Sindikati su sad priznali, kad govore o plaćama učitelja, ne komuniciraju cijele iznose. Zašto to rade?
Branimir Mihalinec obrušio se na nas jer smo objavili točne prosječne plaće. Demantiraju ga definicije EU i Državnog zavoda za statistiku
Na press konferenciji održanoj u ponedjeljak, u povodu štrajka, šefovi sindikata prvi su put otvoreno kazali kako u mjesečna primanja profesora, koja komuniciraju javnosti, ne uračunavaju sve dodatke zajamčene kolektivnim ugovorom. Pojednostavljeno, kad govore o plaćama, govore isključivo o osnovnoj plaći, bez dodatnih postotaka zajamčenih za rad u smjenama, mentoriranje, dvokratni rad, prekovremene, rad subotom, rad u otežanim uvjetima, i tako dalje.
Takav način računanja naprosto je netočan. U svom redovnom godišnjem izvještaju o primanjima nastavnika diljem Europe, Europska komisija kao prosječnu plaću uvijek prikazuje osnovicu i sve dodatke, baš zato da se izbjegnu nesporazumi i netočni izračuni kakvi godinama kolaju u hrvatskom javnom prostoru.
Telegram je za definiciju plaće danas zamolio i Marka Krištofa, bivšeg ravnatelja Državnog zavoda za statistiku koji je potvrdio posve logičnu činjenicu: svi dodaci spadaju u plaću. “Prema službenoj definiciji prosječna plaća obuhvaća sve isplate za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa”, kazao nam je. “Dakle u plaću ulazi osnovna plaća i svi dodaci, naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust i svi primici prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi”, objasnio je bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
Osnovno je pitanje: gdje curi novac?
Nakon što se prije desetak dana pojavio fake news kako je prosječna mjesečna plaća hrvatskih nastavnika 5950 kuna, u petak 25. listopada Telegram je prvi objavio točna prosječna neto primanja. Dobili smo službenu potvrdu kako Sustav Centralnog obračuna plaća pokazuje da je za svibanj, što je posljednji mjesec za koji Ministarstvo ima pune podatke, hrvatskim nastavnicima s prijevozom u prosjeku isplaćeno 7135 kuna. U ovu stavku pritom ne spadaju, primjerice, takozvane jubilarne nagrade koje se svima dodjeljuju za godine staža.
Prema istim podacima, prosječna neto primanja nastavnika s visokom stručnom spremom (VSS) nešto su viša i iznose 7207 kuna neto. Telegramova analiza pokazala je dubinski problem sustava: profesori u najboljim školama nakon 20-ak godina radnog staža često imaju manju plaću od prosječne pa se postavlja legitimno pitanje; gdje curi novac? Taj se problem, nadalje, ne može riješiti tako da se plaće nastavnicima ponovno povećaju linearno, dakle svima jednako.
Za službene podatke tvrde da su laži
Međutim, šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec, danas je na press konferenciji optužio Telegram za iznošenje laži. Svoje tvrdnje nije potkrijepio dokazima, nego je ponovno počeo pričati o pojedinačnim primjerima i pritom je izostavio sve dodatke na plaću koje nastavnici primaju. “Početnik sa stručnim ispitom, ako je samac u Zagrebu, ima 5900 kuna”, opisivao je Mihalinec, dodajući kako zamišljenom samcu s godinama može rasti osnovna plaća. “A to da Ministarstvo u plaću uračunava sve što se isplaćuje za zaposlene, nije normalno! Pa to je ludilo! To je bezobrazno!”, kazao je.
“Svatko može od vas izračunati, koeficijent, plus osnovica, plus godine staža, to je plaća”, nastavio je, na što su se novinari ubacili: “Ali tu nema dodataka”. Šef sindikata replicirao je kako su dodaci mali, a usto ih ni ne treba računati u mjesečnu plaću. Ponovno je rekao da je plaća samo osnovica puta koeficijent te da “apelira na ministarstvo da prestane lagati”. Na ponovljeno pitanje što je s dodacima, odvratio je: “o dodacima neka se ne priča! Dodatke imaju sve javne službe i ogroman broj zaposlenika u Hrvatskoj prima puno veće dodatke”.
Šef sindikata Preporod potvrdio Telegramove brojke
“Ja razumijem da mediji vole brojke i vole plaće”, kazala je Sanja Šprem, šefica sindikata hrvatskih učitelja, “ali dvije učiteljice u istoj školi nemaju istu plaću, svatko ima svoju”. Šprem je ponovila kako se “plaća ne smije percipirati kroz dodatke”.
Telegram je napominjemo u petak, uoči objave teksta o prosječnim plaćama, podatke pribavljene od Ministarstva poslao Sindikatu Preporod, Sindikatu hrvatskih učitelja te Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama. Naznačili smo im podatke Ministarstva za posljednji mjesec proveden u sustavu, prema kojima je plaća svih učitelja i nastavnika iznosila 7.135 kuna neto i potom ih sve upitali poklapa li se ovakva računica s podacima o plaćama kojima oni, svatko u svome sindikatu, barataju.
Do objave teksta, jedino nam je Željko Stipić, predsjednik Preporoda, potvrdio da su iznosi točni uz napomenu kako bi valjalo provjeriti jesu li u tom iznosu i ravnatelji (jesu: iako imaju veća primanja, ravnatelji čine svega 6 posto nastavničkog osoblja i njihove plaće stoga ne mogu dramatično utjecati na prosjek). Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama na naš upit nikada nisu odgovorili.
Troši se velik novac, samo se ne zna gdje ide
Telegramu je trebalo nekoliko dana i ponovljenih upita kako bismo konačno mogli objaviti kolika su doista prosječna primanja hrvatskih učitelja. A, kako smo napisali, bez obzira smatrate li da nastavnicima treba plaće povećati za 6 ili 60 posto, ili mislite da trebaju ostati iste, za argumentiranu raspravu nužno je znati što je točno.
S prosječnom plaćom pritom je, kao i uvijek u javnom sektoru, problem što su odstupanja ogromna, stoga bi bilo važno razgovarati i o medijalnoj plaći, odnosno iznosu koji prima većina zaposlenih. Međutim zbog netransparentnosti sustava, do tog je izračuna nemoguće doći. Pravi podaci o prosječnim plaćama, s druge strane, pokazuju kako se iz proračuna troši ozbiljniji novac nego se možda čini, samo je problem kako se on raspoređuje. I tu ponovno dolazimo do osnovnog kaosa koji nitko ni ne pokušava riješiti nego se ponovno inzistira na jednakom povećanju svim zaposlenima.