Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sindikati su upravo na novim pregovorima u Vladi, kakve su šanse za dogovor? Izvukli smo sve opcije

Zahtjev je štrajkaša, na tragu onoga kako su to uobličili sindikati, podizanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto

ZADNJA IZMJENA: stu 26, 2019

Nakon jučerašnjih sedam sati provedenih na razgovorima u Vladi, sindikati su danas u 16.30 sati stigli na Markov trg gdje ponovno razgovaraju s predstavnicima Vlade o modalitetima dogovora koji bi trebao okončati 32-dnevni štrajk učitelja i nastavnika.

Branimir Mihalinec je uoči današnjeg sastanka kratko ustvrdio kako od Vlade očekuje konačnu ponudu kako misli riješiti problem zaostajanja plaća u obrazovanju i štrajka koji traje već 32 dana.

“Onako kako smo jučer završili, tako ćemo danas i početi. Nismo govorili o ponudama, nećemo niti sada javno o tome komunicirati. Očekujemo od Vlade da predloži konačnu ponudu kako misli riješiti ovaj problem”, rekao je Mihalinec novinarima. Pritom je istaknuo kako se teško može očekivati da se učenici vrate u školske klupe ovoga tjedna.

Na sastanku je i Vilim Ribić koji je poručio kako bi se u pregovore trebao uključiti i premijer Andrej Plenković. “Mislimo da nema rješenja dok se premijer ne pojavi na pregovorima. Nema nikakvog razloga da njega ovdje nema, nedopustivo je da njega ovdje nema”, rekao je Ribić dodavši da se radi o državnim interesima.

Što je sindikalni zahtjev?

Zahtjev je štrajkaša, na tragu onoga kako su to uobličili sindikati, podizanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto u sustavu obrazovanja.

Na pregovaračkom stolu, dakle, s jedne strane mogu biti koeficijenti, s druge strane kompenzacijske mjere u vidu dodataka ako će Vlada i dalje inzistirati na stavu da ima ekskluzivno pravo ulaziti u Uredbu o koeficijentima, a s treće strane, na stolu je i pitanje plaćanja, odnosno neplaćanja štrajka.

Svi sindikati svoje zahtjeve artikuliraju kroz zahtjev za povećanjem plaća. Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama svoj su zahtjev u ovome štrajku sveli na povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto. Artikuliraju kako bi se time nadoknadilo zaostajanje plaća prosvjetara za plaćama ostalih zaposlenika javnih službi s istom, visokom stručnom spremom.

Uoči jučerašnjih pregovora u Vladi, sindikalna čelnica Sanja Šprem na pitanje o tome hoće li ići ispod zahtjeva 6,11 posto, poručila je “mi kao čelnici sigurno ispod toga ne”. S druge strane, čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji su također u štrajku, za svoje su zahtjeve jučer uoči pregovora kazali kako oni ne inzistiraju na koeficijentima, odnosno hoće li na stolu biti dodaci ili koeficijenti. “Ali, to je stav našeg sindikata”, poručio je jučer Vilim Ribić.

Je li Vlada spremna pristati na zahtjev za povećanjem koeficijenata?

Prateći izjave članova Vlade i članova HDZ-a u posljednja 32 dana štrajka, niti u jednom trenutku zapravo nije pokazana spremnost ili uopće ideja da se cijela situacija momentalno okonča mijenjanjem Uredbe o koeficijentima i traženim podizanjem koeficijenata prosvjetarima. Vlada je tek, u nekim varijantama dogovora, nudila analizu i reviziju Uredbe u narednih pola godine, artikulirajući kako se radi o dugotrajnom i složenom poslu za kojeg je nužno angažirati i strane stručnjake.

Nužno je reći i kako se koeficijenti određuju jednostrano, odlukom Vlade. Drugim riječima, koeficijenti nisu stvar pregovaranja socijalnih partnera. Primjerice, da u idealnom scenariju po sindikate Vlada danas odluči o podizanju koeficijenta za 6,11 posto, ništa je ne bi priječilo da ga jednostrano, promjenom uredbe vrati na prethodnu razinu već sutra. Koeficijenti su, dakle, proizvoljna stvar odluke Vlade.

Jednu od posljednjih izjava koja govori o nespremnosti za podizanje koeficijenta dao je Branko Bačić, šef saborskog kluba HDZ-a. “Bojim se da neće biti promjena u koeficijentu”, izjavio je tijekom dana.

Jesu li na stolu dodaci kao kompenzacija koeficijentima?

S druge su strane dodaci koji također utječu na visinu plaće i koji se, za razliku od koeficijenata, određuju dvostrano, pregovorima između Vlade i sindikata. U tom smislu, nakon što su ispregovarani, nije ih moguće samo tako ukinuti. Tijekom štrajka i razgovora između sindikata i Vlade, prosvjetarima se nudilo rješenje u vidu novih momentalnih dodataka, kao i onih ‘osiguravajućih’ ako se Uredba o koeficijentima ne izmijeni do srpnja iduće godine.

Izvjesno je kako će Vlada, tvrda u svojoj poziciji, i dalje nuditi rješenje slično tome. U tom slučaju bilo bi nužno jasno dogovoriti iznose tih dodataka i vrijeme u kojima se oni aktiviraju. Na tragu onoga što je Vlada već nudila, određen postotak dodataka trebao bi se aktivirati momentalno, a trebao bi biti dogovoren i određen postotak ‘mirujućih’ dodataka, koji bi se aktivirali ako se do određenog roka ne napravi analiza Uredbe o koeficijentima. Jasno, Vladina ponuda kroz dodatke ovoga bi puta trebala biti nešto viša.

Kako će i hoće li štrajk biti plaćen?

Tijekom razgovora između predstavnika sindikata i Vlade, svakako treba imati na umu da Vlada u svojim rukama ima instrument kojim može bitno utjecati na sindikate, učitelje i nastavnike. Radi se o neplaćanju ili plaćanja dana provedenih u štrajku. U posljednjoj ponudi Vlade sredinom studenog stajalo je kako će Vlada snositi troškove štrajka do 15. studenog ako sindikati pristanu na tadašnju odluku. Kako se to nije dogodilo, zapravo je upitno plaćanje štrajka od početka studenog.

S druge strane, Vlada u pregovorima koji su u tijeku (ne)plaćanje štrajka u njegovoj cijelosti može vezati uz konačno prihvaćanje ponude Vlade od strane prosvjetara. Primjerice, ako je ponuda prihvaćena – štrajk se u cijelosti plaća; ako je ponuda odbijena – štrajk se ne plaća. Hipotetske su ovo situacije, no u pregovorima se o njima mora raspraviti.

Što na sve kaže ministrica Divjak i kakva je njena trenutna pozicija?

Uoči današnjih pregovora predstavnika sindikata i Vlade, resorna ministrica Blaženka Divjak poručila je kako je današnji cilj “zadržati hladnu glavu i završiti ove pregovore tako da naši učenici budu pobjednici”. Ona u razgovorima sa sindikatima ne sudjeluje i poručuje kako je njeno Ministarstvo dostavilo analize, podatke i prijedloge te da je sada sve “na onima koji su za stolom u ovim razgovorima”.

S druge strane, premijer Plenković na jučerašnje je novinarsko pitanje o ministrici Divjak i njenom mandatu tek kratko poručio “Idemo mi danas prvo riješiti ovo pitanje”, referirajući se na razgovore sa sindikatima.

Divjak je, pak, danas poručila kako je njena pozicija kao ministrice jasna. “Niti sam profesionalna političarka, niti sam došla zato što je to vrhunac moje karijere. Ja sam došla uz potporu HNS-a i na prijedlog premijera zato da provedem reformske procese. Tako dugo dok ti reformski procesi idu i dok imamo rezultate, ja sam ovdje”, zaključila je ministrica.

Dora Kršul
Telegram autor
89 članaka Više o autoru
Više s weba