Show nakon opomene pred otkaz: profesorica Milanovićevog sina traži zaštitu školskog odbora, čini se da ju Ministarstvo potiho podržava
'Ovo je prvi put da Ministarstvo mogućnost žalbe školskom odboru tumači isto kao mi', kaže za Telegram šefica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama
Profesorica matematike iz zagrebačke Klasične gimnazije, kojoj je ravnateljica Zdravka Martinić-Jerčić prije tri dana izrekla opomenu pred otkaz, tražit će zaštitu svojih prava pred Školskim odborom, doznaje Telegram. Profesorica će od Školskog odbora zatražiti da, u okviru svojih nadležnosti, iskontrolira zakonitost rada ravnateljice u postupku donošenja odluke o opomeni pred otkaz. Tu joj je opomenu ravnateljica izrekla na prijedlog Prosvjetne inspekcije koja je u Klasičnu došla zbog naknadnog mijenjanja već zaključenih ocjena sinu predsjednika Zorana Milanovića.
Kako je u ekskluzivnom razgovoru za Telegram izjavila profesorica matematike, ocjene je izmijenila zato što je tako od nje tražila upravo ravnateljica. Ravnateljica je to za Telegram opovrgnula i sada, temeljem nalaza Prosvjetne inspekcije, profesorici izrekla opomenu pred otkaz.
Opomenu će, pred Školskim odborom, profesorica matematike pokušati osporiti. Ona se, kako saznajemo, nada i da će ovaj slučaj biti presedan u odnosu na mogućnost legitimne kontrole rada ravnatelja škola pri izricanju stegovnih mjera. Naime, kako smo jučer izvijestili, profesorica se na izrečenu opomenu pred otkaz formalno nema pravo žaliti. U Upozorenju na obveze iz radnog odnosa s mogućnošću otkaza ugovora o radu koje joj je uručeno, naime, nije navedena baš nikakva uputa o pravnom lijeku i eventualnoj mogućnosti žalbe na ravnateljičinu odluku.
Sindikati iznenađeni
Međutim, Zakon o odgoju i obrazovanju Školskom odboru daje ovlast da “odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa”. Upravo na to će se pozvati profesorica matematike, na što je – kao opciju za svojevrsnu žalbu – ukazalo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za Jutarnji list su poručili da Školski odbor ima pravo preispitati odluku ravnateljice o izricanju opomene pred otkaz profesorici. Sindikatima je ovakav stav Ministarstva novost.
“Ovo je prvi puta da Ministarstvo ovu mogućnost tumači isto kao sindikat”, kazala nam je danas Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Stav je sindikata, pojašnjava nam, da se radnik smije i treba moći žaliti Školskom odboru na ovakvu odluku, s obzirom na to da Školski odbor upravlja školom i nadređen je ravnateljici. No, u praksi je situacija – barem dosad – bila bitno drukčija, kaže Lovrić za Telegram.
Neslavna praksa
“Imali ste situacije u kojima bi prosvjetna inspekcija predložila izricanje neke stegovne mjere, ravnatelj bi potom izrekao mjeru, na što bi se radnik javio Školskom odboru za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa. Ako bi Školski odbor odlučio protivno odluci ravnatelja, Ministarstvo bi razriješilo Školski odbor jer je postupio protivno prijedlogu prosvjetne inspekcije”, opisuje nam šefica sindikata.
Potvrđuje da dosad nikada nije vidjela uputu o pravnom lijeku kao sastavni dio odluke ravnatelja o stegovnoj mjeri. Kako takve upute nema, mnogi radnici, kaže, nikada od Školskog odbora ne zatraže zaštitu prava iz radnog odnosa. Stav je sindikata da je upravo Školski odbor adresa za ovakve žalbe, a sada im se – tvrdi Lovrić – u tom stavu prvi puta pridružilo resorno Ministarstvo.
Žalbe učenika moguće
Neki od ravnatelja s kojima smo danas razgovarali iz vlastitog nam iskustva kažu kako je zapravo uvriježeno da na odluke o stegovnim mjerama nema mogućnosti žalbe. Otvoreno potvrđuju da se u odluci o stegovnoj mjeri ni ne upućuje na mogućnost žalbe. “Što je vrlo problematično. Možete biti u situaciji da se natječete za reizbor, imate protukandidata, i s lošom mu namjerom izreknete opomenu kako bi ga maknuli iz utrke, a prava na žalbu nominalno nema”, rekao nam je jedan ravnatelj i ukazao na još jedan, kako ističe, apsurd.
Naime, učenici ili njihovi roditelji mogu pisati prigovor ravnatelju u slučaju izricanja pedagoške mjere – opomene, ukora, itd. Zatim, ako ravnatelj odluči o isključivanju učenika iz škole, žalba se može podnijeti resornom Ministarstvu obrazovanja. Pa dalje; ako ravnatelj privremeno udalji učenika iz odgojno-obrazovnog procesa, nije moguća žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod upravnog suda. Drugim riječima, učenici i njihovi roditelji imaju mehanizme kojima mogu propitati izrečene stegovne mjere.
Barić: ‘Imati instancu’
O neupućivanju na bilo kakvu mogućnost žalbe na odluku ravnatelja o stegovnoj mjeri, upitali smo profesoricu ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci, Sanju Barić. “Načelno bi uvijek trebalo imati neku instancu za požaliti se, pa bilo to samoregulirajuće tijelo koje donosi neke autonomne odluke, poput Školskog odbora”, rekla je danas Telegramu.
Međutim, nekolicina ravnatelja s kojima smo danas razgovarali kažu kako su čuli za situacije u kojima su upravo njihovi kolege ravnatelji opstruirali takav postupak pred Školskim odborom. Jasno, u rijetkim slučajevima kada bi se netko uopće odvažio, sjetio ili znao tražiti zaštitu Školskog odbora. Možda se sada nešto mijenja kada Ministarstvo eksplicitno ukazuje na Školski odbor kao instancu za konkretnu žalbu protiv odluke ravnatelja?