Šef uprave Valamara: ‘Što želimo? Milijun turista u jeftinom smještaju koji jedu pizza cut?'

Komentirao je turističku sezonu i podatke da je u Istru ove godine došlo manje Nijemaca

Full garbage can in a alley in the old town of Porec / Istria in Croatia. Passers-by, people walk past aller sundaes, ? Photo: Frank Hoermann / SVEN SIMON/DPA
FOTO: Frank Hoermann / SVEN SIMON/DPA

Predsjednik uprave Valamara, Željko Kukurin, osvrnuo se na LinkedInu na službene podatke Turističke zajednice Istre o trenutnoj sezoni. Kako je ovih dana objavljeno, sve turističke destinacije osim Umaga u kolovozu su dosad zabilježile manje gostiju nego lani, a osobito je vidljiv pad broja gostiju iz Njemačke.

Kukurin je međutim kazao kako Istra “trenutno ostvaruje plus dva posto noćenja u odnosu na prošlu godinu kumulativno (plus pet posto u odnosu na 2019. godinu)”. Radi se pritom o podacima dobivenima uz, piše, “ozbiljno lošu evidenciju boravka u takozvanom nekomercijalnom smještaju.”

Pritom je naveo i nelegalne stanove i kuće u kojima borave turisti koji se ne prijavljuju te ustvrdio da u Istri trenutno ima oko 250.000 takvih ležajeva. Prema službenoj evidenciji tek je 12 posto takvih smještaja popunjeno, što je uistinu nerealno.

‘Ja to zaista ne mogu shvatiti…’

Ispričao je kako trenutno u Istri zapravo boravi između 500.000 i 600.000 turista te kako su svi u Istri svjedoci gužve na plažama, nedostatka parkinga, iskakanja struje, pucanja interneta te bacanja smeća u šumu. “Dakle, boravi vjerojatno više turista nego ikada. Imali smo odličnu predsezonu, vjerujem da će i postsezona biti solidna. Svi kvalitetni hoteli, kampovi, vile za odmor su ljeti puni – po cijenama koje su konkurentne na Mediteranu”, poručio je.

“Zaista ne mogu shvatiti – kako netko može to što u kolovozu nemamo dvoznamenkasti rast turista proglasiti problemom koji je uzrokovan visokim cijenama. Jer bi trebalo biti što? Milijun turista koji dolaze u jeftine oblike smještaja u vlasništvu ljudi koji tu ne žive, kupuju po velikim šoping centrima i jedu pizza cut tip hrane u lošim lokalima kojima upravljaju nerezidenti destinacije?”, upitao je.

Pojasnio što je održivi turizam

Poručio je kako održivi turizam u Hrvatskoj znači čuvanje prostora, zaštitu lokalnog načina života, podizanje kvalitete turizma i produljenje turističke sezone. “To je ono što trebamo napraviti – ako želimo biti uspješni, a ne (ras)prodavati našu obalu, more, prirodu za male novce”, dodao je.

“Ušli smo u Schengenski prostor, dio smo Europe – imamo priliku podignuti turizam na jednu višu razinu kvalitete cjelogodišnjeg održivog turizma, a mi vodimo javnu raspravu o tome da bi trebalo smanjiti cijene kako bi u kolovozu došlo još više turista”, zaključio je na LinkedInu.