Šest stvari koje treba znati o bivšem egipatskom predsjedniku Mursiju, upravo osuđenom na smrt
Mursi je prvi demokratski izabrani predsjednik u povijesti Egipta
Muhamed Mursi, prvi egipatski predsjednik koji je izabran na demokratskim izborima,jučer je osuđen na smrt zbog ubojstava policajaca prilikom njegova bijega 2011. godine. Mursi je iskoristio metež prilikom prosvjeda protiv tadašnjeg predsjednika Egipta, Husnija Mubaraka, kako bi pobjegao iz zatvora. Tada je s njim pobjeglo skoro stotinu drugih zatvorenika, a prilikom bijega je ubijeno nekoliko policajaca koji su pokušavali taj bijeg spriječiti. Zbog tih ubijenih policajaca je i osuđen na smrt.
Iako demokratski izabran, njegovu vlast je obilježila gotovo diktatorska brutalnost u provođenju zakona. Nedugo nakon predsjedničkih izbora počeli su masovni građanski prosvjedi zato što su Egipćani bili nezadovoljni Mursijem koji je pokazivao znakove da je on zapravo prepakirani Mubarak. U nastavku pročitajte neke od najbitnijih stvari o Mursiju i zašto je on svrgnut nakon samo godine dana na vlasti.
1. Osobni podaci
Muhamed Mursi, punim imenom Muhammed Muhammed Mursi Isa el-Ajjat, je rođen u malom mjestu na sjeveroistoku Egipta. Obrazovan je egipatskim školama i čak je dobio stipendiju za doktorski studij u SAD-u. U razdoblju od 2000. do 2005. je bio član egipatskog parlamenta. Izabran je u parlament kao nezavisni kandidat, iako je već tada bio pripadnik Muslimanskog bratstva. U Muslimanskom bratstvu je bio jedan od najviših dužnosnika, a 2011. je uhićen. Uhitili su ga pripadnici policije Mubarakova režima i smjestili u zatvorski kompleks u Kairu koji je korišten isključivo za islamističke zatvorenike.
2. Bijeg iz zatvora
Krajem siječnja 2011. godine Mursi je, zajedno s tisućama drugih zatvorenika pobjegao iz zatvora Wadi el-Natrun. Među zatvorenicima su kružile glasine da su u bijegu pomogli policajci Mubarakova režima, ali je sud 2013. godine zaključio da su Muslimanskom bratstvu najviše pomogli Hamas i Hezbolah.
3. Predsjednički izbori
Godine 2012. održani su prvi demokratski predsjednički izbori u povijesti Egipta. Na tim izborima je Mursi pobijedio s 51.7% glasova, dok je njegov protukandidat u drugom krugu, Ahmed Šafik osvojio 48.3% glasova. Ti izbori su bili obračun novih islamističkih snaga, koje je predvodio Mursi, i sekularnih ostataka Mubarakova režima, koje je predvodio Šafik. Šafik je, naime, bio premijer za vrijeme Mubaraka.
Mursi je temeljio svoju kampanju na islamističkim vrijednostima koje nisu baš odgovarale sekularnim Egipćanima. Zanimljivo je napomenuti da su sekularni kandidati u prvom krugu glasova osvojili 56% glasova, dok su islamisti Mursi i Abdul Muneim osvojili 42% glasova.
4. (Samo)vlast
Mursi je započeo svoj predsjednički mandat velikim obećanjima; obećao je postupno smanjivanje predsjedničkih ovlasti, što bi dalo veće ovlasti parlamentu, obećao je da će za svoje potpredsjednike postaviti jednog kopta i jednu ženu, ali je na kraju imenovao muslimana.
Nedugo nakon toga je počeo s čistkama u vrhu vojske, koju je smatrao ostacima režima bivšeg diktatora Mubaraka. Koncentracija vlasti je kulminirala kad je Mursi proglasio da njegove proglase i naredbe nitko ne može zaustaviti. Time je de facto postao diktator jer čak ni ustavni sud više nije mogao spriječiti provođenje Mursijevih naredbi.
Takav postupak je doveo do ponovnih masovnih prosvjeda kakvi su svrgnuli Mubaraka.
5. Prosvjedi i svrgavanje
Bez obzira ne neke pokušaje da smiri situaciju i da smanji svoje ovlasti, Mursijeva vladavina je pokrenula nezaustavljivo nezadovoljstvo građana. Čistke visokih vojnih časnika su izazvale nezadovoljstvo čitavog sigurnosnog aparata.
Sve je kulminiralo 3. lipnja 2013. godine kad je najviši vojni zapovjednik Abul Fatah Al Sisi uhitio Mursija i proglasio Adlija Mensura privremenim predsjednikom. Pomalo je ironično da se prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta zadržao samo godinu dana na vlasti prije vojnog udara.
6. Dva suđenja
Na prvom suđenju, koje je nedavno završeno, Mursiju se sudilo da je – kako je rasla gužva ispred palače – naredio policiji da rastjera prosvjednike. Policija je to odbila napraviti pa je predsjednik pozvao svoje pristaše. Jedanaest je ljudi poginulo u sukobima koji su uslijedili, uglavnom iz Muslimanskog bratstva. Kažnjen je s dvadeset godina zatvora.
Na drugom, jučer dovršenom suđenu, osuđen je na smrt zbog smrti nekoliko policajaca koji su pokušavali spriječiti njegov bijeg iz zatvora.
Egiptom sada vlada Al Sisi, feldmaršal koji je svrgnuo Mursija, i za sad su Egipćani više nego zadovoljni. Naime, u jednoj anketi, skoro 80% Egipćana bi opet glasalo za Al Sisija. Izgleda da je Al Sisi vođa kakav je sekularnom Egiptu bio potreban, ali je pred njim teška zadaća izgradnje nove egipatske ekonomije i pomirbe među islamistima i sekularnim Egipćanima.