Politika & Kriminal

Šera se navodno šokantan upitnik s Vjeronauka u Kastvu, stvar nije baš takva kako izgleda

Ljudi su zgroženi upitnikom koja su dobila djeca. No, radi se o školskoj vježbi o prevenciji predrasuda

Društvenim mrežama i medijima danas se ubrzano dijeli zadatak koji je, navodno, vjeroučiteljica Osnovne škole Milan Brozović iz Kastva podijelila svojim učenicima. U zadatku učenici moraju odabrati pored koga od ponuđenih osoba ne žele sjediti u vlaku, a među ponuđenima su homoseksualac, srpski vojnik iz Bosne, Rom koji je tek izišao iz zatvora, hrvatski tajkun, prostitutka iz Berlina, “liječnik specijalist za pobačaje”, kao i stariji redovnik s Biblijom u rukama.

Iako je vježba objavljena na društvenim mrežama naišla na široku osudu i izazvala žustru raspravu, valja upozoriti kako se radi o školskoj vježbi o prevenciji predrasuda, limitima tolerancije te stereotipizaciji različitih manjina.

OŠ Milan Brozović, Kastav.8.razred, vjeronauk.Jer djeca na vjeronauku ne mogu niti čut, niti naučit nešto loše, je l'?

Posted by Center for Civil Courage on Friday, March 5, 2021

“Cilj vježbe je osporiti učeničke stereotipe i predrasude o drugim ljudima i manjinama te o slikama i asocijacijama koje tekst otvara”, stoji u opisu vježbe na stranici EU projekta PRACTICE (Preventing Radicalism through Critical Thinking Competences) koji se bavi prevencijom radikalizma kroz kompetencije kritičkog razmišljanja.

Analiza predrasuda i u kurikulumu Vjeronauka

Na stranici PRACTICE projekta, moguće je pronaći i ogledni primjer vježbe EURO-RAIL A LA CARTE. U oglednom primjeru, također se kao nepoželjan putnik nudi srpski vojnik iz Bosne, zatim poljska prostitutka iz Berlina, Rom nedavno izašao iz zatvora, mladi HIV pozitivan umjetnik, itd. Činjenica jest da u oglednom primjeru PRACTICE projekta nisu navedene homoseksualna osoba, stariji redovnik s Biblijom, “liječnik specijaliziran za pobačaje” niti hrvatski tajkun.

Međutim, u skladu s provedbom dijela kurikularne reforme, učitelji i nastavnici zaduženi su osmisliti kako s učenicima ostvariti određene, u kurikulumu propisane ishode učenja. Na primjer, u kurikulumu nastavnog predmeta Katolički vjeronauk, koji je u siječnju 2019. donijela bivša ministrica Blaženka Divjak, jedan od ishoda učenja za 8. razred osnovne škole jest da “učenik prepoznaje i analizira današnje predrasude prema ljudima te u svjetlu Isusova odnosa prema drugima prosuđuje vlastite stavove i ponašanja u svom okruženju”.

U razradi tog ishoda, kurikulum preporučuje da učenik na temelju biblijskih tekstova koji govore o Isusovom odnosu prema različitim skupinama ljudi, obrazlaže kršćanske vrednote prihvaćanja, poštovanja i uvažavanja svakog čovjeka.

Hajdarović: ‘Vježba se može koristiti na dobar način’

Potom bi učenik trebao prosuditi vlastita ponašanja i stavove te ponašanja u svojoj sredini, “u svjetlu Isusovog primjera”. Zatim bi trebao prepoznati vlastite predrasude i predrasude koje prevladavaju u njegovom životnom okruženju.

Jedan od načina kako vjeroučitelj može ostvariti propisan odgojno-obrazovni ishod je i spomenuta vježba prihvaćena na EU razini. Ta se vježba može provoditi i na, primjerice, satovima razredne zajednice, na psihologiji, u međupredmetnoj temi Građanskog odgoja i obrazovanja…

Miljenko Hajdarović, nastavnik s praksom poučavanja građanskoga odgoja u srednjoj školi, za Telegram kaže da mu se vježba suputnika u vlaku sviđa jer nastavnik bilo kojeg predmeta u sklopu kojega se ta vježba koristi može na dobar način osvijestiti učenike o njihovim vlastitim predrasudama.

Slična vježba je i ona u kojoj učenici igraju uloge

“To je zapravo jedan od boljih načina poučavanja jer učenici već imaju određeni moralni kompas ili znaju što se od njih očekuje, a ovdje ih se dovede u situaciju gdje se uživljavaju u zamišljenu situaciju. Ako nastavnik dobro izvede vježbu, učenici će osvijestiti svoj izbor i identificirati stereotipe koji su ih vodili pri izboru”, ističe Hajdarović, inače i jedan od nastavnika koji je tijekom 2015. i 2016. radio na Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

U vježbi je, kako naglašava i Hajdarović, ključno kako nastavnik vježbu izvodi. Nemoguće je, s obzirom na velik broj nastavnika i njihove metode poučavanja, znati kako će koji vježbu euro-vlaka izvesti; ona svakako može poći krivo ako nastavnik želi progurati neku svoju svjetonazorsku agendu, no vježba može i trebala bi biti dobar način poučavanja učenika o suzbijanju predrasuda.

Spomenimo kako u odgojno-obrazovnom sustavu postoje slične vježbe kojima se radi na suzbijanju predrasuda. Primjerice, izdavač Profil-Klett preporučuje iskustvenu vježbu socijalne osjetljivosti i solidarnosti. Temelji se na igranju uloga, promišljanju o različitim ulogama – članovima našeg društva, mogućnostima i posljedicama koje te socijalne uloge stvaraju. Tako učenici, u osvještavanju predrasuda, mogu igrati uloge izbjeglica iz Sirije, mladića srpske nacionalnosti, djevojke u invalidskim kolicima i tako dalje.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu