Šefica DORH-a najavila da bi poruke iz afere AP mogle biti pročitane tek za par godina: 'To vam traje'

Hrvoj Šipek iznosi izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini

FOTO: Screenshot N1

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek danas na sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora podnosi izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini. Saborska oporba tu će priliku iskoristiti da od Hrvoj Šipek zatraži odgovore na pitanja vezana uz aferu Softver, kao i transkripte poruka koje su sa šefovima Hrvatskih šuma razmjenjivali najbliži suradnici premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje i on, i to kao AP.

Mostov Nikola Grmoja na početku se osvrnuo na odbijanje premijera Plenkovića i Hrvoj Šipek da dođu pred Antikorupcijsko vijeće, kojim on predsjeda, zbog čega je sjednicu tog tijela zakazanu za danas morao otkazati.

“Skandalozno je da oporbeni zastupnici moraju prikupljati potpise da bismo raspravili izvješće državne odvjetnice za 2021. godinu, a još je poraznije što državni dužnosnici slijede smjer koji je nametnuo Plenković i vladajuća većina. Nedopustivo je da nakon što zastupnici prikupe potpise, pred jedno saborsko tijelo koje se bavi borbom protiv korupcije, glavna državna odvjetnica ne dođe, a svi vidimo da je danas ovdje. Od pitanja se neće pobjeći”, rekao je.

Zekanović došao s kaznenom prijavom

Na to se nadovezao zastupnik vladajuće većine Hrvoje Zekanović: “Upozorit ću vas za eklatantno kazneno djelo i uručit ću vam kaznenu prijavu. Radi se o Peđi Grbinu koji je uzeo nepripadajuću materijalnu korist od 50.000 kuna”, rekao je pa uručio papir Hrvoj Šipek, aludirajući na naknadu za odvojeni život koju je Grbin primao.

Hrvoj Šipek počela je s izvješćem. Uvodno je rekla da je 2021. nastavljen “trend smanjena neriješenih predmeta”. U opširnom izlaganju rekla je i da se zbog mjera Ministarstva pravosuđa intenzivira rad sudova, što DORH s postojećim kapacitetima teško prati. “Realno je za očekivati zastoje jer nećemo moći pokriti sve rasprave. Zbog velikog broja rasprava past će broj predmeta”, dodala je.

‘Zašto neki predmeti završe u ladicama?’

Uslijedile su replike. Peđa Grbin (SDP) pitao je može li objasniti zašto određene istrage staju, a predmeti završe u ladicama, “kada se u njima pojave inicijali AP”.

“Na koje predmete mislite? Predmeti se rade dinamikom kojom pristižu, a izvidi ovise o brojnim činjenicama, o tome hoće li se netko odazvati, da se prikupi dokumentacija. Ako mislite na poruke objavljene u medijima, ako znamo da preko 3 milijuna iznose stranice samo digitalnih dokaza, njihovo čitanje i uparivanje traje mjesecima i godinama”, odgovorila mu je Hrvoj Šipek.

‘Da, ovo smatram pritiskom’

Osjećate li pritisak na svoj rad, pitala je Mirela Ahmetović iz SDP-a pa precizirala: “Smatrate li kritiku oporbe zbog neadekvatnog postupanja DORH-a u aferi Žalac pritiskom ili opravdanim?”, pitala je.

“Da, ovo smatram pritiskom. Smatram pritiskom jer je sjednica koja je bila sazivana bila oblik pritiska na DORH kako bi se donijele odluke koje u ovom trenutku odgovaraju dijelu političkih struktura. Očito je da se približava predizborna kampanja i da je to u funkciji ovoga”, rekla je Hrvoj Šipek.

‘Ne mogu se složiti s vašom ocjenom’

Na konstataciju Vesne Nađ (Socijaldemokrati) da koruptivna djela rastu kao gljive poslije kiše, Hrvoj Šipek je odgovorila: “DORH i pravosuđe se bave posljedicama, ne možemo rješavati uzroke”.

Domagoj Hajduković (SDP) je pitao hoće li “AP” biti pozvan na obavijesni razgovor i kako DORH-u trebaju mjeseci da spare neke stvari, a medijima dani. “Ne mogu se složiti s vašom ocjenom. Ono što mediji analiziraju i što se piše su rezultati izvida koje je proveo USKOK i DORH”, rekla mu je.

Nikola Mažar postavio je pitanje o nestalima iz vremena Domovinskog rata i podizanje optužnica vezanih za ratne zločine. “DORH je organiziralo četiri specijalizirana državna odvjetništva koji se bave isključivo tim predmetima”, rekla je glavna državna odvjetnica.

‘Ja nikad nisam lagala’

Grmoja se vratio na slučaj uhićene bivše ministrice Žalac. Podsjetimo, oporbu zanima zašto je slučaj s preplaćenim Softverom procesuirao tek Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, što je dovelo i do uhićenja bivše ministrice europskih fondova.

“Ja nikada nisam lagala. Tvrdnje da sam ja zaustavila istraživanje je totalna neistina. Sporni natječaj je Ministarstvo provelo 2018. godine, USKOK je s izvidima počeo 2019., dovršio ih u siječnju 2020. To je bilo četiri mjeseca prije nego sam stupila na dužnost”, rekla je.

“Izravno štitite korupciju”, poručila je državnoj odvjetnici Karolina Vidović Krišto. Krunoslav Katičić (HDZ) rekao je da treba biti oprezan prilikom davanja izjava o pritisku.

‘Ne može se govoriti o zataškavanju korupcije’

Sandra Benčić (Možemo) je istaknula da bi DORH trebao imati ulogu u prevenciji u borbi protiv korupcije. Zatim je pitala na koliko je predmeta DORH radio, a da su uključivali aktivne političke dužnosnike.

“Na drugi dio pitanja ne mogu odgovoriti, nemam te podatke. Ja pitam vas, u mandatu kojeg glavnog državnog odvjetnika je pokrenuto ovoliko postupaka protiv najviših državnih dužnosnika? Mislim da se ne može govoriti o zataškavanju korupcije, DORH ima nultu stopu tolerancije, nema nedodirljivih”, kazala je Hrvoj Šipek.

Koliko je predmeta preuzeo europski tužitelj

“Koliko predmeta je EU tužiteljstvo preuzelo od DORH-a i zašto nije proširena istraga u slučaju Rimac i Hrvatske šume, na temelju SMS poruka koje izlaze u javnost?”, pitala je Urša Raukar (Možemo). “Nemamo konkretne podatke o radu EPPO-a, no iz priopćenja možemo vidjeti da vode četiri predmeta protiv osam osoba i dva predmeta protiv 10 osoba. Predmet koji je bio formalno zatvoren je jedino predmet Žalac”, odgovorila je Hrvoj Šipek.

“Nezadovoljni smo što Andrej Plenković nije ispitan u aferi Omega softwarea. Problem je u ukorijenjenoj korupciji”, konstatirala je Dalija Orešković.

‘USKOK se bavi tim SMS-ovima’

“Svjedoci smo nove prepiske jednog od najbližih suradnika premijer Plenkovića, objavljene u Nacionalu. Hoće li DORH postupati i postoji li neki politički pritisak kada je riječ o najviše pozicioniranoj osobi u državi”, pitao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati). “Nema zataškavanja, u konkretnom predmetu nema pritisaka. Ono što piše u Nacionalu je predmet bavljenja DORH-a. Bavimo se činjenicama, a ne mišljenjima… DORH, odnosno USKOK, se bavi tim SMS-ovima”, odgovorio je suradnik glavne državne odvjetnice.

Podsjetimo, tjednik Nacional danas je objavio nove transkripte poruka, ovoga puta između donedavnog Plenkovićevog savjetnika Josipa Jelića i bivšeg šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, a u kojima Plenkovića, piše tjednik, oslovljavaju s ‘hefe’, ili ‘šef’.

‘Slučaj Žalac je prijavio Andrej Dimitrijević’

Na Odboru za pravosuđe je uslijedila rasprava. Grmoja je, govoreći o slučaju Žalac, istaknuo kako se dobro zna da je taj predmet aktiviran nakon što ga je novinar Telegrama Andrej Dimitrijević prijavio OLAF-u pa je Ured europskog tužitelja išao prema Uskoku. “Dakle, institucija kojoj ste na čelu nije napravila što je trebala, proslijediti taj predmet”, konstatirao je.

Zatim se dotaknuo afere s porukama. “Kad govorimo o najnovijim porukama, rekli ste na početku da su tu milijuni stranica i da vas nema dovoljno, da biste kasnije rekli da je sve što je izašlo u medijima već odrađeno u USKOK-u”, kazao je potom Grmoja. “Očito je da netko u DORH-u i USKOK-u plasira to u medije”, dodao je.

‘Tko iz DORH-a pušta te informacije?’

“Ne vršimo mi pritisak, nego tražimo da postupate! Ne bojte se pokucati na vrata premijera”, poručio je još Grmoja. “Jedini koji na vas može vršiti pritisak je onaj koji poručuje da je ovo ne-tema”, dodao je. “Tko iz DORH-a i USKOK-a pušta te informacije u medije? Da smo mi iz oporbe imali te poruke prije, sigurno bismo reagirali”, kazao je još.

Dražen Bošnjaković (HDZ), bivši ministar, konstatirao je: “Ovdje mi sad čujemo da nitko živ ne poštuje presumpciju nevinosti”. Prije toga je pohvalio izvješće glavne državne odvjetnice. “Često spominjete, recimo, bivšu ministricu Žalac, ali mi još ne znamo je li ona kriva ili nije kriva”, replicirao je kasnije Grmoji.

‘Čini mi se da ovaj skup nema legitimitet’

Riječ je potom dobila profesorica Zlata Đurđević. “Čini mi se da ovaj skup, kao i Sabor, nema legitimitet stavljati primjedbe DORH-u i sudovima o dugotrajnostima postupka u trenutku kada se raspravlja o izvješću iz 2021. godine. Ovo zakašnjenje pokazuje javnosti da se ne raspravlja o provjeri učinkovitost rada DORH-a, nego da to služi političkim obračunima. Odgovornost Sabora i politike je ogromna u odnosu na rad DORH-a. Mi sad uopće ne raspravljamo o izvješću”, ocijenila je.


Uskoro opširnije…