Politika & Kriminal

Šefica Zelenog odreda: ‘Kako smo prikupili svu dokumetaciju i u Bruxellesu prijavili Hrvatske šume zbog jezive devastacije’

Intervju: Vesna Grgić, umirovljenica Ministarstva obrane sa 1066 dana staža u borbenom sektoru, po školovanju inženjerka strojarstva

Politika & Kriminal

Šefica Zelenog odreda: ‘Kako smo prikupili svu dokumetaciju i u Bruxellesu prijavili Hrvatske šume zbog jezive devastacije’

Intervju: Vesna Grgić, umirovljenica Ministarstva obrane sa 1066 dana staža u borbenom sektoru, po školovanju inženjerka strojarstva

Kako su prikupili svu dokumentaciju iz koje je, tvrdi, potpuno jasno kakva se strašna devastacija šuma godinama odvija u Hrvatskoj, odlučili su se obratiti Europskoj komisiji. Prethodno su i DORH-u slali kaznene prijave, ali nitko ih nikada nije ni nazvao. No, iz EU su reagirali odmah.

Čim je Andrej Plenković predstavio dr. Davora Filipovića, HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba, Filipović se pohvalio svojim bogatim “upravljačkim iskustvom” na funkciji predsjednika Nadzornog odbora Hrvatskih šuma premda nadzorni odbori, dakako, ne upravljaju nego nadziru upravljačku strukturu.

Kao predsjednik Uprave, Hrvatske šume vodi član HDZ-a Krunoslav Jakupčić koji je u svibnju prošle godine uhapšen zajedno s državnom tajnicom Josipom Rimac i skupinom državnih dužnosnika i privatnih poduzetnika osumnjičenih za koruptivna kaznena djela u aferi koja je buknula oko vjetroelektrane Krš-Pađene.

Kaznena prijava na više od 1000 stranica

Premda je Jakupčić pušten da se brani sa slobode u postupku koji i dalje traje, Vlada ga je ostavila na mjestu predsjednika Uprave Hrvatskih šuma. Budući da su Hrvatske šume državna tvrtka u kojoj je država jedini dioničar, ministrica poljoprivrede Marija Vučković predsjednica je i jedina članica Skupštine društva.

Jakupčića, Filipovića, ministricu Vučković, ali i premijera Plenkovića čini se tek čekaju velike nevolje s Hrvatskim šumama. Jer, pred Europskom komisijom upravo se finalizira postupak oko kaznene prijave na više od 1000 stranica koja je protiv osoba odgovornih za poslovanje ove državne tvrtke poslana u Bruxelles iz Zagreba.

Vesna Grgić

Zeleni odred je u sve krenuo sasvim slučajno

Hrvatske šume prijavila je Europskoj komisiji vrlo specifična braniteljska udruga VIDRA za koju je malotko čuo. VIDRA je osnovana 2017. godine, a kao što im kaže i ime – “veterani i društvena akcija” – uvjereni su da se, ovoliko godina nakon rata, branitelji trebaju posvetiti akcijama na dobrobit zajednice, a ne samo polaganju vijenaca na grobove i obljetničkim manifestacijama. Deklariraju se kao “veterani Domovinskog rata i antifašisti”, a u članstvo su pozvali i dozvali i istomišljenike koji nisu sudjelovali u ratu.

Predsjednica i raketni motor VIDRA-e je Vesna Grgić, umirovljenica Ministarstva obrane sa 1066 dana staža u borbenom sektoru, a po školovanju inženjerka strojarstva. Što je, dakle, problem, pitam gospođu Grgić. Zašto ste podnijeli prijavu Europskoj komisiji? I odakle vam uopće ideja da istražujete baš Hrvatske šume?

Kaže da je njihov Zeleni odred krenuo u to sasvim slučajno, penjući se izletnički na Sljeme gdje su nailazili na izbrijane padine umjesto nekadašnjih gustih šuma, rupe, kaverne i pustopoljine. Počeli su amaterski snimati i dokumentirati, proučavati i raspitivati se što se, dovraga, događa.

Babja gora 2021.

Anonimni zviždači pribavljali su im papire

Povezali su se s jednako zabrinutim ljudima koji rade u Hrvatskim šumama, a onda su im se mnogi šumarski stručnjaci i sami javili. Akcija se pročula i proširila na cijelu zemlju. Proučili su zakone, obišli u tri godine državu uzduž i poprijeko, snimali i klasificirali. Anonimni zviždači koji rade u kompaniji pribavljali su im službene papire s potpisima Uprave, Nadzornog odbora i drugih nadležnih tijela. I tako im je puklo pred očima kako se upravlja šumskim fondom koji pokriva oko polovice ukupnog teritorija Republike Hrvatske.

Vesna Grgić naziva to koruptivnim udruženim zločinačkim pothvatom. A kako su prikupili svu potrebnu dokumentaciju iz koje je, kaže, potpuno jasno kakva se strašna devastacija šuma godinama odvija u Hrvatskoj, odlučili su se obratiti Europskoj komisiji. Prethodno su i DORH-u slali kaznene prijave, ali nitko ih nikada nije ni nazvao. No, iz EU su reagirali odmah.

U 10 godina devastirano je 100.000 hektara

Iz Bruxellesa su tražili od VIDRA-e da im dostave sve nalaze i dokaze koje su prikupili i objasnili su im kako da formuliraju konačnu prijavu. Tako je nastao VIDRA-in Report on Deforestation in Croatia koji se nalazi na Komisije. U njemu je prikazano kako radi javna tvrtka koja upravlja sa oko 80 posto državnih šuma, dok preostalih 20 posto pripada privatnim vlasnicima.

Uglavnom, Vesna Grgić tvrdi da je u 10 godina u Hrvatskoj devastirano 100.000 hektara ili milijarda kvadratnih metara hrvatskih šuma, i to samo u dvije trećine Hrvatske gdje su uspjeli dokumentirati stanje na terenu. Izračunali su – i to iz dokumentacije Hrvatskih šuma – da je službeno evidentirani manjak gotovo 20 milijuna kubnih metara drvne mase čija je protuvrijednost milijarda eura. Samo sa Sljemena – koje zaprema tek 0,38 posto svih šuma u Hrvatskoj – nestalo 330.000 kubika drvne mase vrijednih 14 milijuna eura.

“Imamo snimke i podatke za dvije tisuće polja u Hrvatskoj, takozvanih golosjeka, koji su veći od 10 hektara, a gdje su potpuno posječena sva stara stabla”, kaže Vesna.

Gojlo Kutina

‘Nema najgorega. Svuda se reže, reže i vozi’

Pitam je gdje je najgore. “Nema najgorega”, odgovara ova entuzijastica. “Sve je najgore. Mogu svakoga odvesti na Medvednicu, Petrovu goru, Papuk, Bilogoru, Žumberak, u Gorski kotar, Glinu i Petrinju, bilo gdje, samo recite. Svuda se reže, reže, reže i vozi. A svi naši pravni subjekti plaćaju obavezno davanje za zaštitu i obnovu šuma. Hrvatske šume imaju 17 podružnica prave šuma u Hrvatskoj, a mi imamo sve njihove dokumente koje nam daju ljudi iznutra, oni koji taj zločin ne mogu gledati.”

A zašto se to radi? Zašto bi to netko radio? Pa pogodite, smije se Vesna Grgić. Naravno da je novac u pitanju. Ali prije novca moramo proraditi bazične pojmove.

“Svakom šumskom jedinicom gospodari se kroz Osnove gospodarenja koje se donose za 10 godina. To je dokument Hrvatskih šuma i odnosi se samo za gospodarske šume, ne i na one zaštitne uz granice, ni za posebno zaštićene parkove prirode. Koliko će se rezati ovisi o prirastu, nikad više od prirasta. No, mi smo iz njihovih dokumenata za razdoblje od 2016. do 2025. godine ustanovili da planiraju rušiti 16 posto više od prirasta. To znači da ide pod pilu i prirast i dio stare šume”, kaže Vesna.

U tri godine nestalo 86 mil. eura drvne mase

“Stručnjaci su izračunali da će prirast u gospodarskim šumama kroz ovo desetljeće biti 5,5 milijuna kubika, a Hrvatske šume su isplanirale sječu 6,4 milijuna kubika. To je pustošenje. A kako vidimo, nemilice se reže i u parkovima prirode. Pa Medvednica je park prirode”. E sad pomalo možemo ući u novac i u biznis u kome su svi umreženi, kaže Vesna Grgić.

Prvo, za vrijeme Milanovićeve vlade Hrvatska je potpisala onu obavezu o smanjenju krutih goriva i prelazak na zelenu energiju. Naši su odlučili gurati temoelektrane umjesto vjetar i sunce. Tako se 2012. godine pojavilo 192 zahtjeva za otvaranje termoelektrana na drvnu biomasu, a s 36 tih poduzetnika Hrvatske šume sklopile su ugovore za isporuku drva po povlaštenim cijenama.

“Ali te tvrtke (takozvane kogeneracije) mogle su od Hrvatskih šuma uzimati drvo za djelatnost i ako ne rade, pa čak i ako uopće nisu ni puštene u pogon. Zamislite tako fantastične ugovore. A mi smo otkrili 20 koje uopće ne rade, jedna čak fizički nije postojala. A i one su otkupljivale drvo za proizvodnju električne energije. Ali to nitko nije kontrolirao. Tako je od 2015. do 2018. nestalo drvne mase u vrijednosti od 86 milijuna eura”.

Kalnik 2019.

U Hrvatskoj sijeku Mađari, Talijani i Slovenci

Što su radili s drvetom za proizvodnju struje ako proizvodnje nije bilo, pitamo gospođu Grgić. “Pa vozili su ga preko granice, u Italiju, Sloveniju i Mađarsku i prodavali ga po trostrukoj cijeni. Po povlaštenoj cijeni dobivali su od Hrvatskih šuma kubik za 40 eura, a vani su ga odmah preprodali po 120. Čim smo mi objavili te informacije, ministar Tolušić raskinuo je ugovore s 20 fiktivnih poduzeća. Ali nisu ni oni veslo sisali. Kad su s njima raskinuti ugovori, firma bi se naprosto preimenovala i iznova bi se kandidirala za otkup biomase”.

Priča broj dva su, kaže, takozvani licencirani izvođači radova, firme kojima treba drvo za njihove potrebe. Ali ni njih nitko ne pita što s njime stvarno rade. Prije par godina imali smo takvih oko 1600 koji su se mogli prijaviti na natječaj Hrvatskih šuma za obavljanje šumarskih radova, dakle i sjeći. A kako smo mi članica EU, ti su natječaji dostupni zainteresiranima iz bilo koje zemlje. Tako ovdje sijeku Mađari koji od našeg drveta proizvode pelete koje onda mi uvozimo, Talijani i Slovenci.

Ista stvar je i s pilanama koje također imaju pravo na drvo po povlaštenim cijenama jer je ideja da se potiče drvna industrija. Ali onda od 10 posto proizvedu drvnu građu, a 90 posto izvezu u trupcima. Zato je, kako saznajemo, u godinu dana samo u Gorskom kotaru otvoreno dvadesetak novih pilana. “A Plenković je s naših tridesetak milijuna pomogao našem najjačem izvozniku, tvrtki Cedar, s objašnjenjem da je zapala u teškoće poremećajima na inozemnom tržištu. A otkupna cijena drvne mase dodatno je snižena na skandaloznih 217 kuna po kubiku”.

Oko svega toga se nema nikakve kontrole

I, na koncu, EU daje Hrvatskoj znatna sredstva za pošumljavanje, a s njima se ovdje naveliko mešetari. Čak 50 posto hrvatskih šuma pod posebnom je zaštitom međunarodne ekomreže Natura 2000. Prema strogim direktivama Nature 2000, sječa šuma dozvoljena je uz obavezu pošumljavanja. Ako je Planom gospodarenja planirano da će se pošumiti toliko i toliko, a pošume svega dvadesetak posto od toga, jasno je kako izvršavaju obavezu za koju su osigurana sredstva i iz naših, ali i iz fondova EU.

Neshvatljivo je ipak da oko svega toga nema nikakve kontrole. Postoje li kontrolni mehanizmi, pitam. Pa kako ne bi postojali, na papiru, kaže Vesna Grgić. Imamo Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša, šumarsku inspekciju. Svaka negativna revizija mora po zakonu automatski ići na Vladu, DORH i USKOK. Ali sustav ne radi, nitko ne reagira. A od toga mnogi imaju financijske koristi.

“A onda se Eurostatu i drugima šalju lažirani izvještaji. Meni je ministrica Vučković rekla, jao, znate, mi smo provjerili, ali ti vaši papiri ne podudaraju se s našim podacima. A mi imamo isključivo njihove papire. Ali što se u Hrvatskim šumama radi, to ne može razabrati nitko izvana tko se, poput nas, time ne bavi tri godine”.

Žumberak rušeno u veljači 2019.

Posljedica moža biti zabrana sječe 10 godina

Nakon što su državnu kompaniju Hrvatske šume, a posredno i hrvatsku Vladu, optužili za pustošenje šuma, pogodovanje cijenama, peglanje kriminalnih radnji, kršenje europskih direktiva i očiglednu korupciju, pitamo Vesnu Grgić što mogu učiniti EU i glavna tužiteljica EU Laura Kovesi, ako se ocijeni da je prijava dovoljno čvrsta.

“Obavijest o službeno zaprimljenoj prijavi dobili smo 16. siječnja ove godine, čime je i službeno pokrenuta istraga. Modus operandi i dinamiku diktirat će Komisija o čemu ćemo mi biti promptno izvještavani. Obvezali smo se da ćemo, ukoliko to budu tražili, istražiteljima dostaviti sve dodatne informacije i dokumente kojima raspolažemo”, kaže Vesna Grgić.

“Posljedica može biti zabrana sječe svih šuma u razdoblju od 10 godina, nacionalna inventura stanja šuma, obavezno pošumljavanje i sankcioniranje odgovornih. Takva mjera izrečena je na primjer Albaniji gdje se isto svašta radilo iako oni nisu u EU, ali zato jesu u Naturi 2000. Vrijedno smo volonterski radili nekoliko godina jer nam je stalo do očuvanja prirode i svih drugih resursa naše zemlje. Nismo odustali i bili smo duboko uvjereni da ćemo uspjeti. Sada smo u to sasvim sigurni”.


*Hrvatske šume poslale su reagiranje na ovaj tekst, možete ga pročitati ovdje

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu