Politika & Kriminal

Serijal Sanje Modrić: što je Medved uvalio u novi Zakon o braniteljima? Recimo, on određuje tko su bili sudionici rata

Status sudionika, piše u prijedlogu novog Zakona, određivat će sam ministar, posebnim pravilnikom

FOTO: Telegram ilustracija

Pozivanje na sijaset zakonski utemeljenih ili umišljenih prava na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, u Hrvatskoj je posebna vrsta dogme. Zato se - ne samo među onima koji nisu bili branitelji, nego i među mnogim braniteljima koji svoj ratni staž nisu pretvorili u profesiju - smatra da su vlasti, izrazitim protežiranjem veterana na teret svih ostalih građana, kod nas stvorile posebnu kastu

Kad je otkriveno da se cijepio preko reda i preko veze, predsjednik gospodarske komore Luka Burilović jako se uvrijedio. ”Ja sam ratni vojni invalid”, sunuo je novinarima kao da taj podatak automatski delegitimira sva pitanja o njegovom cijepljenju po protekciji.

U svojoj kandidaturi za glavnu državnu odvjetnicu, Zlata Hrvoj Šipek napisala je kako je njen suprug hrvatski branitelj kao da se ocjenjuje supruga, a ne nju. Kad se kod sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića, nakon državne kuće, otvorila još i afera s državnim stanom od 82 kvadrata u Zagrebu koji protupravno koristi od 1994. godine, HDZ-ov župan je izjavio kako on i na taj stan ima pravo ”kao dragovoljac Domovinskog rata”.

Pozivanje na sijaset zakonski utemeljenih ili umišljenih prava na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, u Hrvatskoj je posebna vrsta dogme. Zato se – ne samo među onima koji nisu bili branitelji, nego i među mnogim braniteljima koji svoj ratni staž nisu pretvorili u profesiju – smatra da su vlasti, izrazitim protežiranjem veterana na teret svih ostalih građana, kod nas stvorile posebnu kastu čije su privilegije preširoke, nesrazmjerne s mogućnostima društva i samo djelomično opravdane i prihvatljive.

No, Zakon o pravima hrvatskih branitelja ponovno se mijenja da bi se uvela nova prava, a brojne izmjene koje je formuliralo Ministarstvo Tome Medveda upravo se nalaze na javnoj raspravi.

Povoljniji krediti i izdašnije potpore

Vjerojatno ih je s nestrpljenjem iščekivao i župan Žinić računajući da bi s njima još lakše mogao otkupiti zagrebački državni stan, naravno po znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih. A, kako je Telegram već pisao, Medvedovo ministarstvo dva puta je tražilo da ga se ne iseljava dok na snagu ne stupi novi zakon. Sada, naime, stupnjevana prava na stambeno zbrinjavanje imaju, prvo, ratni vojni invalidi s obzirom na težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja, članovi obitelji poginulih ili nestalih te dragovoljci s više od dvije godine provedene u borbenom sektoru.

Invalidima i obiteljima stradalih pripadaju povoljni krediti za kupnju ili izgradnju stana ili kuće, financijske potpore za kupnju ili izgradnju prve nekretnine, te krediti ili financijske potpore za ”razliku u površini”, dovršenje obiteljske kuće i ”poboljšanje uvjeta stanovanja”. Za te kategorije postoji i mogućnost kupnje stana ili kuće u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave nakon pet godina korištenja te pravo na najam državnih stanova na rok od deset godina uz mogućnost produljenja, a kasnije i otkupa.

Dragovoljce se kategorizira u dvije skupine. Oni koji su u borbenom sektoru proveli dvije do tri godine mogu računati na pomoć ”u novčanom iznosu i opsegu koji je predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida s 20 posto oštećenja organizma”, a oni s preko tri godine na potporu u visini one koju imaju ratni vojni invalidi s 30 posto oštećenja. Ovim izmjenama zakona dragovoljcima se dodaje i pravo na ”financijsku potporu za razliku u površini” koje sada nemaju.

Do prava će moći i šira obitelj branitelja

Osim ovog dodatka za dragovoljce, prava na stambeno zbrinjavanje sada se šire i za obitelji poginulih i nestalih. To što je jedan član obitelji po zakonu već ostvario stambene subvencije i pogodnosti, više neće biti prepreka ni za druge članove ”uže i šire obitelji istog nasljednog reda” ako su sa smrtno stradalim ”imali zajedničko prebivalište u vrijeme njegovog stradavanja”.

Po novom zakonu neće ih biti čak ni za one koji sa stradalim nisu imali isto prebivalište, dakle koji čak nisu ni živjeli u istom kućanstvu. Pravo na stambeno zbrinjavanje sada se predviđa i za djecu smrtno stradalog ili nestalog branitelja bez oba roditelja ako im je zahtjev zbog ranijih zakonskih zapreka već bio odbijen, te ako u trenutku podnošenja zahtjeva nisu bili stariji od 26 godina i bili su na redovitom školovanju.

Novina je to da će status ”člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja” – i nakon isteka roka iz prethodnog zakonskog teksta – moći ostvariti i članovi ”uže i šire obitelji” hrvatskog branitelja koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ako su pojedini članovi te obitelji već ostvarili status. To znači da pravo na priznavanje ovog statusa, uz koga onda ide i niz pripadajućih financijskih beneficija, praktički postaje trajno.

Prava dobivaju i sudionici Domovinskog rata

Zakon se korigira i proširivanjem kategorije ”sudionik Domovinskog rata”, a u nacrtu stoji da će se statusna pitanja te skupine ”ministar naknadno regulirati posebnim pravilnikom”.

Nova definicija kaže da je ”sudionik Domovinskog rata” osoba koja nije hrvatski branitelj, ali ”koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti, po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske”.

U novoj verziji, bit će i svi oni koji nisu nosili oružje; svo medicinsko osoblje, ratni izvjestitelji, članovi vatrogasnih postrojbi, pomorci i članovi posade brodova trgovačke mornarice te pripadnici Civilne zaštite.

Kakva će prava njima biti dodijeljena i tko će točno biti, saznat ćemo tek naknadno, putem Medvedovog pravilnika.

Još veća mirovina

Nacrt izmjena zakona predviđa i povoljnije kvote za izračun mirovina, koje su već sada više nego dvostruko veće nego za obično građanstvo. Lani je prosjek mirovina običnih korisnika iznosio 2543 kune, a prosjek braniteljskih 6041 kune. Smanjuju se i razlike u pravima branitelja u Republici Hrvatskoj i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine. To se kod određenih prava postiže jednostavnim brisanjem dijela rečenice koji glasi: ”koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj”.

Činjenica da netko ima registrirano trgovačko društvo, obrt ili da je vlasnik motornog plovila više nije zapreka da mu se odobri naknada za nezaposlene i jednokratna novčana pomoć. Ministarstvo branitelja određuje da se ”nesposobnima za privređivanje” ima smatrati ”ženu kad navrši 40 godina života ili muškarca kad navrši 50 godina života”. Svakako, sredstva za provedbu novih prava već su osigurana, kaže Ministarstvo branitelja, u državnom proračunu. Za ovu godinu oko 12,1 milijun kuna, a u projekcijama za 2022. i 2023. godinu računa se na 15,509 i 17,126 milijuna.

Ali najkontroverznije dijelove ovih zakonskih izmjena – a to su novi sastav liječničkih komisija na temelju čije procjene će se priznavati ili odbijati status novim ratnim invalidima te zapošljavanje djece branitelja – ostavljamo za sljedeći nastavak.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu