koalicije ne znači da tu ima neke veće pozadinske priče.

TELEGRAM: Kako vam stranka trenutno stoji? Razvijate li se, privlačite li nove kadrove? Domovinski pokret osnovan je otprilike u isto vrijeme kada i FOKUS i stalno se u medijima hvale otvaranjima novih podružnica, a kod vas to baš i nisam primijetio.

NAĐI: Postoji jedna bitna razlika između DP-a i FOKUSA: oni prilično snažno pušu u smjeru populizma. To je primamljivije dijelu birača, ali brzo se ispuše, i čini mi se da već idu u tom smjeru. Mi smo se odlučili za teži put i vjerujem da će birači to dugoročno prepoznati, kao što su nas prepoznali na parlamentarnim izborima. Uostalom, i iz posljednjeg ispitivanja javnog mijenja vidjeli smo da nam rejting raste.

Zadovoljni smo priljevom članstva. Najviše nam dolaze visokoobrazovani ljudi, poduzetnici, obrtnici i slično, a to je vrsta članstva za čije se probleme najviše borimo. To je privatni sektor i ljudi iz javnog sektora koji znaju da su među rijetkima tamo koji rade više od prosjeka a plaćeni su isto ili manje.

S osnivanjem organizacija krenuli smo tijekom jeseni, ali sada smo usporili iz epidemioloških razloga. Širimo se umjerenim tempom. Nismo htjeli da to ide prebrzo jer je vrlo teško upravljati organizacijom koja prebrzo raste. Svi koji su bili u privatnom sektoru u nekoj organizaciji koja je jako brzo rasla znaju koliko je to izazovno. A organizacija je organizacija, politička ili poslovna, njome se treba upravljati. Zasad smo na stabilnom putu rasta i imamo dugoročne ciljeve, a prije toga se fokusiramo na lokalne izbore.

TELEGRAM: Ne bojite li se da bi vam se to kontrolirano širenje moglo obiti o glavu na izborima? Poznato je da veliku ulogu u izbornom uspjehu ima stranačka infrastruktura na terenu.

NAĐI: Mislim da je uloga stranačke infrastrukture bitna, ali nije presudna. Uostalom, na mjestima na kojima ćemo izaći na lokalne izbore imat ćemo stranačku infrastrukturu. Nećemo izaći u svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, ali tamo gdje hoćemo, organizacije će biti spremne do svibnja. Ali ponavljam, formalno usporeno osnivanje organizacija, koje je takvo prvenstveno iz epidemioloških razloga, ne znači da nemamo ljudstvo na terenu.

Imamo članove, samo što neke organizacije još nismo formalno osnovali zbog toga što ne želim na jednom mjestu okupljati 50 ljudi u zatvorenom prostoru. Izaći ćemo na izbore u nekoliko županija te mnogim gradovima i općinama. Znamo gdje su nam šanse ozbiljne za osvajanje dodatnih mandata ili čak izvršne vlasti. Na mjestima gdje smo sada na vlasti očekujemo potvrdu povjerenja građana. Vjerujem da je vrlo bitna ta komponenta održivog rasta – znamo da su mnoge stranke koje su brzo poletjele jednako brzo izletjele. Mi ne planiramo biti jedna od njih.

TELEGRAM: U kojem svojstvu ćete vi osobno sudjelovati na lokalnim izborima?

NAĐI: Kandidiram se za gradonačelnika Grada Zagreba, a stranka FOKUS će se natjecati i za gradsku skupštinu. Iskustvo imam. U Svetoj Nedelji sam na poziciji zamjenika gradonačelnika naučio puno. Proveo sam projekte poput najveće lokalne porezne reforme, uvođenja najviše razine transparentnosti, e-referenduma, ocjenjivanja zaposlenika i mnoge druge. Sveta Nedelja je pod našim vodstvom tri godine za redom proglašavana najboljim gradom za gospodarstvo, a ušla je i u 5 najboljih gradova po kvaliteti života. To je dokaz da smo dobro radili i garancija da ću dobro raditi i za Zagreb.

Znam da imam dovoljno znanja, među ostalim zahvaljujući karijeri u IT sektoru i obrazovanju iz područja ekonomije. Mislim da su to kvalifikacije koje nedostaju mnogim drugim kandidatima u Zagrebu, a o iskustvu upravljanja gradom da i ne govorim. Ne vidim da se u Zagrebu isprofilirao drugi kandidat koji bi mogao urediti stanje koje će ostati za Milanom Bandićem.

Ne bi bilo dobro da na tu poziciju dođu ljudi bez ozbiljnog iskustva koji će tamo učiti. Na poslovima na kojima se upravlja takvim sustavima i budžetima neiskustvo je vrlo skupo. A to će na kraju platiti građani. Dobro je biti pošten, ali to nije dovoljno za takvu funkciju. Među kandidatima koje trenutno gledam ne vidim nikoga tko ima znanje i iskustvo potrebno da stvarno preuzme kaos koji ostaje nakon Bandića.

TELEGRAM: Očito je da se vaša kritika o nedostatku iskustva odnosi na Tomislava Tomaševića.

NAĐI: Na njega, ali i na neke druge kandidate. Meni, kao stanovniku Zagreba koji ovdje planira živjeti jako dugo, ne sviđa se opcija da ni nakon Bandića nemamo sposobnu gradsku upravu. Mislim da se građanima treba ponuditi opcija koja će im garantirati da će grad funkcionirati transparentno, uz pametno upravljanje ljudima i financijama.

Također, da će njihovo porezno opterećenje biti manje. Svi gledaju kako da se građanima uzme novac i podjeli ga se, ali nitko ne misli na to kako smanjiti poreze stanovnicima Zagreba i poduzetnicima, a da im se pritom ponudi i bolja usluga. Prostor za racionalizaciju je velik.

Moguće je postići da se život u Zagrebu s jedne strane pojeftini, a da se njegova kvaliteta popravi. Nitko od trenutnih kandidata građanima Zagreba to ne može ponuditi. Bandić je problem, ali Tomašević nije rješenje. A sigurno to nisu HDZ i SDP koji su godinama Bandiću držali ljestve. Zato FOKUS nudi rješenje.

TELEGRAM: Jeste li za kandidaturu dobili potporu još neke političke opcije? Imate li možda rezultate istraživanja javnog mnijenja koji bi pokazali kakve su vam šanse da postanete gradonačelnik?

NAĐI: Ni ja osobno, a ni stranka FOKUS nismo tražili potporu bilo koje opcije. Naše politike su jasne i na ove izbore izlazimo samostalno. Ukoliko nam pak netko odluči dati podršku, spremni smo razgovarati. Ankete još nismo radili jer smo mišljenja da se ljudima prvo treba predstaviti kao kandidat, a vjerujem da će građani prepoznati moje dosadašnje rezultate i temeljem toga mi dati svoje povjerenje na izborima.

Treba imati na umu i to da ankete znaju biti varljive. Primjerice, nama se i za parlamentarne izbore predviđalo da u sedmoj izbornoj jedinici nismo niti blizu praga, a na kraju se pokazalo da imamo jaku podršku građana čak i kada se ona ne vidi u anketama. U svakom slučaju, do lokalnih izbora još ima četiri mjeseca i to je dovoljno vremena da građanima prezentiram svoje suradnike, viziju i program te dosadašnje rezultate.

Na njima je onda da odluče koga žele na čelu Zagreba sljedeće četiri godine. Ovih dana vidimo koliko je bitno birati prave ljude, stoga se nadam da će što veći broj građana izaći na lokalne izbore i da će znati razlikovati nas koji stvarno nudimo rješenja od onih koji prodaju populizam, a zapravo planiraju samo nastaviti tamo gdje će Bandić stati. Nisam siguran da Zagreb može izdržati još 4 godine loše vlasti.

TELEGRAM: U dosadašnjem političkom radu najviše prašine podigli ste kritikama Zakona o obnovi koji se tada još uvijek odnosio samo na Zagreb i okolicu. Snažno ste se usprotivili tome da se javnim novcem u tolikoj mjeri pomaže vlasnicima privatnih objekata stradalih u potresu. Jeste li promijenili mišljenje nakon potresa u Petrinji?

NAĐI: Krenimo od toga da je to financijski najizdašniji zakon u povijesti Hrvatske, dok istovremeno za njega ne postoji procjena fiskalnog učinka. To se inače priprema prilikom donošenja svakog zakona. Sada nije, što je šokantno. Mi ne znamo odakle će se financirati 42 milijarde kuna koje smo odlučili potrošiti. Baš me zanima je li netko od onih koji su digli ruke za to tako vodi financije u svojem kućanstvu ili firmi?

Nadalje, taj zakon ne rješava mnoge probleme koji su doveli do ovakvog stanja. To su problemi konzervatora i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ljudima se nije isplatilo obnavljati prije potresa baš zbog preskupih radova koji su posljedica konzervatorskih zahtjeva. S druge strane, mnogi nisu htjeli ulagati u nekretnine koje nisu imovinsko-pravno čiste, pa postoji mogućnost da jednoga dana izgube novac koji su uložili. To je set problema kojih se ovaj zakon ne dotiče.

Treba se zapitati i koliko je pravedno da država financira 80 posto obnove ljudima koji si to mogu priuštiti sami, i to neovisno jesu li svoje nekretnine održavali ili uplaćivali osiguranje. To će financirati građani, a ja postavljam pitanje: što je pravedno u tome da ja, koji sam trenutno podstanar u Novom Zagrebu, ili neka mlada obitelj koja je kupila stan na kredit u Dubravi, financiramo obnovu nečije nekretnine u centru grada? Jedna stvar je socijalna osjetljivost, a nešto drugo je rasipnost. Pozivam još jednom Vladu da taj zakon poništi i donese zakon prema prijedlozima stranke FOKUS. U protivnom, u Zagrebu će dogoditi pljačka stoljeća.

TELEGRAM: U redu, to su zamjerke na planove vladajućih. A kako bi ste vi obnovili dijelove zemlje stradale u potresu?

NAĐI: Mi smo predlagali beskamatne kreditne linije po dva modela, uz oslobođenje plaćanja PDV-a, kako bi građani mogli odmah krenuti u obnovu, jer kao što vidimo, država ne pomaže ni u Zagrebu ni u Petrinji. Važno je i to da bi oni snosili veći dio troškova, čime bismo poslali poruku da ljudi trebaju brinuti o svojim nekretninama. Po FOKUSOVOM modelu 50 do 60 posto troškova obnove bi financirali sami vlasnici zgrada, a ostatak bi se umanjio kroz oprost kamata i PDV-a.

U slučajevima kada ljudi baš nikako nisu u stanju otplaćivati kredite na snagu bi stupili uobičajeni socijalni programi. Tako se ne bi pomagalo svima nego samo onima koji taj problem drugačije ne mogu riješiti. Siguran sam da je takvih puno više u Petrinji ili Čučerju nego u centru Zagreba.

Oni građani koji bi željeli više pomoći u obnovi mogli bi kupiti obveznice kojima bi se financiralo zaduženje za beskamatne kredite, te potom oprostiti taj dug. Na taj bi način donirali više novca za obnovu ako to žele, a sada vidimo da su ljudi spremni donirati. Dakle, pokazali bi solidarnost svojim novcem umjesto tuđim. Mi bi riješili i imovinsko-pravne odnose te za većinu objekata smanjili konzervatorske zahtjeve kako bi obnova bila brža i jeftinija.

TELEGRAM: Nakon potresa u Petrinji izrazili ste zabrinutost i zbog kvalitete radova koje bi ugovarala država?

NAĐI: Uz sve ostalo, obnovom kakva se sada radi ne podiže se sigurnost tih objekata. Ako Zagreb pogodi potres poput ovoga u Petrinji, ti objekti nisu zaštićeni – potrošili smo nevjerojatnu svotu novaca, a nismo napravili ništa. Sada kada vidimo da potresom porušeni objekti koje je država obnavljala nakon rata nisu građeni kako treba zbog toga što se netko na tom poslu okoristio, mislim da je još važnije naglasiti bitnu prednost našeg modela obnove: građani bi kroz beskamatne kredite odmah dobili novac i potom sami ugovarali radove, umjesto da to za njih čini država.

Na kraju krajeva, veliko je pitanje i hoće li obnova ikada biti završena. Mislim da je Damir Vanđelić baš u intervju za Telegram izjavio kako se sljedeće godine planira uložiti 940 milijuna kuna u obnovu štete. Tim tempom će obnova Zagreba završiti otprilike za 45 godina, a obnova Sisačko-Moslavačke županije neće ni doći na red. Zar vlast nikad neće naučiti na greškama? Ili možda namjerno ne žele naučiti jer onda ne bi bilo prostora za pljačku?

TELEGRAM: Brine li vas to što ćete zateći u Gradu Zagrebu ako postanete gradonačelnik? Ogromna zaduženja, nesanirana šteta od potresa, veliki infrastrukturni problemi, Bandićevi ljudi u svakom zakutku Holdinga…?

NAĐI: Slažem se s tom dijagnozom. Zagreb je financijski i kadrovski u katastrofalnom stanju. No, nije to prvi veliki sustav u takvom problemu, i to nije nepopravljivo. S pravim racionalizacijama i restrukturiranjem u gradskoj upravi i u Holdingu, te većom transparentnošću i boljom tržišnom utakmicom pri raspisivanju natječaja, vrlo brzo mogu se ostvariti velike uštede.

Pogledajte koliko novca iz proračuna odlazi za plaće. Ta cifra je skoro 5 milijardi kuna. Kad tome dodate neke materijale rashode – službene mobitele, laptop, najam prostora u kojem sjede… jedan velik dio troškova otpada na dio sustava koji je višak. Dakle, unutar gradskih financija može se otvoriti prostor za otplatu dugova i financiranje budućih projekata, pa čak i za porezno rasterećenje. Ako to mogu manji gradovi, a znamo da mogu jer smo to realizirali u Svetoj Nedelji, u Zagrebu je to moguće postići i lakše.

TELEGRAM: Definitivno u planu imate otpuštanja iz gradske uprave i tvrtki u vlasništvu Grada?

NAĐI: Svi znamo da tamo ima ljudi koji se bave poslom savjetnika asistenta savjetnice. Trebaju li građani plaćati takva radna mjesta? Ja mislim da ne trebaju. Novac građana trebalo bi trošiti na rješavanje problema poput obnove vodovoda i toplovoda koji se raspadaju na mjesečnoj bazi, bolnica koje su oštećene zbog potresa, ali i prije su bile u katastrofalnom stanju, denivelacije pruge koja siječe grad na pola… To je cijeli niz problema kojima se ne bavi nitko, a novac za to moguće je pronaći racionalizacijom.

TELEGRAM: Na društvenim mrežama državu često kritizirate zbog intervencija u gospodarstvo. Izrazili ste nezadovoljstvo otvaranjem državne trgovine prehrambenim proizvodima, kritizirali uvođenje CRO kartice… Mislite da se u Hrvatskoj država bavi stvarima koje treba prepustiti tržištu?

NAĐI: Definitivno. Mi smo kao država odabrali kapitalizam, ali sada imam osjećaj da se vraćamo unazad. Ove godine država će imati udio u BDP-u debelo preko 50 posto. To nije kapitalizam, to je crony kapitalizam. Kada vam država ulazi u apsolutno sve, vi kao građanin ili poduzetnik plaćate porez, a onda vam država radi konkurenciju.

Primjer za to može biti i ta trgovina koja se nedavno otvorila. Ona ne može propasti. Nju financira država, pa može spuštati cijene koliko želi i s tržišta izgurati konkurenciju. A konkurencija plaća porez kojim se subvencionira prostor u kojem ta trgovina radi. Postoje i brojni drugi primjeri. Novac poreznih obveznika ne da se spaljuje, nego se čini i veća šteta nego da se njime samo naloži peć. Ne mogu se sjetiti niti jednog primjera u koji su uložene državne milijarde a da je priča završila pozitivno.

Mi imamo zarobljenost države kroz političke strukture. Ogroman broj radnih mjesta u javnom sektoru zapravo je način da se dobije veći broj glasova u politici. Sve javne nabave provode se tako da se poduzetnike učini ovisnima o državnim kompanijama, pa se potom na njih vrši pritisak i kontrolira ih se.

TELEGRAM: Gdje biste postavili granicu? U što se država treba miješati, a u što ne?

NAĐI: Država treba biti regulator. Postoje mnogi pozitivni primjeri iz svijeta gdje je država u brojnim djelatnostima regulator, a ne pružatelj usluge. Imate Nizozemsku, čiji je zdravstveni sustav velikim dijelom u privatnim rukama, a korisnici ga ocjenjuju prvim ili drugim na svijetu. U nordijskim zemljama imate primjere dijela škola u privatnoj domeni, a financiraju se preko vaučera. Izbor nije država ili privatnici. Moguće je pronaći stabilan model usporednog funkcioniranja, ali kod nas za to nema političke volje. Naravno, upitno je i koliko bi naši državni regulatori pošteno kontrolirali sustave, umjesto da ih koriste kao priliku za reketarenje.

Nije lako pronaći mjesto gdje se treba povući crta između državnog i privatnog. Vratimo se na Nizozemsku, zemlju neusporedivo jaču od nas koja ima svega 15 javnih poduzeća. Mi ih imamo 1.500 ili koliko već, teško je to i pratiti. Postoji velik prostor iz kojeg bi se država mogla povući i otvoriti put tržištu. Pritom ne moramo krenuti od najkompleksnijih točaka. Uvijek se tu u prvi plan guraju zdravstvo i školstvo, a država trenutno ima udjele ili vlasništvo u proizvodnji začina, tenisica i slično. Ajmo se prvo maknuti iz tih aktivnosti, a onda prijeći na teže teme.

TELEGRAM: Jeste li jednako liberalni po društvenim pitanjima?

NAĐI: Mi u FOKUSU smo se statutom opredijelili kao stranaka koja se zalaže za očuvanje postignute razine ljudskih i građanskih prava. Naš je stav da se društvene teme previše dugo koristilo za to da se dijalog skrene s područja ekonomije. Ne želimo se dati uvlačiti u rasprave o takvim temama. Naravno, ako netko krene u smjeru narušavanja ljudskih prava, tome ćemo se najoštrije usprotiviti. To se vidi i po našim reakcijama na neke od mjera uvedenih tijekom ove epidemije.

TELEGRAM: Što u važećim mjerama vidite kao narušavanje ljudskih prava?

NAĐI: Najproblematičnija je bila zabrana slobodnog kretanja, odnosno sustav izdavanja propusnica koji bi i dalje bio na snazi da se nije dogodio potres u Petrinji. Uz to, ljudima je uskraćena i sloboda prava na rad. Zašto se ugostiteljima zabranjuje rad ako nitko nije dokazao da su ugostiteljski objekti žarišta zaraze? Osim toga, ljudi se i dalje okupljaju i druže, po parkovima, privatnim domovima i drugdje. Dakle, grupiraju se, a ne vidimo da nastaju nova žarište. Pa onda se kafićima i restoranima moglo dozvoliti da otvore barem terase. Sigurno je bolje da ljudi sjede na terasi nego nagurani u klet.

Problematično je i tempiranje mjera. Broj zaraženih već je počeo stagnirati kada je uveden posljednji set mjera i bilo je očito da će taj broj početi padati. Mjere su ipak uvedene. Postavlja se pitanje je li bilo potrebno uvoditi mjere, ili je to bio dobar tajming za Vladu: vidimo da će broj zaraženih padati pa hajdemo brzo uvesti neke mjere i onda se hvaliti rezultatima.

Nisam ni za to da se ljude tjera u kućni pritvor. To se zove samoizolacija, ali ako vam netko kaže da morate biti u kući dva tjedna ili ćete biti kažnjeni, onda se niste sami izolirali nego vas je netko na to natjerao. Kad usporedite broj zaraženih i broj novih slučajeva koji su pronađeni kao njihovi kontakti, vidite da se razboli vrlo mali dio onih koji su navedeni kao kontakti potvrđeno pozitivnih osoba. Usprkos tome, sve te ljude ste natjerali u izolaciju, drastično im smanjili kvalitetu života i učinili štetu gospodarstvu, što će se kasnije ponovo odraziti na kvalitetu života. Cijela ta histerija je pretjerana.

TELEGRAM: Planirate li se cijepiti?

NAĐI: Cijepit ću se, ali s obzirom na moje godine mislim da je bolje ograničene doze cjepiva koje su trenutno na raspolaganju prepustiti onima kojima to više treba. Treba se cijepiti, vjerujem da će cjepivo dovršiti ovu pandemiju. Istovremeno, ne mislim da bi cijepljenje trebalo biti obavezno. Kad krenete s nekom prisilom to će uvijek izazvati averziju. Treba raditi na povjerenju građana. Sjetite se kako je to bilo u prvim danima pandemije. Tada su Stožer i Vlada imali rekordnu potporu građana koji su u njih vjerovali i pridržavali se svih mjera.

Sada treba raditi na tome da se njihovo povjerenje vrati. Bez povjerenja ne možete provesti cijepljenje, ipak se radi o tijelu svake osobe i svaku osobu treba pitati što u svojem tijelu želi. Svi koji se boje zaraze sada se mogu cijepiti i bit će zaštićeni. Vjerujem da je većina ljudi razumna, i da će se, kada čuju argumente od nekoga u koga imaju povjerenja, odlučiti za cijepljenje.