Šefovi EU nisu se uspjeli dogovoriti oko funkcija, Plenković kaže da nisu spominjali nova imena

Čelnici zemalja članica nisu uspjeli postići dogovor o raspodjeli dužnosti na najvišim institucijama EU-a

FOTO: screenshot/n1

Čelnici zemalja članica nisu uspjeli postići dogovor o raspodjeli dužnosti na najvišim institucijama EU-a i ponovno će pokušati na izvanrednom summitu 30. lipnja, neposredno prije prve plenarne sjednice novog saziva Europskog parlamenta. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak rano ujutro da se u raspravi na summitu čelnika EU-a razgovoralo samo o tri poznata kandidata za predsjednika Europske komisije i da se druga imena nisu spominjala.

Jučer se, naime, pojavila priča da su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Plenković među potencijalnim kandidatima za čelno mjesto Europske komisije, budući da europski socijalisti i liberali ne podržavaju kandidaturu njemačkog demokršćanina Manfreda Webera, iako pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci.

‘Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi’

“Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom”, rekao je u četvrtak u Bruxellesu Plenković za N1, komentirajući medijske napise. Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi… Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, rekao je Plenković.

Kako funkcioniraju izbori

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.