Šef Ustavnog suda dobit će 50.000 kuna odštete od profesora koji ga je optužio da je plagijator
Profesor Vjekoslav Miličić nepravomoćno je izgubio parnicu od Miroslava Šeparovića
Predsjedniku Ustavnog sud RH Miroslavu Šeparoviću nepravomoćno je dosuđena odšteta od 50 tisuća kuna. Osuđen je profesor Pravnog fakulteta Vjekoslav Miličić koji je u svojoj knjizi Ćudoređe i deonotologija znanstvenog rada – ćudoređe i neprofesionalnost plagiranja prokazao Šeparovića kao plagijatora. Napisao je kako u doktorskom radu nije pravilno citirao radove dvije autorice, docentice obiteljskog prava Aleksandre Korać Graovac i svoje mentorice Dubravke Hrabar.
Šeparović je 2013. doktorirao s temom Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH. Kada se u ožujku 2016. pojavila Miličićeva knjiga i u njoj je kao jedan o primjera plagijata bio i taj Šeparovićev rad, on je tužio autora. Osim što je pokrenuo postupak za naknadu štete, Šeparović je Miličića tužio i za klevetu. Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je Miličića krivim, a ni ta presuda još nije pravomoćna.
Miroslav Šeparović: ‘Sve sam uredno citirao’
U procesu zbog povrijeđene časti i ugleda, predsjednik Ustavnog suda tvrdio je kako Miličić nije napisao istinu. Objašnjavao je kako je u svom doktorskom radu sve uredno citirao. Učinio je to, svjedočio je, prema uputama profesorice Hrabar koja mu je bila mentorica. Ona je na sudu objasnila kako na razini Pravnog fakulteta ne postoji uputa za izradu znanstvenih radova, a nema je ni na razini Sveučilišta u Zagrebu. Zato svaki profesor daje upute svom doktorandu.
“Tri puta sam Miroslavu Šeparoviću vraćala rad, no niti jednom to nije bilo zbog krivog citiranja”, dodala je profesorica Hrabar. Ona je ocijenila kako je u pozadini prokazivanja Miroslava Šeparovića kao navodnog plagijatora bilo nešto drugo, te se pitala zašto u medijima nisu objavljena imena i ostalih koje je naveo profesor Miličić u svojoj knjizi. Zaključila je kako je Miličić nekorektno prenio ono što je Šeparović pisao u svom radu.
Odbor za etiku proglasio Šeparovića plagijatorom
I profesorica Aleksandra Korać Graovac posvjedočila je kako Miličić nije vjerno prenio dijelove Šeparovićevog rada i njezine doktorske diseracije koju je citirao. Ona smatra da je uredno citirana, budući da preciznih pravila o citiranju ionako nema. Postoje samo uobičajeni načini, a u Šeparovićevom radu jasno su bile navedene stranice njezine disertacije.
Međutim, akademik Vlatko Silobrčić, koji je bio na čelu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, na sudu je objasnio kako citirani dijelovi teksta moraju biti jasno odvojeni. Inače je u pitanju krađa tuđe misli. Odbor što ga je vodio zaključio je kako je Šeparović nepotpuno i nepregledno citirao izvore, zbog čega je njegov rad ocijenjen kao plagijat. Dakle, ni Odbor nije priznao citiranje u fusnotama.
Koliko stoji povrijeđen ugled šefa Ustavnog suda?
No, Šeparović je tvrdio kako nije plagijator, te kako mu nije ni na kraj pameti krasti tuđe autorske radove. Objašnjavao je i koliko ga je Miličićevo neistinito pisanje povrijedilo, tvrdeći kako su mu i supruga i djeca bili su uznemireni zbog toga što ga se prozivalo kao plagijatora.
Dosuđujući mu 50 tisuća kuna odštete, Općinski građanski sud u Zagrebu zaključio je kako je Šeparović cijeli život svojim radom uživao ugled – kao sudac Općinskog suda u Zagrebu, kao ministar pravosuđa RH, kao sudac Ustavnog suda, te sada kao predsjednik tog suda. Uzeta je u obzir i činjenica da se zbog Miličićeve knjige morao očitovati Međunarodnom udruženju Europskih akademija da nije plagijator. Uz to, profesor Miličić slao je njegovim kolegama kaznenu prijavu s dokazima da je doktorski rad ipak plagirao.
Novac od odštete za djecu s posebnim potrebama
“Budući da je Miroslav Šeparović sada na funkciji predsjednika Ustavnog suda zbog napisa u knjizi profesora Miličića, te kasnijih medijskih objava o njemu kao plagijatoru, moglo se poljuljati i povjerenje građana u institucije i njihove predstavnike”, stoji u nepravomoćnoj presudi kojom sud nije prihvatio Šeparovićev zahtjev za povlačenjem knjige Ćudoređe i deonotologija znanstvenog rada – ćudoređe i neprofesionalnost plagiranja iz knjižnica.
Ova izdašna odšteta dosuđena je gospodinu Šeparoviću nedugo nakon što je Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku upravo zbog presuda kojima su suci zbog povrede časti i ugleda dobivali, po mišljenju tog europskog suda, previsoke naknade. One su uglavnom iznosile 50-100 tisuća kuna.
Sam Šeparović poručio je da će novac od odštete, ukoliko ga pravomoćnom presudom dobije, donirati za djecu s posebnim potrebama, jer kaže, nije mu cilj doći do novca, već samo zaštititi svoju čast i ugled.