Šefovi državne agencije koje Vlada želi smijeniti žalili se Europskoj uniji. Tvrde da su izloženi medijskom linču
Šef AZOP-a i njegova zamjenica angažirali su odvjetnicu iz Ljubljane
Čini se da je nedavna afera s uklanjanjem imovinskih kartica hrvatskih dužnosnika s internetskih stranica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dobila novo poglavlje. Podsjetimo, predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković je na konferenciji za novinare, održanoj 4. svibnja, najavila da to tijelo mora ukloniti imovinske kartice dužnosnika sa svojih internetskih stranica jer je primilo rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka kojim se zabranjuje objava pojedinih podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.
Konkretno, Agencija je zabranila da se objave podaci o bračnom stanju, broju djece, neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja i dio podataka o kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost – naziv institucije kod koje je kredit ostvaren i rok otplate.
Tehnički razlozi za brisanje kartica
Povjerenstvo je tada, kako su rekli, zbog tehničkih razloga odlučilo imovinske kartice ukloniti sa svojih stranica u cijelosti, iako su Agenciji sporni bili samo neki podaci. “Zahtjevu Agencije nije moguće udovoljiti bez provjere svakog pojedinačnog izvješća i pojedinačnog brisanja svakog spornog podatka. S obzirom na broj dužnosnika i na činjenicu da svaki dužnosnik ima između jedne do pet imovinskih kartica, postupak bi mogao potrajati”, naglasila je na presici Orešković.
Ovi su potezi, i Agencije i Povjerenstva, imali veliki odjek u javnosti. Političari iz niza stranaka različitog profila unisono su osudili uklanjanje imovinskih kartica, bez obzira na mišljenje Agencije o problematičnosti nekih podataka na njima, jer je, kako su istaknuli, to pitanje transparentnosti i nešto s čime političari trebaju računati kad preuzimaju neku javnu funkciju.
U međuvremenu se ispostavilo da imovinske kartice političara uopće nisu trebale biti uklonjene s interneta te da je problem nastao zbog krive komunikacije između AZOP-a i Povjerenstva o čemu smo također pisali.
Vlada predložila Saboru da otpusti čelnike AZOP-a
Reakcija Vlade došla je tri dana kasnije, kad je, kako je Telegramu tada potvrdio visoki izvor iz Vlade, na zatvorenom dijelu sjednice odlučila zbog propusta u radu Agencije za zaštitu podataka smijeniti njene čelnike, ravnatelja Antu Rajkovaču i njegovu zamjenicu Dubravku Dolenc (na fotografiji gore). Ta je odluka poslana potom Saboru, koji bi o njoj trebao uskoro odlučivati.
Klub zastupnika SDP-a u međuvremenu je u hitnu saborsku proceduru uputio prijedlog dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojom bi se utvrdilo da se na dužnosnike ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, a ta bi se dopuna primjenjivala i na postupke u tijeku.
No, da tu neće sve završiti pokazalo se danas, kada je Telegram dobio službeni dopis ljubljanske odvjetnice Nataše Pirc Musar, koja zastupa Rajkovaču i Dolenc. Dopis je upućen Europskoj komisiji, konkretno Paulu Nemitzu, direktoru odjela za pravosuđe EK-a. U tom dokumentu Pirc Musar izlaže kronologiju slučaja uklanjanja imovinskih kartica hrvatskih dužnosnika s web-stranica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te nadodaje da će Hrvatska, budu li Rajkovača i Dolenc doista smijenjeni, prekršiti zakone Europske unije.
Krši li Hrvatska zakone Europske unije?
“Čim je Povjerenstvo objavilo tu vijest (o uklanjanju imovinskih kartica, op.a), odmah je započeo medijski linč protiv Agencije i njenog rukovodstva. Odluka Agencije predstavljena je na sasvim iskrivljen način, u smislu da Agencija prikriva informacije te da je ona odgovorna za uklanjanje kartica, što je kleveta. … Nitko nije obraćao pozornost na činjenicu da Agencija nije naredila uklanjanje zakonito objavljenih podataka, niti je naredila da se uklone sve imovinske kartice, a što je najvažnije, nitko nije želio uvidjeti da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije objavilo ujednačene imovinske kartice sa svim primjenjivim podacima dostavljenim od strane svakog Vladinog službenika. Osim toga, neke od objavljenih kartica sadržavale su sve podatke (čak i one koji nisu propisani zakonom), a neke od njih bile su poluprazne (nedostaju gotovo svi podaci)”, napisala je Pirc Musar u dopisu Nemitzu.
Istaknula je da je četiri dana nakon uklanjanja Povjerenstvo vratilo imovinske kartice na svoje web-stranice, no Vlada je već Saboru dostavila prijedlog za razrješenje dužnosti rukovodstva Agencije. Nazvala je to izravnim uplitanjem u svakodnevni rad Agencije i znatnim ometanjem njene neovisnosti.
Slučaj u Mađarskoj i traženje pritiska
Pozivajući se na to, istaknula je da je ova situacija slična onoj koja se dogodila u Mađarskoj, koja je 2011. godine, u sklopu reorganizacije tamošnje agencije za zaštitu podataka, prerano prekinula mandat povjereniku za zaštitu podataka, pa je Europska komisija poslala tužila Mađarsku Europskom sudu pravde zbog povreda prava. Taj je sud odlučio da nagli prekid mandata mađarskog povjerenika predstavlja kršenje neovisnosti nadležnog tijela za zaštitu podataka te stoga predstavlja i kršenje prava Europske unije.
Stoga odvjetnica Pirc Musar poziva Komisiju na brzu reakciju, odnosno pritisak na hrvatske vlasti, jer bi, smatra ona, razrješenjem čelnika Agencije za zaštitu osobnih podataka “cjelokupna neovisnost (Agencije) došla u pitanje”. Također, dodaje ona, “nije potrebno raspravljati o budućim implikacijama sumnje u isto, posebice ako se uzmu u obzir želje Hrvatske da postane dijelom schengenskog prostora”.