Šefovi EU-a su u Bruxellesu, trebali bi pričati i o proračunu; izvukli smo stvari koje brinu Hrvatsku
Tema europskog proračuna jedna je od ključnih tema za Hrvatsku
Čelnici zemalja članica Europske unije sastaju se danas (i sutra) u Bruxellesu, na redovitom sastanku Europskog vijeća, na kojem će ponovno raspravljati o izlasku Velike Britanije iz EU-a. Britanska premijerka Theresa May stiže na summit kako bi svoje kolege izvijestila što od njih zapravo očekuje (što bi joj to moglo olakšati ratifikaciju sporazuma o Brexitu u britanskom parlamentu), a nakon radne večere čelnici 27 zemalja (bez britanske premijerke) odlučit će što joj mogu ponuditi (novi pregovori o sporazumu, tvrdi se, ne dolaze u obzir).
U pozivu koji je uputio premijerima, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk napomenuo je da vrijeme istječe pa se treba razgovarati i o pripremama Europske unije za slučaj da se Brexit dogodi bez sporazuma. Brexit bi tako mogao ponovno dominirati summitom. No, na dnevnom redu predviđene su i druge teme, među njima i budući proračun EU-a, jedno od ključnih pitanja za Hrvatsku. Izvukli smo nekoliko stvari koje bi vam mogle biti zanimljive.
1. Prva sadržajna rasprava o proračunu
Čelnici zemalja članica mogli bi dati neke konkretnije smjernice o budućem proračunu, procjenjuju diplomatski izvori. No, riječ je tek o uvodnoj raspravi, sam dogovor ne očekuje se još mjesecima. Kada je u svibnju predložila proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Europska komisija pozvala je države članice da se pokušaju dogovoriti prije izbora za Europski parlament u svibnju sljedeće godine. Već je tada bilo jasno – iz ranijih iskustava – da je taj cilj preambiciozan. U ovotjednom pozivu premijerima, predsjednik Europskog vijeća Tusk spomenuo je drugi rok za dogovor, jesen sljedeće godine. Prema procjenama diplomatskih izvora, međutim, sve je izglednije da bi se finalnim dogovorom o ovom pitanju mogla na kraju baviti Hrvatska, za vrijeme svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. godine.
2. Brexit utječe i na pregovore o proračunu
Čak i da se službeno ne bave Brexitom, on bi se pojavio na radaru čelnika zemalja članica već samim time što izlazak Britanije iz EU-a utječe na prihode EU proračuna. Procjenjuje se da će zajednička europska blagajna zbog Brexita ostati s rupom od oko 12 milijardi eura godišnje koju nekako treba pokrpati. Hrvatska je, primjerice, spremna uplaćivati više samo da se ne režu sredstva namijenjena slabije razvijenim regijama, ruralnom razvoju i poljoprivredi. No, neke bogatije članice, poput Austrije ili Nizozemske, ne žele veće uplate jer smatraju da EU s 27 članica treba imati manji proračun nego što ga ima današnja EU s jednom članicom više.
3. Hrvatskoj potencijalno vise milijarde
Prijedlog Europske komisije da se EU projekti sufinanciraju sa 30 posto iz nacionalnih izvora (a ne kao dosad sa 15 posto) nije po volji hrvatskoj Vladi. U svom stajalištu, Vlada ističe da bi to povećanje predstavljalo “veliki financijski teret za korisnike”. Stopa EU sufinanciranja za slabije razvijene regije iznosila bi, prema prijedlogu, 70 posto, dok je dosad iznosila 85 posto, pa Vlada procjenjuje da bi se iznos nacionalnog sufinanciranja (iz državnog proračuna i drugih nacionalnih izvora) povećao 2,4 puta. Prema ranijem izračunu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, u slučaju kohezijskih fondova to bi značilo da bi država godišnje izdvajala oko 300 milijuna eura, odnosno oko 2,2 milijarde kuna više za sufinanciranje EU projekata. Vlada se protivi i ideji da se skrati vrijeme za provedbu projekata.
4. Povezivanje EU novca i vladavine prava
U prijedlogu o višegodišnjem proračunu uvedena je i novina, povezivanje sredstava iz EU fondova i poštivanja vladavine prava. Taj prijedlog politički je najosjetljiviji, a prema njemu je dijelom rezervirana i hrvatska Vlada. Banske dvore brine predloženi način donošenja te odluke (obrnutom kvalificiranom većinom). Diplomatski izvori se slažu da bi se na taj način olakšalo odlučivanje, ali bi, tvrde, Komisija dobila puno veći značaj i ulogu u odnosu na Vijeće (u kojem su predstavljene države članice). Sudbina ovog prijedloga još je neizvjesna, ali diplomatski izvori procjenjuju da se ipak neće dogoditi da EU od njega potpuno odustane.