Sindikati traže više novca, 13. plaću, veće regrese. Ribić: 'Radnici trebaju participirati u državnom bogatstvu'
Javnosti su se obratili Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja
Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja održali su konferenciju za medije na kojoj su iznijeli svoje zahtjeve vezane uz pregovore za Temeljni kolektivni ugovor.
Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja je kazala kako su sindikati dosad s Vladom održali četiri sastanka te da su dogovorili nastavak primjene prava iz postojećeg Temeljnog kolektivnog ugovora dok se pregovara o novom. Taj produžetak trajat će tri mjeseca, a na temelju njega će djelatnici dobiti božićnicu 17. prosinca.
Zahtjev za trajanje ugovora od četiri godine
“Sindikalna strana je jasno i otvoreno stavila karte na stol te smo postavili zahtjeve. Do sada je bilo sporan rok važenja kolektivnog ugovora. Sindikalna strana smatra da to treba biti četiri godine dok Vlada traži da to bude dvije. To nismo prihvatili”, kazala je Šprem. Kaže i kako su otvorili zahtjev za isplatom 13. plaće, da pregovaraju o rastu osnovice prema kojoj bi korekcija plaća trebala biti tema ako inflacija poraste za šest posto.
“Visok stupanj suglasnosti smo postigli za sistematske preglede za javne službe”, kazala je Šprem te dodala kako 500 kuna više zato nije dovoljno te da je dogovoreno da se utvrdi nova visina tog iznosa. U petak bi, rekla je, trebali dobiti informacije o iznosu, koji bi prema sindikatima trebao iznositi oko 1000 kuna. Također je rekla kako su osigurali stručnjaka s Prometnog fakulteta kako bi elaborirali u pregovorima svoje tvrdnje da kuna po kilometru nije dovoljna za troškove putovanja na posao. Kazala je i kako traže povećanje regresa s 1500 na 2000 kuna, te da su tražili povećanje iznosa dara za djecu te regresa.
13. plaća i rast osnovice
Obrazlažući svoje razloge zbog kojih bi kolektivni ugovor trebao trajati četiri godine, iz sindikata su istaknuli kako je razlog za to i pitanje reprezentativnosti, jer se prije svakih pregovora ona utvrđuje što ponekad traje i mjesecima. Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja je kazao kako sindikalni zahtjevi ovise o poziciji Vlade vezanoj uz osnovicu i 13. plaću. Kroflin je tako istaknuo kako će visina regresa i drugi zahtjevi ovisiti o 13. plaći.
“Postignuti dogovor o 13. plaći nije zamjena za razgovore o osnovici. Želimo da naši zaposlenici participiraju u povoljnim ekonomskim odnosima i to od početka iduće godine, a to je moguće kroz osnovicu koja bi u 2022. trebala rasti jednako kao što će rasti plaća u privredi. Od 2010. kod nas su plaće rasle sporije nego one u privredi, a tek od 2019. su te plaće rasle nešto brže”, rekao je.
Portugal ima i 14. plaću
“Došlo je vrijeme da uvedemo 13. plaću u zemlji. Ako mi uspijemo onda će i drugi. Veliki dio zemalja to ima, u Portugalu imamo čak i 14. plaću. Urgentna je potreba rasta cijene rada kako bi se zaustavilo iseljavanje. Pandemija je pomogla, paradoksalno, jer je zaustavljeno iseljavanje. Ali čim pandemija prestane, s obzirom na liberalizaciju mi kao nacija imamo zastrašujući problem, izgubili smo 300 tisuća ljudi i to one kvalitetne ljude”, rekao je Vilim Ribić. Kaže kako zbog toga treba ojačati ekonomiju, ali i povećati plaće.
“Na pregovorima je otvoreno pitanje sredstava i ograničenosti proračuna. Mi takvu priču slušamo već 20 godina. E sada ta priča ne bi smjela egzistirati, ne samo zbog iseljavanja, nego i zbog toga što nije istinita. Državni proračun nije zadan kao sveto pismo, on je politički dokument, ono što odgovara vladajućoj stranci je prioritet i za to novca ima. Dakle, u proračunu imamo onoliko novca koliko politika odluči”, kazao je Ribić te dodao kako je sada povoljna gospodarska situacija za povećanje plaća te da svi radnici u zemlji trebaju participirati u državnom bogatstvu.
Red pregovora red pritiska, pa i štrajk
“Vlada će reći da su plaće rasle unatrag tri, četiri godine, ali plaće nisu rasle zbog Vlade, kako to vladajuća stranka sebi pripisuje, nego zbog sindikata koji su imali red pregovora, red pritiska, pa i štrajk. Vlada je dizala minimalnu plaću, a mi govorimo o cijeni rada ispred javnih službi”, kazao je Ribić.
Osvrnuo se i na argument da Hrvatska ima veliki javni dug što joj je teret. “Pozivanje na javnu dug, to je jako loš argument, naš je javni dug oko 80 posto, ali nema zemlje u Europi koja ima manji javnu dug, ali sve su prešle 80, 100 pa 110 posto. Mi s ovim dugom imamo najbolji kreditni rejting dosad, iako rejting agencije ništa ne vrijede”, dodao je.
Rast osnovice plaće četiri posto, no moguće i više
Ribić je kazao kako je dobar dio poslodavaca kad je u pitanju 13. plaća na sindikalnoj strani. “To sam se iznenadio”, dodao je. Govoreći o 13. plaći kazao je kako ona prosječno iznosi oko 7000 kuna.
Šprem je još upozorila da u školama imaju ogroman deficit kadrova i to ne samo u pitanju STEM-a već da nedostaje i matematičara i drugih smjerova, ali i pedagoga, psihologa i defektologa. “Plaća nikada nije bila razlog za ulazak u ovaj sustav, ali to ne znači da te ljude ne treba nagraditi”, kazala je Šprem te dodala da se očekuje rast osnovice od 4 posto ali uz uvjet da osiguraju 13. plaću. U suprotnom će se tražiti veća prava pa i veći rast osnovice.