Nekad je nužno odabrati stranu

Šefica DORH-a hladno odbacila sve optužbe: 'Plenkoviću ne dojavljujemo o postupcima i nikoga ne štitimo'

Rad DORH-a odmah je pohvalio HDZ-ov Dražen Bošnjaković

08.12.2022., Zagreb - U Hrvatskoj gospodarskoj komori odrzan je Medjunarodni skup 30. Hrvatski arbitrazni dani, Medjunarodno savjetovanje. Zlata Hrvoj Sipek
  Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek rekla je u četvrtak u Saboru da premijera Andreja Plenkovića ne izvještava o izvidima i tijeku kaznenih postupaka, istaknuvši kako procesuiranje i najviših državnih dužnosnika pokazuje da nema nedodirljivih.

“Te izjave premijera možete iščitati samo kao potvrdu da premijer nije dobio informaciju i da ga ne izvještavam o izvidima i tijeku kaznenih postupaka”, rekla je Hrvoj Šipek nakon sedmosatne saborske rasprave o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2021. Time se referirala na SDP-ovu Sanju Radolović koja je tijekom rasprave podsjetila na izjave premijera Plenkovića o njoj nakon uhićenja bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata.

Ne zna se tko je kriv za pucanje mjera

Hrvoj Šipek je negativno odgovorila i na upit Mostovog Nikole Grmoje je li komunicirala s Josipom Rimac vezano uz vjetroelektrane. Glavna državna odvjetnica navela je da Josipu Rimac zna iz vremena dok je bila gradonačelnica Knina, a ona voditeljica Građansko-upravnog odjela. Pri tome je Rimac dolazila u DORH radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa između RH i Grada Knina. “Tijekom izvida, istrage i ostalog nikada nisam s Rimac komunicirala”, naglasila je Hrvoj Šipek.

Vezano uz Grmojevo pitanje kako je došlo do pucanja mjera kada se prisluškivala Rimac i ostali, Hrvoj Šipek je rekla kako nisu otkrili tko bi za to bio odgovoran jer do toga nije niti došlo, s obzirom na to da je sama Rimac došla u policiju i prijavila da ju netko prati i istražuje jer je našla “bubu” u autu.

‘Neistinite teze da DORH i Uskok štiti pojedine osobe’

Hrvoj Šipek je zlonamjernim i neistinitim ocijenila teze koje se plasiraju da DORH i Uskok štiti pojedine osobe i ima selektivan pristup kod procesuiranja.

Osvrćući se na predmet vezan uz sms poruke, rekla je da su prikupljeni dokazi koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje. Otvorene su istrage koje su proširivane u više navrata i tijekom kojih je ispitano više od 200 svjedoka, prikupljena je i analizirana opsežna dokumentacija i provedeno više vještačenja, rekla je. Po okončanju istraga su podignute tri optužnice protiv ukupno 41 osobe i doneseno je 12 osuđujućih presuda.

“Među optuženicima su najviši državni dužnosnici – tadašnji potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva i obrta (Darko Horvat), tadašnji ministar rada (Josip Aladrović). Ne možete govoriti da se radi o selektivnom pristupu, da izbjegavamo i bojimo se raditi svoj posao”, istaknula je Hrvoj Šipek.

To što je nešto objavljeno u medijima – nije dokaz

Glavna državna odvjetnica poručila je i da to što je nešto objavljeno u medijima, nije dokaz, jer izneseni navodi moraju biti provjereni i potvrđeni. Istaknula je i da procesuiranje najviših državnih dužnosnika pokazuje da nema nedodirljivih, da se nikoga ne štiti i nema naloga.

Tijekom rasprave HDZ-ovi zastupnici upozoravali su na velik pritisak na rad DORH-a putem medija i javnih istupa oporbenih političara. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je kako nezavisnost ne znači neodgovornost ni nedodirljivost. “Mi ovdje, kada ukazujemo na neke očite propuste, ispada da radimo pritisak”, kazao je, dodavši da su saborski zastupnici glavnom državnom odvjetniku, kojeg bira Hrvatski sabor, poslodavac i vrednuju njegov rad.

Grbin je kazao i da su uvjeti u kojima radi DORH kao i plaće u državnom odvjetništvu često ispod svake razine, što se mora popraviti. Pohvalivši rad DORH-a, Dražen Bošnjaković (Klub HDZ-a) rekao je da od broja optužnica koji oni podignu, njih 86 posto završi osuđujućim presudama na sudu. I on je negirao oporbene optužbe u raspravi da DORH štiti korupciju, da štiti premijera Plenkovića i sl. Složio se da DORH-u, ali i drugim zaposlenicima u tijelima državne uprave, treba osigurati bolje uvjete za rad i povećati plaće.