Šera se navodno šokantan upitnik s Vjeronauka u Kastvu, stvar nije baš takva kako izgleda

“Cilj vježbe je osporiti učeničke stereotipe i predrasude o drugim ljudima i manjinama te o slikama i asocijacijama koje tekst otvara”, stoji u opisu vježbe na stranici EU projekta PRACTICE (Preventing Radicalism through Critical Thinking Competences) koji se bavi prevencijom radikalizma kroz kompetencije kritičkog razmišljanja.

Analiza predrasuda i u kurikulumu Vjeronauka

Na stranici PRACTICE projekta, moguće je pronaći i ogledni primjer vježbe EURO-RAIL A LA CARTE. U oglednom primjeru, također se kao nepoželjan putnik nudi srpski vojnik iz Bosne, zatim poljska prostitutka iz Berlina, Rom nedavno izašao iz zatvora, mladi HIV pozitivan umjetnik, itd. Činjenica jest da u oglednom primjeru PRACTICE projekta nisu navedene homoseksualna osoba, stariji redovnik s Biblijom, “liječnik specijaliziran za pobačaje” niti hrvatski tajkun.

Međutim, u skladu s provedbom dijela kurikularne reforme, učitelji i nastavnici zaduženi su osmisliti kako s učenicima ostvariti određene, u kurikulumu propisane ishode učenja. Na primjer, u kurikulumu nastavnog predmeta Katolički vjeronauk, koji je u siječnju 2019. donijela bivša ministrica Blaženka Divjak, jedan od ishoda učenja za 8. razred osnovne škole jest da “učenik prepoznaje i analizira današnje predrasude prema ljudima te u svjetlu Isusova odnosa prema drugima prosuđuje vlastite stavove i ponašanja u svom okruženju”.

U razradi tog ishoda, kurikulum preporučuje da učenik na temelju biblijskih tekstova koji govore o Isusovom odnosu prema različitim skupinama ljudi, obrazlaže kršćanske vrednote prihvaćanja, poštovanja i uvažavanja svakog čovjeka.

Hajdarović: ‘Vježba se može koristiti na dobar način’

Potom bi učenik trebao prosuditi vlastita ponašanja i stavove te ponašanja u svojoj sredini, “u svjetlu Isusovog primjera”. Zatim bi trebao prepoznati vlastite predrasude i predrasude koje prevladavaju u njegovom životnom okruženju.

Jedan od načina kako vjeroučitelj može ostvariti propisan odgojno-obrazovni ishod je i spomenuta vježba prihvaćena na EU razini. Ta se vježba može provoditi i na, primjerice, satovima razredne zajednice, na psihologiji, u međupredmetnoj temi Građanskog odgoja i obrazovanja…

Miljenko Hajdarović, nastavnik s praksom poučavanja građanskoga odgoja u srednjoj školi, za Telegram kaže da mu se vježba suputnika u vlaku sviđa jer nastavnik bilo kojeg predmeta u sklopu kojega se ta vježba koristi može na dobar način osvijestiti učenike o njihovim vlastitim predrasudama.

Slična vježba je i ona u kojoj učenici igraju uloge

“To je zapravo jedan od boljih načina poučavanja jer učenici već imaju određeni moralni kompas ili znaju što se od njih očekuje, a ovdje ih se dovede u situaciju gdje se uživljavaju u zamišljenu situaciju. Ako nastavnik dobro izvede vježbu, učenici će osvijestiti svoj izbor i identificirati stereotipe koji su ih vodili pri izboru”, ističe Hajdarović, inače i jedan od nastavnika koji je tijekom 2015. i 2016. radio na Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

U vježbi je, kako naglašava i Hajdarović, ključno kako nastavnik vježbu izvodi. Nemoguće je, s obzirom na velik broj nastavnika i njihove metode poučavanja, znati kako će koji vježbu euro-vlaka izvesti; ona svakako može poći krivo ako nastavnik želi progurati neku svoju svjetonazorsku agendu, no vježba može i trebala bi biti dobar način poučavanja učenika o suzbijanju predrasuda.

Spomenimo kako u odgojno-obrazovnom sustavu postoje slične vježbe kojima se radi na suzbijanju predrasuda. Primjerice, izdavač Profil-Klett preporučuje iskustvenu vježbu socijalne osjetljivosti i solidarnosti. Temelji se na igranju uloga, promišljanju o različitim ulogama – članovima našeg društva, mogućnostima i posljedicama koje te socijalne uloge stvaraju. Tako učenici, u osvještavanju predrasuda, mogu igrati uloge izbjeglica iz Sirije, mladića srpske nacionalnosti, djevojke u invalidskim kolicima i tako dalje.