Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Šefica EU Komisije novim je povjerenicima podijelila resore i neka rješenja su, recimo to tako, neobična. Izvukli smo ih

Neki kandidati suočit će se sa žestokim kritikama u EU parlamentu

ZADNJA IZMJENA: ruj 10, 2019
Foto: screenshot

Ursula von der Leyen, prva žena koja će voditi Europsku komisiju, danas je predstavila svoj tim i resore koje namjerava dodijeliti članovima Komisije. U njezinom budućem timu, koji još treba potvrditi Europski parlament, ima gotovo jednak broj žena i muškaraca.

No, neka imenovanja i resori već su izazvali u najmanju ruku čuđenje medija. Nova šefica Komisija, koja će dužnost formalno preuzeti 1. studenog, tako je na današnjoj konferenciji za novinare morala braniti svoje odluke o budućim povjerenicima i područjima za koja bi ti ljudi trebali biti zaduženi. Evo nekih neobičnosti i potencijalnih problema za novi sastav Europske komisije.

1. Kompromis oko vladavine prava

Ovim područjem u ekipi Ursule von der Leyen bavit će se Vera Jourova, koja je već odradila jedan mandat u Komisiji, a sada je predložena za potpredsjednicu Komisije zaduženu za „vrijednosti i transparentnost”. Uz nju za vladavinu prava bit će nadležan i Belgijanac Didier Reynders kojem je pripalo pravosuđe.

S obzirom da je Bruxelles u prošlosti često bio u sukobu sa zemljama istočne i srednje Europe, posebno Poljskom i Mađarskom, oko vladavine prava, imenovanje Jourove može se smatrati svojevrsnom pomirljivom porukom tim državama. Jourova je iz Češke, jedne od zemalja Višegradske skupine (kojoj pripadaju i Poljska i Mađarska), i koje su često bile nezadovoljne načinom na koji ih Bruxelles tretira.

2. Mađarskoj pripalo proširenje

U hrvatskoj javnosti dosta se spekuliralo može li resor proširenja dobiti hrvatska kandidatkinja Dubravka Šuica, no taj je posao na kraju došao u ruke bivšeg mađarskog ministra pravosuđa Laszla Trocsanyija. I odmah se pojavilo pitanje može li on biti uvjerljiv kada od država kandidatkinja za članstvo u EU bude tražio poštivanje vladavine prava.

Trocsany je bio ministar pravosuđa u susjednoj Mađarskoj od 2014. do 2019. godine. Upravo u tom razdoblju vlada Viktora Orbana povlačila je u pravosuđu neke od najspornijih poteza koji su doveli do sukoba s Bruxellesom, a Orbanov Fidesz do suspenzije u članstvu Europske pučke stranke.

3. Gospodarstvo u rukama Italije

Bivši talijanski premijer Paolo Gentiloni bavit će se gospodarstvom. Za Gentilonija, kojeg je Italija nominirala nakon što je prevladana politička kriza, nova šefica Komisije ističe da ima „bogato iskustvo”. No, nije iskustvo ono što je podiglo pokoju obrvu.

Italija jest treće najveće gospodarstvo eurozone, ali je ujedno i jedna od država članica s izraženim strukturnim problemima. Talijanski javni dug drugi je najveći u eurozoni, nakon grčkog. Osim toga, Italija se cijelu prošlu godinu svađala s Bruxellesom zbog nacionalnog proračuna.

Ipak, činjenica da je Italija, nakon svega, dobila bitan resor može biti i politička poruka. Jer to se dogodilo nakon što je s vlasti sišla euroskeptična Liga i nakon što je formirana nova, proeuropski orijentirana vlada Pokreta 5 zvijezda i Demokratske stranke (kojoj pripada Gentiloni).

4. Ne može bez Brexita

Velika Britanija, kao što je britanski premijer Boris Johnson već najavio, nije nominirala svog povjerenika ili povjerenicu za novu Europsku komisiju. Razlog je jednostavan: Johnson je obećao da će se Brexit dogoditi 31. listopada, bez obzira na to hoće li biti postignut novi sporazum s EU-om ili ne. A nova Komisija preuzima dužnost dan kasnije.

Logično je, dakle, da na popisu nema britanskog kandidata. Problem je, međutim, što nitko još uvijek ne zna hoće li se Brexit doista dogoditi krajem listopada. A što ako se ne dogodi i Britanci ostanu u EU još neko vrijeme? U tom bi slučaju morali predložiti svog povjerenika što, sasvim je sigurno, neće proći bez ozbiljne političke drame na Otoku.

5. Europski parlament

Ursula von der Leyen predstavila je (i branila) danas svoj tim, ali time posao oko imenovanja nove Komisije nije gotov. Kandidate za povjerenike i povjerenice još čekaju saslušanja u Europskom parlamentu koji mora potvrditi njihova imenovanja. Saslušanja bi se trebala održati između 30. rujna i 8. listopada. Glasovanje na plenarnoj sjednici očekuje se 23. listopada.

Prije pet godina na saslušanju, primjerice, nije dobro prošla tadašnja slovenska kandidatkinja Alenka Bratušek koja se naknadno i povukla s pozicije koju joj je bio namijenio Jean-Claude Juncker. I neke od sadašnjih kandidata, primjerice, već spomenutog Trocsanyija, očekuje teška i žestoka paljba tijekom saslušanja.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
116 članaka Više o autoru
Više s weba