Seizmolozi s PMF-a objasnili potres na Krku i još jednom upozorili: 'Ne, nije ih moguće predvidjeti'
Hrvatsko primorje nalazi se na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče
Seizmolozi Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a objavili su opširnu analizu potresa magnitude 4,8 koji se dogodio danas prijepodne u blizini mjesta Baška na otoku Krku. Podrhtavanje se osjetilo, navode, na širem području Kvarnera, Istre i riječkog zaleđa, jugozapadne Slovenije, južnoj Austriji, južnoj Njemačkoj, južnoj Mađarskoj te u Bosni i Hercegovini do Banje Luke, Zenice i Sarajeva, kao i u Italiji.
Nakon prvog uslijedio je niz slabijih potresa. Ovakvo ponašanje potresa – pojava naknadnih potresa koji su magnitudom slabiji od glavnog potresa – je očekivano i uobičajeno te se može očekivati pojačana seizmička aktivnost u okolici epicentra glavnog potresa u sljedećih nekoliko tjedana ili čak mjeseci, navode seizmolozi.
Razlozi potresa u Hrvatskom primorju
U izvješću se navode i razlozi potresa u Hrvatskom primorju. To područje nalazi se na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Tijekom pomicanja Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i u sudaru s Europskom pločom, izdigli su se Dinaridi na sjeveroistoku i Alpe na sjeveru, objašnjavaju.
Procijenjene vrijednosti konvergentnog kretanja Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču su u rasponu od 0,5 na sjeverozapadu do 4,5 mm/god na jugoistoku. U Hrvatskom primorju najznačajnija je rasjedna zona Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj.
U epicentralnom području Hrvatskog primorja potresi su koncentrirani u relativno uskom, priobalnom pojasu koji se pruža otprilike od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Senja u duljini oko 100 km. Najjači potresi u epicentralnom području Hrvatskog primorja i Kvarnera zabilježeni su 1750. godine kod Bakra, 1838. god. kod Rijeke i na Krku, 1870. kod Klane i 1916. u Vinodolu.
O predviđanju potresa
Seizmolozi još jednom ističu kako se potresi ne mogu predvidjeti. “U medijima se pojavila vijest da je potres kod Baške bio predviđen. Opet moramo naglasiti da potrese nije moguće predvidjeti. Primjerice u posljednjih 24 h na Zemlji se dogodilo više od 15 potresa magnitude usporedive ili veće od današnjeg potresa kod Baške”, navodi se.
“Zasad sva istraživanja pokazuju da su potresi, a posebno veliki, snažni potresi, izuzetno složene pojave i vrlo teško predvidljivi zbog svoje kaotične prirode. Na samom kraju, nećemo puno postići s preciznim prognozama/predviđanjima potresa, ako snažnoj trešnji ne prilagodimo građevine, posebno u seizmički ugroženim područjima. Ako ih sagradimo tako da izdrže snažnu trešnju bez većih oštećenja, spasit ćemo živote i smanjiti ekonomski gubitak”, upozoravaju seizmolozi.
Izvješće su pripremili seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog Sveučilišta u Zagrebu.