Nekad je nužno odabrati stranu

Šefica EK-a upravo: 'Predlažemo da Ukrajina i Moldavija postanu kandidatkinje za EU članstvo'

Dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini je ključni korak u dugom procesu dobivanja punopravnog članstva

Europska komisija danas je odlučila podržati davanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji Ukrajini i Moldaviji, ali ne i za Gruziju, nakon što su “pažljivo razmotrili” ispunjavaju li države političke i gospodarske kriterije. Šefica EK-a Ursula von der Leyen je naglasila kako je davanje statusa kandidata za Ukrajinu uvjetovano nastavkom provođenja važnih reformi.

Prijedlog Komisije za dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini je ključni korak u dugom procesu dobivanja punopravnog članstva u EU-u, a sada to jednoglasno moraju odobriti šefovi država i vlada zemalja članica koji se sastaju sljedeći tjedan.

Status kandidata za Ukrajinu jučer su podržali neki od najutjecajnijih lidera članica EU-a – francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz te talijanski premijer Mario Draghi. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas je pak poručio da bi premijer Andrej Plenković, koji predstavlja Hrvatsku u Europskom vijeću, trebao uvjetovati dodjeljivanje tog statusa Ukrajini zahtjevom da isti dobije i BiH.

‘Znamo da je potrebno još posla’

“Ukrajina je i prije rata krenula na put prema EU-u i već osam godina se postepeno približava članstvu… Već su implementirali oko 70 posto europskih pravila, standarda i normi”, naglasila je Von der Leyen.

Govoreći o pozitivnim koracima koje je Ukrajina napravila, čelnica Komisije je naglasila kako su neke reforme pokrenute, da Ukrajina ima snažnu demokraciju, aktivno javno društvo, pravedan izborni sustav, razvijen obrazovni sustav te da je poduzela važne korake na putu prema funkcionalnom tržišnom gospodarstvu. “To je važno jer naravno da Ukrajina mora biti integrirana u jedinstveno europsko tržište”, istaknula je i napomenula da su promatrali ukrajinsko gospodarstvo prije ruske invazije.

“Istovremeno, znamo da je potrebno još posla”, rekla je istaknuvši kao primjer vladavinu prava te borbu protiv korupcije, iako je Ukrajina, kaže, već napredovala po tom pitanju. Kazala je i kako su napredovali oko “deoligarhizacije” društva zakonom protiv oligarha. “Jedina su zemlja od naših istočnih partnera koja je to učinila”, napomenula je. Von der Leyen je rekla i da su napredovali oko pitanja temeljnih prava, ali da je još potrebno usvojiti zakon o nacionalnim manjinama.

‘Ukrajina zaslužuje europsku perspektivu’

Von der Leyen je poručila da je o svemu tome pričala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kada je posjetila Kijev prije desetak dana istaknuvši da je od njega dobila pozitivan odgovor.

“Da, Ukrajina zaslužuje europsku perspektivu. Da, trebamo pozdraviti da Ukrajina postane zemlja kandidat. Dobar posao je već napravljen, ali važan posao još ostaje za napraviti. Cijeli proces je temeljen na zaslugama i sve će se odvijati po pravilima. Napredak ovisi o Ukrajini i sve je u njihovima rukama. Na njima je da oblikuju vlastitu budućnost”, zaključila je Von der Leyen o Ukrajini.

Zelenski se oglasio na Twitteru pozdravivši odluku Komisije. “To je prvi korak na putu prema članstvu u EU-u koji će sigurno približiti našu pobjedu”, naglasio je Zelenski dodavši da očekuje i pozitivni rezultata od Europskog vijeća.

Predložili status kandidata za Moldaviju, ali ne i za Gruziju

Za Moldaviju, šefica EK-a je rekla da je procjena slična kao i za Ukrajinu te da zbog toga također predlažu davanje statusa kandidata pod uvjetom da nastave s reformama. Kazala je kako je Moldavija poduzela odlučne korake prema reformama. “Na pravom su reformskom, protukorupcijskom i europskom putu prvi put od nezavisnosti, ali imaju još puno toga za napraviti, ali uvjereni smo da imaju potencijal ispuniti te kriterije. Potrebne su velike reforme, pogotovo za njihovo gospodarstvo i javnu administraciju”, istaknula je Von der Leyen.

Što se tiče Gruzije, rekla je kako zemlja ima isti potencijal kao Ukrajina i Moldavija te da njihova prijava ima snažnih elemenata, pogotovo je istaknula tržišnu orijentaciju njihovog gospodarstva te snažan privatni sektor. Međutim, EK ne predlaže davanje statusa kandidata za tu državu nego samo da se potvrdi europsku perspektiva te zemlje te da se o statusu kandidata odluči kasnije.

To znači da Gruziju smatraju potencijalnim kandidatom, ali da su prvo potrebni dodatni napori. “Da uspiju, Gruzija se politički mora ujediniti kako bi pokrenuli jasan put prema strukturnim reformama i Europskoj uniji”, naglasila je čelnica Komisije.

“Napravili smo temeljnu analizu i ovo predstavlja solidnu bazu činjenica i gradeći na tome je povijesni i politički trenutak. Svi znamo da su Ukrajinci spremni umrijeti za europsku perspektivu. Mi želimo da s nama žive europski san”, zaključila je Von der Leyen.

‘BiH mora ispuniti 14 ciljeva i još uvijek čekamo da to napravi’

Na pitanje zašto ovaj trenutak nisu iskoristili da dodijele status kandidata za BiH, povjerenik za proširenje EU-a, Olivér Várhelyi, je kazao kako BiH vodi svoj proces. “BiH mora ispuniti 14 ciljeva koje smo istaknuli i koje je potvrdilo Europsko vijeće. Još uvijek čekamo da zemlja to napravi. Ako ćemo ponovno pregovarati uvjete, koji su jasno istaknuti, onda bi davali popuste za proširenje, a to nismo spremni učiniti”, poručio je Várhelyi.

Osvrnuo se i na blokadu Bugarske za otvaranje pregovora o ulasku u EU za Sjevernu Makedoniju. “Svjestan sam da postoji potpuna blokada u Sofiji zbog čega nisam sretan, jer svaki drugi utorak provodim u toj zemlji. Izgleda da je unutarnja politika sposobna potkopavati kredibilitet Europske unije. Trenutno ne možemo govoriti o pregovorima”, naglasio je.