Nekad je nužno odabrati stranu

Sindikati su se posve zapetljali, sad kažu da nikada nisu pričali o neto plaći učitelja. A ovaj fake news na TV-u?

Posve je nejasno zašto šefovi sindikata rade toliko štete učiteljima, javno iznoseći netočne brojke i tvrdnje koje je lako demantirati

Teško je prepričati današnju press konferenciju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojoj su Vilim Ribić i suradnici iznijeli niz neistina i manipulacija. Između ostalog, oklevetali su medije, nazivajući ih plaćenicima, isključivo zbog činjenice da je konačno objavljen službeni podatak kolika prosječna mjesečna primanja imaju hrvatski nastavnici i učitelji. Odnosno, službenim podacima demantiran je fake news koji su šefovi sindikata prezentirali javnosti netočnim usporedbama primanja učitelja i nastavnika s ostalima u javnim službama.

Kao što Telegram piše od prošlog tjedna, kada smo se aktivno uhvatili rasvjetljavanja službenih podataka, bez obzira smatrate li da nastavnicima treba povećati plaće za 6 ili 60 posto, ili mislite da trebaju ostati iste, za argumentiranu raspravu nužno je znati što je točno. Posve je nejasno zašto šefovi sindikata puštaju izmišljene brojke usred televizijskih emisija, zašto kleveću medije zbog iznošenja službenih podataka te zašto iznose laži o definicijama plaće.

Slavni TV nastup šefice sindikata

Pokušavajući se izvući od činjenica, sindikalni ekonomist Matija Kroflin na današnjoj je presici kazao kako sindikati “nikada nisu u javnost iznosili prosječne neto plaće nastavnika, nego su uvijek govorili isključivo o bruto iznosima”.

To, međutim, nije istina. Kao jedan od slikovitijih primjera potplaćenosti hrvatskih učitelja uoči ovog štrajka, šefica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem nedavno je javno komunicirala upravo neto plaće. Možda se sjećate, u HRT-ovoj emisiji ‘Ima li što novo’, na ploču je ispisivala opću prosječnu netu plaću u Hrvatskoj, uspoređujući je s prosječnom netom plaćom učitelja.

Javnost se danima zabavljala pravopisnim pogreškama nastavnice koja djecu uči pisati; no problem su i brojke koje je iznijela

Tih dana gotovo svi mediji u Hrvatskoj prenijeli su veliki gaf nastavnice koja djecu uči čitati i pisati; na ploču je dvaput riječ ‘prosječno’ pogrešno ispisala s mekim ‘ć’. No, u ovom kontekstu je važnije to što je javnosti predstavila potpuno krive brojke.

Napisala je, kao što možete vidjeti na slici te u tablici koju je naknadno objavio njezin sindikat, kako je opća prosječna plaća u Hrvatskoj 6434 kune. Zatim je, da bi ilustrirala potplaćenost, upisala kako nastavnici u osnovnim školama prosječno imaju 6395 kuna, a u srednjim 6545 kuna. To naprosto nije istina. Kako je Telegram objavio prošli petak, iz dokumentacije o izvršenju proračuna RH ispada kako je prosječna plaća učitelja oko 7100 kuna.

Sindikalni ekonomist i sam je pričao o neto plaćama

Ti podaci poklapaju se s potvrdom koju je Telegram dobio iz sustava Centralnog obračuna plaća (COP), kojim se bilježe isplaćene plaće u javnom sektoru. U zadnjem mjesecu za koji imaju podatke, prosječna neto plaća iznosila je 7135 kuna. Prema istim podacima, prosječna neto plaća za nastavnike s visokom stručnom spremom (VSS) nešto je viša i iznosi 7207 kuna neto.

Konačno, te je podatke jučer u emisiji Otvoreno iznio Stipe Mamić, pomoćnik ministrice obrazovanja za financije, a sindikalist Branimir Mihalinec u studiju ih nije ni pokušao demantirati. Potvrdu tog iznosa Telegram je prošli tjedan dobio i od sindikata Preporod, dok se ostali kojima smo poslali isti upit nisu oglasili.

Sindikalni ekonomist Kroflin danas je kazao, citiramo: “Sindikati uvijek komuniciraju bruto plaće jer su svi elementi javno dostupni i poznati. Međutim, kolika je neto plaća, mi ne znamo i zato je nikada ne komuniciramo”. To također nije istina. Gospodin Kroflin sam je u javnost iznosio neto iznose za koje danas kaže kako ne zna koliki su. Primjerice, u raspravama oko povećanja plaća učitelja 2015. godine, za Jutarnji list napisao je ovo: “Prvih šest mjeseci ove godine prosječna plaća u osnovnim školama bila je 4.974 kune, a u srednjim školama 5.330 kuna. Prosječna plaća u cijelom obrazovanju, koje uključuje i visoko obrazovanje, bila je 5.508 kuna”.

Jučer su tvrdili da dodaci ne spadaju u plaće

Nadalje, ekonomist Kroflin rekao je kako bi jedino relevantno bilo imati podatak iz sustava Centralnog obračuna plaća i pitao se zašto ga nitko ne objavljuje. Telegram je dobio potvrdu iz sustava Centralnog obračuna plaća kako je za posljednji mjesec za koji postoje podaci prosječno isplaćeno 7135 kuna, odnosno 7207 kuna za učitelje s fakultetom. Upravo zbog objave tog podatka, uporno nas prozivaju.

Šefovi sindikata evidentno su se, nažalost, pogubili i svojim ispadima ne doprinose nastavnicima o čijim primanjima svakako treba razgovarati, no argumentima. Predsjednik Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec, jučer je napao medije jer u ukupnu plaću učitelja zbrajaju i dodatke. “To da se u plaću uračunava sve što se isplaćuje za zaposlene, nije normalno! Pa to je ludilo! To je bezobrazno!”, kazao je.

Dodaci su, međutim, sastavni dio plaće. Kada se računa generalni prosjek za Hrvatsku, u svim djelatnostima, u ukupan izračun ulaze i sve naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust i svi primici prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi te prirezi. Uostalom, i u kolektivnom ugovoru zaposlenika u školama, objavljenom u Narodnim novinama, jasno stoji: ‘Plaću zaposlenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću’.

Plaćenici u napadu na sindikalista

U današnjem obraćanju Vilima Ribića bilo je nekoliko vrlo živopisnih trenutaka. Prvo je u jednom trenutku kazao kako će “objaviti svoju plaću u lipu”, tek kada glavni urednici u privatnim medijima objave svoje, zatim je govorio kako je on zapravo više puta već kazao kolika su mu primanja pa se ne namjerava ponavljati, a onda je rekao da neće otkriti svoju plaću, zato jer se to traži od njega baš usred štrajka. Obrušio se i na medije koji su objavljivali fotografije s njegovih letova u biznis klasi, ustvrdio je kako su novinari koji pišu protiv njega plaćenici, a sindikati najpošteniji dio hrvatskog društva.

Izvukli smo dio njegovih citata: “Imamo ogromnu količinu indicija koje se pretvaraju u jasno vidljive dokaze, mehanizme i odnose. Ajde da vas pitam, kako to da ste na primjer otvorili pitanje skupštine sindikata srednjih škola u hotelu u kojem oni gotovo svake godine održavaju svoje skupštine? I to baš sad u vrijeme štrajka?”.

“I znate zašto vam ne damo podatke o plaćama, nemamo mi što skrivati, ne damo vam ih zato jer ih sada tražite, sada pitate kakve su nam plaće. Vidite, to su dovoljne indicije! A to proživljavamo 20 punih godina. I mi koji dulje radimo vidimo o čemu se radi. Ide mi to na živce. Shvaćate? Nemojte to raditi! Jer je providno i to naši ljudi znaju! I pišite što hoćete, više mi nije stalo, kad mi dojadite, odoh u mirovinu!”

U napadima na medije istaknuo je Telegram i Zorana Šprajca. „Prosječna plaća o kojoj je pisao Telegram je nekoristan podatak koji ništa ne govori. Morate uspoređivati kruške s kruškama, a jabuke s jabukama, a ne kruške s jabukama”, kazao je Ribić, ne argumentirajući zašto bi se prosječne plaće učitelja i nastavnika obračunavale drugačije nego u ostalim sektorima s kojima se uspoređuju.